3. prosinca 2022.Zbornica, piše Martina Gelenčir

Osim što su ove godine zaključena dva kruga pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) u javnim službama, što uključuje i one u školstvu, sindikate u prosvjeti očekuju još jedni, pregovori oko granskih Kolektivnih ugovora (GKU). Postojeći su istekli 1. ožujka, ali je njihova primjena produljena upravo zbog pregovora oko TKU. Iz Sindikata Preporod otkrivaju nam kako će tražiti određene promjene vezane uz dodatke na plaću, primjerice za otežane uvjete rada, kao i za provedbu nacionalnih ispita i mature. U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama navode da je nužno u GKU uvrstiti dodatak za administrativno-tehničko osoblje, ali i smatraju i da na listu škola koje rade u otežanim uvjetima rada trebaju ući još neke koje se sada ondje ne nalaze.

ako je bilo za očekivati da će u vrlo kratkom roku od završetka pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe započeti i pregovori vezani uz granske Kolektivne ugovore u srednjim i osnovnim školama, to se još uvijek nije dogodilo. Postojeći potpisani 2018. godine istekli su proljetos, ali je njihova primjena produljena. Kada će pregovori početi, još uvijek nije poznato ni sindikalnoj strani.

Još uvijek nepoznato kada će pregovori početi

– Kolektivnog ugovora, ali ni pregovora koji mu prethode, nema bez suglasnosti dviju strana. U ime našeg sindikata više sam puta, usmeno i pisano, zatražio od ministra Fuchsa da pregovori započnu. Unatoč obećanjima koja sam dobio, pregovori još nisu započeli. Sindikati su sa svoje strane napravili sve što je nužno za početak pregovora. Od nas se očekuje da se dogovorimo o sastavu pregovaračkih odbora i mi smo to uradili te o tomu obavijestili Ministarstvo. Dva su razloga odugovlačenja od strane prosvjetne administracije. Prvi je taj da dok je na snazi postojeći ugovor nema nikakvih novih izdataka. Drugi je razlog što su predstavnici Ministarstva, uostalom kao i drugih ministarstava, bili uključeni u pregovore o povećanju osnovice u javnim službama. Prije nekoliko sam dana ministru Fuchsu poslao još jedan zahtjev za početkom pregovora. Odgovor još nismo dobili, kaže Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.

Ovaj sindikat članove je već pitao za primjedbe na postojeće granske kolektivne ugovore, a mogli su i predložiti konkretna  rješenja. S predstavnicima Vlade pregovarat će oko materijalnih, ali i nematerijalnih prava zaposlenika škola. Sindikatima je cilj je na kraju poboljšati oba položaja zaposlenika škola.

Značajan dio pregovora odnosit će se na dodatke na plaću

Iz Preporoda navode da se u formuliranju zahtjeva vodilo se računa da njima budu obuhvaćeni pripadnici sviju skupina – od nastavnika i stručnih suradnika do radnika koji rade na administrativno-tehničkim poslovima. Stipić smatra da uz radnike u redovitim školama, poboljšanja svog položaja trebali bi osjetiti i radnici u posebnim ustanovama, glazbenim školama i učeničkim domovima.

– U postojećim kolektivnim ugovorima materijalnih prava je malo i, u pravilu, odnose se tek na ograničen broj radnika. Nastojat ćemo neka prava poboljšati, npr. rad s učenicima koji se školuju prema prilagođenom programu, dvokratni rad ili rad u više škola, a neka proširiti, npr. uvećanje plaće za otežane uvjete rada, rad u posebnim ustanovama, pravo na priznanje bonusa ili pravo na dnevnicu. Tu su i prava kojih sada nema a koja ćemo nastojati ugovoriti kao što su npr. reguliranje rada od kuće, provođenje nacionalnih ispita i poslova državne mature, dodaci tajnicima, računovođama i spremačicama, ističe Stipić.

Među nematerijalnim pravima koja bi se mogla naći u kolektivnim ugovorima Stipić izdvaja proširivanje prava na plaćeni dopust, veći utjecaj radnika na odabir osobe za zaštitu dostojanstva te ograničavanje dežurstava u osnovnim školama. Pitamo ga i očekuje li da će pregovori biti dugotrajni kao protekli oko TKU-a krajem prošle i početkom ove godine.

– Teško mi je govoriti o trajanju nečega što još nije počelo i još uvijek ne znamo kada će pregovori krenuti. U onoj mjeri u kojoj će to ovisiti o nama, npr. kroz kvalitetnu pripremu za pregovore o pojedinim pitanjima, sve ćemo učiniti da što prije dođemo do novih granskih kolektivnih ugovora, zaključuje Stipić.

Lovrić: ‘Za kvalitetnija rješenje treba uz dobru volju i nešto vremena’

Nada Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u školama kaže nam da Vlada prvo treba promijeniti sastav pregovaračkog odbora jer su u njega imenovali Tomislava Paljka, ali on više ne obnaša dužnost državnog tajnika. Tek nakon toga moći će započeti pregovori.

– Za sada nemamo točan datum početka pregovora, ali njihov početak očekujemo uskoro. Trenutno je na snazi produljena primjena starog granskog kolektivnog ugovora, ali kako je obrazovni sustav živi organizam koji se često mijenja tako nastaju i potrebe da se neki dodatni poslovi i dodatno vrednuju. Kako bilo da bilo, ne očekujemo dugotrajne pregovore (kao za TKU), ali ni prilično kratke kao za dodatak o osnovici jer za kvalitetnija rješenje treba uz dobru volju i nešto vremena za njihovo iznalaženje stoga NSZSŠH radi temeljitu pripremu kako bi se do rješenja što brže došlo, ističe Lovrić.

I iz NSZSŠH-a otkrili dio zahtjeva

I oni su još lani pozvali članove, ali i ostale zainteresirane zaposlenike škola, da im primjedbe pošalju mailom, pa imaju solidnu bazu informacija o tome koji su prioriteti njihova članstva. Ipak, i dalje im se prosvjetari mogu javiti na mail pregovori-gku@nszssh.hr i poslati prijedloge.

– Središnji odbor Sindikata NSZSŠH je još u veljači ove godine usvojio smjernice kojima ćemo se voditi u pregovorima. Nužno je uvrstiti dodatak za administrativno-tehničko osoblje u GKU jer je on vezan uz trajanje GKU-u, svakako planiramo tražiti dodatno vrednovanje rada u više škola jer se radi u značajnom uvećanju ostalih poslova takvih nastavnika koji zbog rada na više škola ne ostvaruju naknadu za smjenski i dvokratni rad. Dio škola u Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji radi u otežanim uvjetima rada pa očekujemo njihovo uvrštavanje u popis onih koji bi ostvarivali taj dodatak. Stariji nastavnici (oni s 30 godina staža) ne bi se trebali odricati prava na umanjenje norme kako bi ostvarili četiri posto rast plaće. Rad s informatičkom opremom i administriranje školskih baza podataka, ali i rad u timovima za e-kvalitetu do sada nije dodatno vrednovano u srednjim školama pa ćemo na tome inzistirati, kaže nam Lovrić.

Ističe za kraj i da je u sustav obrazovanja nužno je povećati ulaganja, a ulaganje u zgrade i opreme nije dovoljno, te da je sada vrijeme da se ‘konačno i značajnije uloži u plaćanje svih zaposlenika sustava obrazovanja’ kako u osnovnim tako i u srednjim školama čije članove predstavljaju.

– NSZSŠH sigurno će jasno artikulirati potrebu boljeg ekonomskog i socijalnog statusa zaposlenika sustava obrazovanje. Uostalom tko to može bolje od udruge koja te zaposlenike predstavlja, zaključuje Lovrić.