Izmjene Kaznenog zakona: “Za sprječavanje silom ili prijetnjom učitelja u obavljanju odgojno-obrazovne djelatnosti do 3 godine, a za nanošenje tjelesne ozljede do 5 godina zatvora”
Od 8. do 13. lipnja u svim osnovnim i srednjim školama provodit ćemo izjašnjavanje o dopuni Kaznenog zakona.
Prijedlogom Izmjena i dopuna Kaznenog zakona, o kojem traje javna rasprava (e-savjetovanje), predviđene su kazne zatvorom (do 3 i do 5 godina) za počinitelje nasilja (upotreba sile, dovođenje u opasnost života i tijela, nanošenje tjelesne ozljede…) nad zdravstvenim osobljem pri obavljanju zdravstvene djelatnosti.
Svi zaposlenici u školama; koji smatraju da bi se sankcije za predviđena kaznena djela trebale odnositi i na počinitelje nasilja nad učiteljima, nastavnicima, ravnateljima i svim ostalim zaposlenicima škola; pozivaju se da svojim potpisom zahtijevaju uvrštavanje slijedeće dopune u Kazneni zakon (članak 315.b.)
Preuzmi Obrazac za potpis strana 1
Preuzmi Obrazac za potpis strana 2 i ostale
Prijedlog članka 315.b
Članak 315.b
(1) Tko učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi koji obavlja odgojno-obrazovnu djelatnost kao javnu službu, silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove odgojno-obrazovne djelatnosti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.
(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, ravnatelja ili drugog radnika u školskoj ustanovi, može se osloboditi kazne.
OBRAZLOŽENJE:
Nasilničkog ponašanja u našim je školama sve više i više. Počinitelji nasilja su roditelji ili učenici, a žrtve učitelji i nastavnici. Učeničko se nasilje nastoji spriječiti pedagoškim mjerama, dok su zaposlenici škola prilično bespomoćni u borbi protiv nasilnika iz redova roditelja. Prosvjetne vlasti po ovom pitanju djeluju nezainteresirano. Uglavnom se reagira slanjem tzv.timova za hitne intervencije nakon što se neki izgred dogodio.
Školski su sindikati unatrag 15-ak godina inicirali niz rješenja koja su trebala dovesti do poboljšanja sigurnosti u našim školama. Godinama su ažurno prikupljali podaci i podnosili godišnji izvještaji o evidentiranim slučajevima nasilničkog ponašanja u školama. Unatrag više godina sve je teže i teže doći do ovih podataka.
Upravo na inicijativu školskih sindikata Kazneni je zakon 2015. godine dopunjen odredbom prema kojoj učitelji, zdravstveni djelatnici i ostali javni službenici ne trebaju više podnositi privatne tužbe u slučajevima prisile i prijetnje prema njima jer će se u ovim slučajevima pokretati progon po službenoj dužnosti. Iako je ova zakonska odredba na snazi pune 3 godine nije poznato u koliko je slučajeva progon stvarno i pokrenut.
Najnovija intervencija u Kazneni zakon, o kojoj se inače upravo vodi javna rasprava, a kojom je obuhvaćeno nasilničko ponašanje (sprječavanje u obavljanju djelatnosti silom, dovođenje života u opasnost i nanošenje tjelesne ozljede) , odnosi se isključivo zdravstvene djelatnike (doktore medicine, doktore dentalne medicine i druge zdravstvene radnike).
I dok su u slučaju prisile i prijetnje dosad svi zaposlenici u javnim službama (učitelji i zdravstveni djelatnici su pojedinačno istaknuti) mogli računati na jednoobrazno ponašanje vlasti, najnovijim se intervencijama u Kazneni zakon zdravstvene djelatnike izdvaja, ali, što je još važnije, njihova se zaštita proširuje te se za pojedina nedjela čak i propisuje trajanje zatvorske kazne.
Kako je smisao svakog zakona i prevencija nezakonitog ponašanja, zdravstvenim se djelatnicima sada želi pružiti bolja zaštita od nasilničkog ponašanja u odnosu na zaposlenike u drugim javnim službama. Zašto se problemu pristupilo selektivno? Što ili tko stoji iza najavljenih zakonskih promjena?
U Sindikatu Preporod smo se uvijek zalagali za jedinstven pristup u suprotstavljanju nasilničkom ponašanju u javnim službama, u bolnicama ili domovima zdravlja, u školama, posebnim ustanovama ili učeničkim domovima, u centrima socijalne skrbi… Zbog zalaganja za jedinstven pristup rješavanju ovog problema, ali i zbog naše spoznaje da nasilničkog ponašanja u svim njegovim pojavnim oblicima nema ništa manje u školama nego npr. zdravstvenim ustanovama ( u zdravstvenim ustanovama postoji zaštitarska služba, a u školama o sigurnosti objekta brinu malodobni učenici), Sindikat Preporod će pokrenuti izjašnjavanje među zaposlenicima školskih ustanova o prijedlogu da se 315. članak Kaznenog zakona proširi na način da se nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji ili drugi radnici u školskim ustanovama obuhvate zakonskom zaštitom predviđenom za doktore medicine, doktore dentalne medicine i druge zdravstvene radnike.
Svojim potpisom suglasni ste da se sadržaj i sankcije predviđene člankom 315. a Kaznenog zakona odnose i na nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje ili druge radnike u školskoj ustanovi.
Izjašnjavanje će se provoditi od 8. do 13. lipnja 2018 u 360 ustanova u kojima djeluju podružnice Preporoda, ali i u svim ustanovama u kojima zaposlenici pokažu interes za izjašnjavanje. Liste s potpisima bit će pridodane prijedlogu podnesenom u javnoj raspravi o dopuni članka 315. Kaznenog zakona.
Zaključak: Pitanje sigurnosti školovanja naših učenika i obavljanja odgojno-obrazovnih zadataka radnika u školama u budućnosti će sve više dobivati na važnosti. Od iznimne je važnost da vlast u pristupu rješavanju problema sprječavanja nasilničkog ponašanja ne pristupa selektivno, nego da se iznađu što je to najviše moguće jedinstvena rješenja. Precizno propisane kazne za određene oblike nasilničkog postupanja prema zaposlenicima u školama – djelotvoran je način za prevenciju nasilja. Još kad bi se osiguralo brzo odvijanje sudskih postupaka, škole bi postale sigurnija mjesta. Kako za one koje se poučava, tako i za one koji poučavaju.