, Jutarnji list, 26.10.2020.
Sindikati javnih službi, prije svega u obrazovanju i znanosti, do kraja godine planiraju pokrenuti masovne tužbe zbog neisplate osnovice uvećane za šest posto u 2016. godini, što bi, uspiju li u svom naumu, državni proračun moglo stajati od 1,5 do 2 milijarde kuna.
Riječ je, naime, o obvezi koju je država potpisala 2006. godine za vrijeme Vlade Ive Sanadera, no onda je došla globalna financijska kriza i sindikati i Vlada su se sporazumno dogovorili 2011. godine da će osnovica godišnje rasti za šest posto kad rast bruto društvenog proizvoda (BDP-a) na međugodišnjoj razini dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja. To se dogodilo 2015. godine, ali su tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto. Nakon toga krenule se pilot-tužbe, a u sindikatu Preporod sada tvrde da je već oko 400 tužbi pravomoćno doneseno u korist radnika, te da bi u konačnici oko 170.000 zaposlenika javnih službi moglo profitirati od toga.
Drugačije tumačenje
Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj Osnovnoj školi Rapska, dobila je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu u svoju korist i škola joj mora isplatiti nešto manje od 8000 kuna odštete.
– Pretpostavljam da je sud koji je sad pravomoćno presudio puno bolje pročitao sporazume i na temelju konkretnih odredaba donio zaključak. Nijedna presuda nije donesene protiv radnika – kaže ova učiteljica.
S druge strane, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) drugačije tumače potpisani sporazum. Prema stavu Državnog odvjetništva, koje zastupa državu u sporovima, i Ministarstva, nisu ispunjene pretpostavke za njegovu primjenu, s obzirom na to da sporazum sadrži odredbu o odgađanju povećanja za onoliko kvartala za koliko je zabilježen pad BDP-a.
Negativne stope
U MZO-u tako smatraju da je povećanje osnovice trebalo odgoditi za 12 tromjesečja, koliko je padao BDP, što bi značilo do siječnja 2019.
– Dakle, s obzirom na to da je, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP promatran na tromjesečnoj razini – “realni tromjesečni BDP” – u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio dvanaest tromjesečja uzastopnih negativnih stopa rasta, i to od četvrtog tromjesečja 2011. godine, a zaključno s trećim tromjesečjem 2014. godine, nesporno proizlazi da se primjena prema člancima III. do V. izmjene i dopune dodatka sporazuma o osnovici plaće u javnim službama treba odgoditi za dvanaest tromjesečja, počevši od siječnja 2016., što bi značilo do siječnja 2019. godine – kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Pritom dodaju kako izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. imaju propisan rok primjene od pet godina, te je sukladno tome prestao važiti 25. listopada 2016., to implicira kako do primjene osnovice plaće u javnim službama temeljem izmjena i dopuna dodatka sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. ne bi došlo u razdoblju važenja i primjene tih odredaba.
U sindikatu Preporod, ali i u Nezavisnom sindikatu znanosti ne misle tako, jer tvrde kako su županijski sudovi mahom već presuđivali u njihovu korist.
– Bilo je nekih presuda na općinskim sudovima u korist škola, ali su onda županijski sudovi svi presuđivali u korist radnika. Neke su odštete već i isplaćene, a kreću se od 4000 do 12.000 kuna. Rok za podizanje tužbi je do kraja godine jer 26. siječnja iduće godine nastupa apsolutna zastara – kaže predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.
Revizija presude
Upozorava kako je Vrhovni sud prije tri mjeseca dopustio umješaču na strani tuženika u sporu jedne zaposlenice Hrvatskog geološkog instituta, kojoj je dosuđeno više od 13.000 kuna odštete, da pokrene reviziju presude, iako je po njemu s tih 400 dobivenih tužbi sudska praksa ustaljena, a onda je i ministar obrazovanja Radovan Fuchs školama 3. rujna poslao dopis da, čim dobiju presude, pokrenu postupak revizije.
– Ne bi bilo prvi put da Vrhovni sud donese drugačiju presudu, što bi značilo da su politika i sudstvo povezani jer se radi o vrtoglavim iznosima, a pritom bi poslali poruku da suci na županijskim sudovima ne znaju svoj posao – upozorava Gordana Kovač Bluha.
U Ministarstvu obrazovanja kažu kako su sukladno uputama DORH-a uputili škole da u ovim sporovima iscrpe sva pravna sredstva, pa tako i da podnesu prijedloge za izjavljivanje revizije na presude.
– U svim sporovima u kojima je RH (sva ministarstva) zainteresirana stranka zastupa ih DORH. Slijedom toga Ministarstvo postupa te je u tome kontekstu Ministarstvo uputilo školske ustanove da u predmetnim sporovima iscrpe sva pravna sredstva, pa tako i da podnesu prijedloge za izjavljivanje revizije na presude koje spominjete. Budući da je jedan takav prijedlog za reviziju i prihvaćen, u iščekivanju smo Odluke Vrhovnoga suda RH, o čemu će ovisiti i daljnje postupanje ovoga Ministarstva – kažu u MZO-u.
Sudske tužbe spremaju i u Nezavisnom sindikatu znanosti, potvrdio nam je Vilim Ribić, liječnici pak neće ići u takav postupak jer su, kaže nam predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, podigli brojne tužbe za prekovremene, dok u Sindikatu hrvatske policije imaju drugi problem. Naime, oni su potpisali da je osnovica neosporno 2016. iznosila onoliko koliko su im u Vladi prezentirali, bez povećanja, vjerujući podatku DZS-a.
– U međuvremenu se utvrdilo da je podatak o rastu BDP-a za 1,9998 posto bio lažiran i zbog toga dižemo kaznenu prijavu protiv NN osobe u DZS-u. Mi smo podigli ogledne tužbe za osnovicu i nakon toga ćemo odlučiti o daljnjim koracima – kaže glavni tajnik sindikata Edin Sarajlić.
VRHOVNI SUD
Potrebno ujednačiti sudsku praksu jer je različita u ovim predmetima
Vrhovni sud 22. travnja donio je rješenje kojim je dopustio umješaču na strani tuženika podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, donesene u postupku pokrenutom u tužbi zaposlenici Hrvatskog geološkog instituta.
I dok u sindikatima tvrde da je presedan da je Vrhovni sud to dopustio s obzirom na to da su dosadašnje pravomoćne presude išle u korist radnika, na Vrhovnom sudu kažu kako je potrebno ujednačiti sudsku praksu jer je ona različita u ovim predmetima.
– U rješenju ovog suda od 22. travnja 2020. dopušteno je podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 3. 12. 2019. kojom je pravomoćno okončan radni spor u povodu zahtjeva za isplatu, a koja ovisi o postojanju ili nepostojanju prava javnog službenika. Vijeće je dopu-stilo podnošenje revizije budući da je zaključilo da se radi o pravnim pitanjima važnim za presuđivanje u konkretnom predmetu, a koja su, osim toga, važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava – kaže glasnogovornik Željko Pajalić.
Podsjeća kako je revizija izvanredni pravni lijek kojim je zakonodavac omogućio Vrhovnom sudu osiguranje ustavne zadaće ujednačava nja sudske prakse u spornim pravnim pitanjima.
– Postoji različita sudska praksa drugostupanjskih sudova, a time i potreba za ujednačavanjem. Time što je dopustio podnošenje revizije, Vrhovni sud nije zauzeo svoje shvaćanje o spornim pitanjima – kažu na sudu.