Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Kreće val tužbi jer država nije na vrijeme javnim službenicima podigla plaće. Može izgubiti 2,5 milijardi kuna
24 October 2020
Pokretanje pregovora o sklapanju Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim sužbama
27 October 2020
Iz medija
Državi prijeti val tužbi zaposlenika javnih službi za neisplatu povišice 2016. godine
27. listopada 2020. by Sindikat Preporod in Iz medija
Piše: Goran Penić, Jutarnji list, 26.10.2020. Sindikati javnih službi, prije svega u obrazovanju i znanosti, do kraja godine planiraju pokrenuti masovne tužbe zbog neisplate osnovice uvećane za šest posto u 2016. godini, što bi, uspiju li u svom naumu, državni proračun moglo stajati od 1,5 do 2 milijarde kuna. Riječ je, naime, o obvezi koju je država potpisala 2006. godine za vrijeme Vlade Ive Sanadera, no onda je došla globalna financijska kriza i sindikati i Vlada su se sporazumno dogovorili 2011. godine da će osnovica godišnje rasti za šest posto kad rast bruto društvenog proizvoda (BDP-a) na međugodišnjoj razini dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja. To se dogodilo 2015. godine, ali su tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto. Nakon toga krenule se pilot-tužbe, a u sindikatu Preporod sada tvrde da je već oko 400 tužbi pravomoćno doneseno u korist radnika, te da bi u konačnici oko 170.000 zaposlenika javnih službi moglo profitirati od toga. Drugačije tumačenje Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj Osnovnoj školi Rapska, dobila je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu u svoju korist i škola joj mora isplatiti nešto manje od 8000 kuna odštete. - Pretpostavljam da je sud koji je sad pravomoćno presudio puno bolje pročitao sporazume i na temelju konkretnih odredaba donio zaključak. Nijedna presuda nije donesene protiv radnika - kaže ova učiteljica. S druge strane, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) drugačije tumače potpisani sporazum. Prema stavu Državnog odvjetništva, koje zastupa državu u sporovima, i Ministarstva, nisu ispunjene pretpostavke za njegovu primjenu, s obzirom na to da sporazum sadrži odredbu o odgađanju povećanja za onoliko kvartala za koliko je zabilježen pad BDP-a. Negativne stope U MZO-u tako smatraju da je povećanje osnovice trebalo odgoditi za 12 tromjesečja, koliko je padao BDP, što bi značilo do siječnja 2019. - Dakle, s obzirom na to da je, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP promatran na tromjesečnoj razini - "realni tromjesečni BDP" - u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio dvanaest tromjesečja uzastopnih negativnih stopa rasta, i to od četvrtog tromjesečja 2011. godine, a zaključno s trećim tromjesečjem 2014. godine, nesporno proizlazi da se primjena prema člancima III. do V. izmjene i dopune dodatka sporazuma o osnovici plaće u javnim službama treba odgoditi za dvanaest tromjesečja, počevši od siječnja 2016., što bi značilo do siječnja 2019. godine - kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Pritom dodaju kako izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. imaju propisan rok primjene od pet godina, te je sukladno tome prestao važiti 25. listopada 2016., to implicira kako do primjene osnovice plaće u javnim službama temeljem izmjena i dopuna dodatka sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. ne bi došlo u razdoblju važenja i primjene tih odredaba. U sindikatu Preporod, ali i u Nezavisnom sindikatu znanosti ne misle tako, jer tvrde kako su županijski sudovi mahom već presuđivali u njihovu korist. - Bilo je nekih presuda na općinskim sudovima u korist škola, ali su onda županijski sudovi svi presuđivali u korist radnika. Neke su odštete već i isplaćene, a kreću se od 4000 do 12.000 kuna. Rok za podizanje tužbi je do kraja godine jer 26. siječnja iduće godine nastupa apsolutna zastara - kaže predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić. Revizija presude Upozorava kako je Vrhovni sud prije tri mjeseca dopustio umješaču na strani tuženika u sporu jedne zaposlenice Hrvatskog geološkog instituta, kojoj je dosuđeno više od 13.000 kuna odštete, da pokrene reviziju presude, iako je po njemu s tih 400 dobivenih tužbi sudska praksa ustaljena, a onda je i ministar obrazovanja Radovan Fuchs školama 3. rujna poslao dopis da, čim dobiju presude, pokrenu postupak revizije. - Ne bi bilo prvi put da Vrhovni sud donese drugačiju presudu, što bi značilo da su politika i sudstvo povezani jer se radi o vrtoglavim iznosima, a pritom bi poslali poruku da suci na županijskim sudovima ne znaju svoj posao - upozorava Gordana Kovač Bluha. U Ministarstvu obrazovanja kažu kako su sukladno uputama DORH-a uputili škole da u ovim sporovima iscrpe sva pravna sredstva, pa tako i da podnesu prijedloge za izjavljivanje revizije na presude. - U svim sporovima u kojima je RH (sva ministarstva) zainteresirana stranka zastupa ih DORH. Slijedom toga Ministarstvo postupa te je u tome kontekstu Ministarstvo uputilo školske ustanove da u predmetnim sporovima iscrpe sva pravna sredstva, pa tako i da podnesu prijedloge za izjavljivanje revizije na presude koje spominjete. Budući da je jedan takav prijedlog za reviziju i prihvaćen, u iščekivanju smo Odluke Vrhovnoga suda RH, o čemu će ovisiti i daljnje postupanje ovoga Ministarstva - kažu u MZO-u. Sudske tužbe spremaju i u Nezavisnom sindikatu znanosti, potvrdio nam je Vilim Ribić, liječnici pak neće ići u takav postupak jer su, kaže nam predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, podigli brojne tužbe za prekovremene, dok u Sindikatu hrvatske policije imaju drugi problem. Naime, oni su potpisali da je osnovica neosporno 2016. iznosila onoliko koliko su im u Vladi prezentirali, bez povećanja, vjerujući podatku DZS-a. - U međuvremenu se utvrdilo da je podatak o rastu BDP-a za 1,9998 posto bio lažiran i zbog toga dižemo kaznenu prijavu protiv NN osobe u DZS-u. Mi smo podigli ogledne tužbe za osnovicu i nakon toga ćemo odlučiti o daljnjim koracima - kaže glavni tajnik sindikata Edin Sarajlić.
VRHOVNI SUD
Potrebno ujednačiti sudsku praksu jer je različita u ovim predmetima Vrhovni sud 22. travnja donio je rješenje kojim je dopustio umješaču na strani tuženika podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, donesene u postupku pokrenutom u tužbi zaposlenici Hrvatskog geološkog instituta. I dok u sindikatima tvrde da je presedan da je Vrhovni sud to dopustio s obzirom na to da su dosadašnje pravomoćne presude išle u korist radnika, na Vrhovnom sudu kažu kako je potrebno ujednačiti sudsku praksu jer je ona različita u ovim predmetima. - U rješenju ovog suda od 22. travnja 2020. dopušteno je podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 3. 12. 2019. kojom je pravomoćno okončan radni spor u povodu zahtjeva za isplatu, a koja ovisi o postojanju ili nepostojanju prava javnog službenika. Vijeće je dopu-stilo podnošenje revizije budući da je zaključilo da se radi o pravnim pitanjima važnim za presuđivanje u konkretnom predmetu, a koja su, osim toga, važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava - kaže glasnogovornik Željko Pajalić. Podsjeća kako je revizija izvanredni pravni lijek kojim je zakonodavac omogućio Vrhovnom sudu osiguranje ustavne zadaće ujednačava nja sudske prakse u spornim pravnim pitanjima. - Postoji različita sudska praksa drugostupanjskih sudova, a time i potreba za ujednačavanjem. Time što je dopustio podnošenje revizije, Vrhovni sud nije zauzeo svoje shvaćanje o spornim pitanjima - kažu na sudu.

Najnovije

  • Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
    Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
  • Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
    Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok