Piše: Marijana Cvrtila, Slobodna Dalmacija, 15.11.2018.
U preporodu ističu kako su Vladinom odlukom osobito ugroženi u obrazovanju, koji će doći u još goru poziciju nego sada, te će u 2020. godini njihove plaće zaostajati za gospodarstvom 20%
Sindikati javnih službi – koji okupljaju oko 180 tisuća zaposlenih u zdravstvu, školstvu, znanosti, kulturi i socijali – odbili su Vladinu ponudu o povećanju osnovice za plaće od tri posto i odlučni su provesti najavljeni štrajk.
Iako zasad pojedinosti, poput trajanja, kao ni mogućih oblika javnoslužbeničkog bunta, nisu do kraja definirani, ne-službeno doznajemo da prego-vori 11 sindikata javnih službi koji zajedno nastupaju još traju, a pojedinosti bi mogle bi-ti objavljene u ponedjeljak ili utorak. Najvjerojatnije u petak navodno bi trebali svjetlo dana ugledati jumbo-plakati s odredenim informacijama. Paralelno s pripremom akci-ja, sindikalci su Vladi poslali dopis u kojemu traže još jedan sastanak.
BEZ IZLAZA
Cijene divljaju, plaće `cementirane’
Da će povećanje osnovice za plaće od tri posto značiti tek zadržavanje postojećih vrijednosti učiteljskih plaća, iz sindikata Preporod objašnjavaju i sljedećim primjerom… U studenome 2008. godine, kada je osnovica za plaće iznosila 5421,54 kune, koliko i sada, litra eurosupera 95
koštala je 6,80 kuna, a u studenome 2012. godine 10,10 kuna, što je povećanje od čak 33 posto. Kako se u Hrvatskoj iduće godine predviđa inflacija od dva posto, sindikat upozorava kako se iz svega može zaključiti da prosvjetarima povećanje od tri posto neće donijeti nikakve bitne pomake naprijed.
Novi alati za pritisak Akcije kojima ovi sindikati, nezadovoljni skromnom Vladinom ponudom, namjeravaju paralizirati sustav neće se, kako doznajemo, svesti samo na prosvjede i štrajkove.
– Ovo je kampanja koju treba dobro pripremiti i dogovoriti. Neki kolege još nisu završili s izjašnjavanjem članstva, ta-ko da ne možemo još sve konkretno reći. Međutim, štrajk sigurno ide, svakako ove go-dine, a u kojem obliku, duljini i kojeg datuma, te koje ak-tivnosti još pripremamo, znat ćete na vrijeme – tajnoviti su odgovori koje smo dobili od većine sindikalnih čelnika. Doznajemo i kako sindikati još dogovaraju. kojim će redoslijedom krenuti u kampanju. Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, koji formalno nije dio ovoga sindikalnog bloka, ali je spreman sa svojim članstvom sudjelovati u svim akcijama, smatra kako se uz klasične oblke pritiska, poput prosvjeda i štrajkova, sindikati trebaju okrenuti i drugim alatima. Vjetar za to dalo mu je sin-dikalno članstvo – više od 80 posto članova Preporoda u osnovnim i srednjim školama u sindikalnomje izjašnjavanju odlučno odbilo Vladinu ponudu o povećanju osno-vice za plaće od tri posto.
– Znamo da su 2014. godine sindikati javnih službi prikupili oko 600 tisuća potpisa za referendum protiv outsour-cinga, zbog čega je vlada Zorana Milanovića morala ustuknuti i odustati od te ideje. Vrijeme je da se i sada, uz stare, sindikati posluže novim sindikalnim alatima. U stvaranju pritiska moraju sudjelovati svi sindikati i bi-ti zahvaćene sve javne službe, a zbog ozbiljnosti proble-ma pritisak mora biti dobro tempiran, dugotrajan i progresivan – poziva Stipić, ko-ji smatra kako treba krenuti u dugotrajne akcije da bi se bitno promijenio odnos prema javnim službama. – Ne povećanje od tri, nego 33 posto, ono je što trebamo zahtijevati od Vlade RH – odlu-čan je Stipić.
Porazno u školstvu
U Preporodu ističu kako su Vladinom ponudom osobito ugroženi zaposleni u obrazovanju koji će doći u još goru poziciju nego sada, te će u 2019. godini njihove plaće zaostajati za gospodarstvom 20 posto. Iz sindikata upozo-ravaju kako je obrazovanje u proračunu za iduću godinu, s povećanjem sredstava od 6,5 posto, smješteno tek na 14. poziciju od 22 resora, daleko iza državne imovine, regio-nalnog razvoja ili graditeljstva s dvoznamenkastim po-većanjima. To je osobito kritično u situaciji kada bi, od 2019./2020. školske godine, sve škole trebale biti uključene u kurikularnu reformu. Stipić navodi kako prosvjetari Vladinu ponudu smatraju omalovažavanjem.
– Učiteljica iz Zagreba s 35 godina radnog staža ima stotinjak kuna manju plaću od prosječne državne plaće, ko-ji iznosi 6206 kuna, i čak 1100 kuna manju od prosječne plaće u Zagrebu, koja je trenutačno 7235 kuna. Povećanjem od tri posto od 1. siječnja iduće godine ta će se razlika produbiti za dodatnih nekoliko stotina kuna na štetu učiteljice. To samo pokazuje da ni ovoj Vladi obrazovanje nije prioritet – zaključuje Stipić.•
MIGRACIJE
Slavonski učitelji iseljavaju se u Zagreb
Koliko je stanje u škotama godinama teško i demotivirajuće, svjedoči dvoje učitetja članova Preporoda. — Većina kolega Vladinu je ponudu okarakterizirala kao mazanje očiju i jeftino kupovanje socijatnog mira. Rezignirani smo. U školama godinama imamo negativnu selekciju, a stanje je posebno teško u strukovnim školama. Koji će inženjer doći raditi ovdje za plaću od pet tisuća kuna, a uz to još mora dodatno položiti ispite kako bi mogao predavati? Stariji kolege odtaze u mirovinu, stručnog kadra nedostaje pa moramo zapoštjavati nestručne zamjene — kazuje Ljubomir Mitrović, nastavnik zagrebačke Elektrotehničke škole, diplomirani inženjer elektrotehnike s 27 godina staža u obrazovanju. — Vladina je ponuda ponižavajuća. Ja sam pred mirovinom, a plaća mi je u odnosu na 2008. godinu veća samo zato što sam starija, što sam napredovala u zvanje mentora i što sam prihvatila bonus od četiri posto na plaću umjesto umanjenja tjedne obveze za dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada, na što imaju pravo svi zapostenici s 30 i više godina staža kaže Gordana Kovač Bluha, učiteljica u OŠ “Rapska” iz Zagreba. Upozorita je na još jedan fenomen: za zapoštjavanje u zagrebačkim školama javtja se sve više učitelja iz Slavonije koji su izgubiti posao u svojim mjestima zbog manjka djece škotskog uzrasta.