Dodatak na staž državnim službama, a javne mogu zatražiti regres i božićnicu (Gabrijela Galić/Novi list)

03.02.2016

Zakon kojim je uskraćena isplata po 1250 kuna božićnice i regresa javnim službama prestao je važiti sa zadnjim datumom 2015. Sa sindikatima u međuvremenu nije ništa dogovoreno, pa oko 180 tisuća javnih službenika ima pravo na regres i božićnicu. Državni službenici i namještenici jedini će ostvariti pravo na uvećanje plaća za 4, 8 i 10 posto na siječanjskim plaćama, a možda i plaćama za veljaču, što ovisi o tome kada će Sabor donijeti Zakon o uskrati. Da su državni službenici jedini koji imaju pravo na uvećanje plaća na osnovi staža, a ne i zaposleni u javnim službama, potvrđeno nam je u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
 Ocjena ustavnosti
Vlada je prošli tjedan u Sabor uputila Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i tako otvorila sindikatima put da ponovo zatraže ocjenu ustavnosti tog zakona. No, i prije no što se o tom zakonu razgovaralo na Vladi, u pojedinim javnim službama počeli su pripremati podatke o zaposlenima koji bi imali pravo na uvećanje plaće za 4,8 i 10 posto. U početnom nesnalaženju nova je administracija očito mislila kako pravo na dodatke ima svih gotovo 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama. Naš list je ukazao na činjenicu da u javnim službama nema temelja za isplatu tih dodataka, što je adminsitraciju potaklo da malo pozornije promotri situaciju.
»Samo Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ima ugovornu odredbu za spomenuto uvećanje plaća, dok kolektivni ugovori u javnim službama isto nisu ugovorili«, među ostalim se navodi u odgovoru što smo ga dobili iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ističu pritom da će državni službenici i namještenici ostvariti predmetno uvećanje plaće, dok javni službenici neće«.
Resorno ministarstvo podsjeća i kako Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (TKU), kao i kolektivni ugovori za djelatnosti zdravstva i osnovnog obrazovanja ne sadrže odredbe o povećanju plaća za 4, 8 i 10 posto. No, kolektivni ugovori za srednjoškolsko obrazovanje, socijalnu skrb i kulturu sadrže prijelaznu odredbu prema kojoj se u tim službama trebaju otvoriti razgovori o dodacima na godine staža, ukoliko ti dodaci budu ugovoreni u bilo kojem granskom kolektivnom ugovoru pojedine javne službe. »S obzirom da niti jedan granski kolektivni ugovor nema ugovoreno uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, mišljenja smo da se nisu ispunili niti ugovoreni preduvjeti za pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja o navedenom«, navode iz Ministarstva rada podsjećajući i kako u znanosti i viskom obrazovanju nema sklopljenog kolektivnog ugovora.
Potražnja
No, nova je Vlada zaboravila na prava koja javne službe, za razliku od državnih mogu potraživati. Ako bilo koji radnik iz zdravstva, obrazovnog sustava, socijalne skrbi kulture zatraži isplatu regresa jer ide na godišnji odmor, poslodavac će mu morati isplatiti 1.250 kuna. Naime, državni službenici i namještenici odrekli su se regresa i božićnice, no u TKU-u za javne službe ta su prava ugovorena, a Vlada ih je protekle dvije godine uskraćivala Zakonom o uskrati pojedinih materijalnih prava. Lanjski zakon kojim je uskraćena isplata po 1.250 kuna božićnice i regresa javnim službama također je prestao važiti sa zadnjim danom prošle godine. Sa sindikatima u međuvremenu nije ništa ispregovarano, tako da oko 180 tisuća zaposlenih u javnim službama ima pravo na regres i božićnicu, što bi proračun moglo koštati najmanje 175 milijuna kuna s obzirom da je nerealno očekivati da će sada netko tražiti isplatu božićnice (ukupno je trošak 350 milijuna kuna). Tako bi se na nekoj od idućih sjednica Vlade mogao naći i Zakon o uskrati isplate regresa i božićnice.


 Predstoje ozbiljni pregovori 
   
Kolektivni ugovor za državne službenike vrijedi do kolovoza ove godine, dok TKU za javne službe vrijedi do prosinca. I s jednima i s drugima Vlada će trebati ozbiljno razgovarati, a prije pregovora o novim kolektivnim ugovorima morat će razgovarati o sporazumu o rastu osnovice u državnim i javnim službama, ali i postupnom rastu plaća u javnim službama kako bi se VSS početnik plaćom približio prosjeku privrede.

Gabrijela Galić / Novi list 02.02.2016.