Zbog loših rezultata maturanata na ovogodišnjoj državnoj maturi i - po prvim i još neslužbenim podacima - 8800 maturanta koji su pali na ispitima iz hrvatskog jezika i matematike, provest će se analiza uzroka. Osnovno pitanje koje se postavlja nakon informacije da je prolaznost na gotovo svim ispitima niža no prošlih godina jest: je li problem u težim ispitima ili u slabijoj generaciji?

U Sloveniji maturu padne manje od 10 posto učenika Prema podacima Državnog ispitnog centra Slovenije, prolaznost slovenskih maturanata na lanjskim ispitima državne mature (ljetni rok) iznosila je 90,1 posto. Od 6662 pristupnika, maturu je uspješno položilo njih 6005. Pritom je slovenski sustav obrazovanja različit od hrvatskog. Osnovna je razlika što učenici na maturu izlaze nakon 13 godina školovanja, a naši nakon 12 (Slovenija ima devetogodišnju osnovnu školu). Vidljiva je razlika i u strukturi upisa u gimnazije i strukovne škole: Hrvatska je na dnu europske ljestvice zemalja po udjelu učenika u gimnazijama koje upisuje samo 30-ak posto učenika, a 70-ak ih ulazi u strukovne škole. U Sloveniji učenici završavaju svoje gimnazijsko obrazovanje maturom, a učenici strukovnih škola koji žele nastavak prema visokom obrazovanju imaju dodatnu mogućnost obrazovanja, tzv. maturitetni tečaj. Upravo ti strukturni elementi, procjenjuju obrazovni stručnjaci, razlog su boljoj uspješnosti slovenskih učenika ne samo na nacionalnim ispitivanjima nego i u međunarodnim istraživanjima, poput PISA testova.(M. Lilek)