Fuchs: Moguća odgoda početka nastave
Plenković: Nastava u školi počinje 7. rujna
Iako je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs proteklih tjedana uvjeravao kako će nastava za sve učenike započeti 7. rujna u učionicama, jučer je na sjednici Vlade najavio mogućnost da se početak nastave prolongira, a to će najviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Međutim, na takvu njegovu najavu nakon ministrovog izlaganja o pripremama za početak nastave reagirao je premijer Andrej Plenković, zaključivši da je najvažnija poruka roditeljima da nastava počinje 7. rujna. Mogućnost odgađanja početka nastave ministar je najavio i prije same sjednice Vlade, istaknuvši da je trenutno još uvijek onakva situacija kakvu su zamislili.
– Radimo u najboljoj mogućoj vjeri da stvar držimo pod kontrolom, a vidite i sami što se zbiva s epidemiološkom situacijom pa je pitanje hoćemo li uopće moći početi, jer ako situacija eskalira do većih razmjera, sigurno je da će se poduzeti neke druge mjere, kazao je ministar.
Ujedno je najavio da će u ponedjeljak biti objavljene upute za postupanje i odvijanje obrazovnog procesa u školama i predškolskim ustanovama, koje su izradile stručne službe Ministarstva u suradnji s epidemiolozima. U tom dokumentu bit će navedeno na koji način se škole trebaju pripremiti za početak školske godine, definirati ulazak i izlazak djece iz škole, kretanje unutar zajedničkih prostorija i niz drugih mjera u cilju osiguravanja sigurnog odvijanja nastave.
Ministar je ponovio da postoji nekoliko scenarija koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi, pojedinim županijama, kao i dijelovima pojedinih županija.
U školi i kod kuće
Iznio je i stajalište o maskama koje će se morati nositi pri dolasku i odlasku u javnom prijevozu te unutar samih škola za više razrede, od 5. razreda nadalje, kada se djeca kreću po hodnicima i miješaju s drugim razredima.
Tijekom nastave maske će djeca moći nositi ukoliko to žele, ali to neće biti obveza, a dodao je i da stručne službe nadopunjuju sadržaj elektronskih materijala koji će se možda koristiti ako dođe do eskalacije epidemije, pri čemu se predviđa da bi dio učenika bio u školi, a dio kod kuće, odnosno djeca bi se izmjenjivala u školi.
Dokument koji će ministar predstaviti u ponedjeljak trebao bi se temeljiti na dvodnevnom radu 23 člana Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021., međutim iako je i sam ministar za vrijeme prvog okupljanja članova te skupine najavio kako ih čeka dugotrajan i iscrpan posao, ispostavilo se da su okupljeni stručnjaci imali tek dva radna sastanka, a da će najavljeni dokument zapravo izraditi Kabinet ministra. Takav ishod pozvani članovi radne skupine nisu očekivali, a dio njih ne krije razočaranje. Nazivajući Radnu skupinu konglomeratom svega i svačega, predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, kaže da se zapravo radilo o formiranju alibi radne skupine.
– Ako stvari krenu po zlu, zna se koga će se okriviti. Nefunkcionalnost Radne skupine bila je vidljiva već pri njenom formiranju, jer nedostaju ljudi koji imaju konkretno iskustvo rada u školama. Daleko bi bilo bolje da je osnovano nekoliko podskupina koje bi se bavile svojim područjima za koje su kompetentni. Trebalo je podijeliti posao na način da se svatko bavi svojim djelokrugom rada, a u ovoj Radnoj skupini nedostajali su samo tarot majstori, kaže Stipić.
Gomila problema
Njegov sindikat predstavljala je Gordana Kovač Bluha za koju Stipić kaže da je jedina članica Radne skupine koja dolazi direktno iz učionice i ima 37 godina staža rada u školi, a takvih članova u Radnoj skupini trebalo je biti daleko više. Kovač Bluha, kao i Stipić, nakon dvodnevnog rada skupine ne krije razočarenje i sve ocjenjuje farsom. Kaže da su odgovori na sva bitna pitanja zapravo izostali.
– Imala sam dojam kako su svi okupljeni u Radnu skupinu spremni na ozbiljan i dugotrajan rad s jednim ciljem – kvalitetno pripremiti početak nove školske godine i da ćemo taj posao, više ili manje, uspješno i obaviti. Bili smo spremni na dugotrajan rad, što nam je na prvom sastanku pomoćnik ministra Momir Karin, koji je vodio rad Radne skupine i nagovijestio. Osobno sam danima ranije prikupljala i sistematizirala pitanja s terena dobivena mailom ili osobno u razgovoru, neke stvari smo imali zabilježene u sindikatu koje smo prikupili na županijskim sastancima i jučer sam na sastanak došla spremna, a ostali članovi su između ostalog upozoravali kako ima velik broj djece koja ne da nisu informatički osposobljena za rad na tabletima, nego nemaju ni internetski signal pa je nastava na daljinu tim učenicima i dalje ne upitna, već nemoguća. Govorili su kako je važan socijalni kontakt te kako povratak u škole treba omogućiti svima koliko je god moguće, jer su se u praksi pojavila djeca i adolescenti s depresivnim i suicidalnim simptomima. Napominjali su neki kako ova Radna skupina ide krivim tijekom, kako smo prvo trebali odrediti ciljeve nastave. Govorilo se i o potrebi inicijalne provjere znanja u rujnu s ciljem saznavanja količine deficita i s tim u vezi izmjena postojećih kurikula. Bilo je pitanja tko popravlja učiteljska prijenosna računala i pokvarene učeničke tablete i što s onim tabletima koji su lošije kvalitete pa ne mogu priključiti CD koji se dobije uz udžbeničke komplete, što će biti s prekovremenim satima u školi na daljinu, kako je reguliran status učitelja u samoizolaciji ili onih koji žele raditi, ali spadaju u visokorizičnu skupinu djelatnika, što s učiteljima koji nemaju internetski signal, nabraja Kovač Bluha.
Ostala neizvjesnost
Kaže, bilo je tu još niz nedoumica koje su čekale brze odgovore s obzirom na činjenicu da se većina škola već dobrano priprema za skorašnji početak još jedne neizvjesne školske godine, ali odgovori su izostali.
– O njima nismo ni razgovarali, ali smo razgovarali o preporuci da se osnivaju grupe približno jednake veličine sa što manjim brojem djece. Najviše vremena utrošeno je na diskusiju o organizaciji rada u dijelu koji se odnosi na smanjivanje fizičkog kontakta s drugom djecom. Naime jedan od prijedloga je bio da se za učenike od 5. do 8. razreda uvede turnusna nastava, pri čemu bi pola razrednih odjela polazilo nastavu jedan tjedan, dok bi druga polovina razrednih odjela bila kod kuće i provodila nastavu na daljinu ili rješavala zadatke koje su dobili tijekom nastave u školi. Nakon diskusije zaključili smo kako je to neprovedivo iz niza razloga. Međutim, kada je ministar čuo da smo odustali od podjele razrednog odjela, naljutio se, pitao čemu onda sve ove mjere ako ne omogućimo manji fizički kontakt unutar razrednog odjela i rekao da »to tako neće moći!«
Dodaje i da im je tada rečeno kako je Radna skupina završila s radom, a članovi će biti pozvani ponovo ako bude trebalo.
– Da nije tužno, bilo bi smiješno! A za što točno smo bili potrebni ova dva dana? Svi smo mi bili potrebni kako bismo donijeli epidemiološke upute, zaključuje članica Radne skupine.