27.05.2020.
Jednomjesečna pregovaračka saga je danas završena. Vlada je uspjela u svome naumu. Za svoj je naum dobila podršku od 5 reprezentativnih sindikata koji djeluju u javnim službama. Iako Vladin prijedlog nije dobio podršku ostalih 6 sindikata, Zakon o reprezentativnosti omogućio je Vladi da ostvari svoj cilj. Naime da bi Dodatak TKU-u mogao biti potpisan, potrebno je da bude potpisan od strane sindikata koji predstavljaju 3 djelatnosti (znanost, obrazovanje i kultura) i od strane sindikata koji imaju više od 50 % članstva (54%).
Osnovica plaće za lipanj radnicima u znanosti, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi neće se povećati za ugovorenih 2% jer su Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi i Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju potpisali Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Kako je Vlada u posljednji trenutak odustala od prijedloga da se nagrada za godišnji odmor radnicima isplati putem CRO kartice, regres će se isplatiti kao i prijašnjih godina, U Dodatku II. nema ničega osim suspenzije porasta osnovice u lipnju i u listopadu za po 2%. Naravno, tu je i preuzeta „obveza“ da će se od 1. siječnja 2021. osnovica za isplatu plaće uvećati za 4%, odnosno iznosit će 6.044,51 kn.
Sada kada je sve iza nas, sama se od sebe nameću razna pitanja. Tko se odgovornije ponio, sindikati koji su potpisali ili sindikati koji nisu potpisali? Bi li Vlada, u slučaju da sindikati nisu potpisali Dodatak II., jednostrano izbjegla isplatiti povećanje lipanjske osnovice i regresa? Je li uspostavljena podjela među sindikatima dobra ili nije za budućnost pregovora između Vlade i sindikata?
Vrijeme će vrlo brzo pokazati tko se odgovornije ponio u ovoj situaciji. Bez Dodatka II. Vladi ne bi preostalo ništa drugo nego povećati osnovicu za posljednju plaću u svome mandatu. Ni jedna vlast pred izbore, doslovce na kraju mandata, neće ulaziti u sukob s najbrojnijim sindikatima. Nakon izbora slijedi novo „preslagivanje karata“ i danas preuzet obveze u tome teško da će biti od značajnije važnosti. Ako se odnos sindikata javnih službi i vlasti u protekle četiri godine sagledava pozitivno, onda je potez pet sindikata odgovoran prema sadašnjoj, a možda i budućoj, vlasti. Ako, kao primaran interes sindikata sagledavamo poboljšanje materijalnog položaja članova i poštivanje zakonitosti, onda se šest sindikata, koji nisu željeli potpisati Dodatak II. ponijelo daleko odgovornije. Danas uspostavljena podjela sama po sebi ne mora biti ni dobra ni loša. Ako se promatra samo sindikate, u ovoj situaciji nema dobitnika ni gubitnika. Gubitnici su isključivo radnici koji neće dobiti nešto na što su, prije potpisa Dodatka II., imali pravo.
Na kraju bih se htio zahvaliti svim članovima koji su pristupili izjašnjavanju, kao i povjerenicama i povjerenicima koji su izjašnjavanje u našim podružnicama proveli. Naravno, zahvala ide i pojedinačnim članovima koji ovu priliku nisu željeli propustiti. Kao i uvijek do sada, nismo se u Preporodu pribojavali volje našega članstva. Ovaj je put izjašnjavanje bilo čak i nešto lakše provesti jer je izjašnjavanje provođeno i u još nekim važnim sindikatima koji djeluju u javnim službama.
Još jedni pregovori su iza nas. Na žalost, poslije njih smo ostali bez značajnog dijela onoga što smo u prethodnim pregovorima osvojili. Kroz par mjeseci, opet će se sindikati javnih službi sastati s predstavnicima Vlade. U manje izglednoj varijanti, samo zbog pregovora o osnovici u 2021. i ovogodišnjoj božićnici kao i regresu i božićnici u 2021. U znatno izglednijoj varijanti, zbog Vladinih namjera da se radnicima u javnim službama značajnije smanje plaće, ukinu ili smanje pojedina materijalna prava, povećaju norme i normativi i sl. Ukoliko izostane međusobna suradnja sindikata, kao i jedinstven nastup onih koji sindikate vode i članstva, u okršajima koji nam slijede sindikati bi lako mogli postati „prvom mrazu doručak“.
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod