Piše: Ljerka Bratonja Martinović/Novi List U pripremi izmjene zakona Povratak zaključivanja ocjena na polugodištu uvršten je na popis izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje se pripremaju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Osim ove novosti, zbog one djece koja nemaju mjere u broju aktivnosti u kojima žele sudjelovati, izmjenama zakona uvest će se i obavezna pisana suglasnost roditelja da se dijete može uključiti u izbornu nastavu. Planira se i uvođenje tzv. Home schoolinga, a nastavu od kuće, osim učenika sa zdravstvenim teškoćama, moći će ubuduće slušati i učenici iz malih ili područnih škola, najčešće u razredima s manje od pet učenika gdje je teško osigurati nastavnike. Promjena će biti i u pedagoškim mjerama, pa će se tako zakonom propisati da će se učeniku koji nakon izrečenog ukora ili druge pedagoške mjere popravi ponašanje, ta pedagoška mjera ukinuti. Prijedlog izmjena i dopuna temeljnog obrazovnog zakona još nije sastavljen, a u javnu raspravu poslan je preliminarni dokument s popisom mjera koje se planiraju i procjenom njihovih učinaka. Planirane zakonske izmjene morale bi dati zakonsku osnovu za primjenu kurikularne reforme u školama i njenu eksperimentalnu provedbu. Nedostatak zakonske podloge bio je jedan od razloga odgode kurikularne reforme koja je trebala ujesen eksperimentalno krenuti u 60 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Uvođenje školovanja od kuće, kakvo postoji u većini država članica EU-a, od MZOS-a su tražili roditelji osnovaca koji zbog vjerskih ili drugih razloga žele da se njihova djeca školuju od kuće. Takve zahtjeve sve češće imaju i roditelji djece koja zbog obiteljskih razloga privremeno izbivaju iz škole pa bi im se tako omogućilo nastavak školovanja prema hrvatskom programu. Zakon danas predviđa učenje na daljinu samo za učenike sa zdravstvenim teškoćama, a u MZOS-u su spremni proširiti to pravo na učenike koji privremeno izbivaju iz škole ili im škola ne može osigurati stručne nastavnike. Nastavnička norma Novi bi zakon trebao dirnuti i u nastavničku normu. Postojeći zakon propisuje tjedne radne obveze učitelja i nastavnika, ali u MZOS-u drže da bi zbog nejednakih tumačenja trebalo jasno propisati što se smatra neposrednim odgojno-obrazovnim radom i kako se takav rad izvodi prije ili nakon završetka nastavne godine. Iza te se izmjene očito krije namjera prosvjetne vlasti da stvori zakonsku osnovu za mjeru koja je na snazi već godinama, smatra Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod. – Produžena nastava u školama uvedena je u potpuno pravno nereguliranom prostoru. Taj se problem sada pokušava regulirati sa zakašnjenjem od pune dvije godine, i to tako da se nastavnike opet stavlja pred gotov čin. Traži se način kako da ti sati budu neplaćeni, a takva praksa utemeljena na zakonu – komentira Stipić. Nastavnici su, naime, prije dvije godine dobili obvezu održavanja produžne nastave za učenike s negativnim ocjenama, ali im se tako odrađeni sati dodatno ne plaćaju.