Piše: Vedran Salvia, index.hr, 08.05.2021.

HRVATSKA svjedoči poplavi ne samo odlikaša nego i učenika osnovnih škola čiji je prosjek 5.0. 

Tu temu je jučer iznova aktualizirala novinarka Ivana Paradžiković.

"Prvi dan srednje škole moj je sin proveo doma jer još uvijek nije imao školu! Zašto? Jer je prošao s 4.8 i nije upao u niti jednu od šest gimnazija u koje se prijavio! Imao je nesreću da je išao u osnovnu školu gdje se petice nisu dijelile šakom i kapom, već je profesorima bilo važno da djecu nečemu nauče. Tamo je 4.4 četiri, a ne 5 i meni je to oduvijek bilo normalno i jedino ispravno i prihvatljivo...", napisala je Paradžiković.

>> Paradžiković: Šest gimnazija upisale samo djecu s 5.0, moj sin im nije dovoljno dobar

"Šest gimnazija u gradu Zagrebu upisale su samo djecu s 5.0. Zamisli, čovječe! Nekoliko razreda s 30-ak učenika i svi 5.0! I nikome to nije čudno ni sporno ni alarmantno. Obrazovni sustav je temelj društva", objavila je novinarka.

Više od pola učenika su odlikaši, svaki peti ima prosjek 5.0 

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2019/2020, više od polovine učenika, odnosno njih 240.596 (52.59 posto) nastavnu je godinu završilo s odličnim uspjehom. Od toga njih 99.087 (21.66 posto) završilo je školsku godinu s prosjekom 5.0. Taj prosjek je nekoć bio rezerviran uistinu za najbolje od najboljih, a to očito više nije tako jer ispada da je praktički svaki peti učenik ujedno i superodlikaš. Nacionalni opći prosjek iznosi visokih 4.38. Podataka za školsku godinu 2020/2021 još uvijek nema.

Što se tiče gradova i županija, najviše je odlikaša tako pretprošle školske godine bilo u Gradu Zagrebu, njih čak 62.70 posto, dok je onih koji su prošli s 5.0 ukupno 29.54 posto. Najbolji opći prosjek učenici također ostvaruju u Gradu Zagrebu, a iznosi 4.54. Slijede Zagrebačka županija i Varaždinska županija.

Inače, Ministarstvo ova mjerenja radi od školske godine 13/14. tada je bilo 197.054 odlikaša (39.06 posto), dok je s 5.0 prošlo 73.137 (14.50 posto). Nacionalni opći prosjek iznosio je 4.09.

Informatičar objavio znakovitu analizu

Na svojem Facebook profilu zanimljivu analizu je objavio Smiljan Pilipović, osnivač informatičke tvrtke HashCode. Njegov rad tiče se upravo korelacije uspjeha učenika pojedinih osnovnih škola u Zagrebu i njihovog uspjeha na kraju srednje škole.

Prvo je objavio analizu koja se tiče učenika koji su nakon osnovne škole upisali gimnazije. Analizirao je njihov uspjeh na kraju osmog razreda i na kraju srednje škole. Podatke za matematiku, hrvatski i engleski jezik pronašao je na stranicama Školskog e-Rudnika.

"Škole na vrhu liste su škole s najblažim kriterijima. One čine medvjeđu uslugu učenicima jer im pružaju lažnu percepciju da su bolji nego što stvarno jesu. Škole na začelju liste su najstrože škole. One de facto kažnjavaju svoje učenike jer, iako su izvrsni, uskraćuje im se izbor škola koje zaslužuju, iako je njihova ocjena objektivna i korektna", napisao je.

Danas je, pak, napravio novi izračun, a ovog puta nije kao parametar uzeo samo učenike koji su otišli u neku od gimnazija, nego i učenike koji su otišli u druge škole, a pristupili su maturi.

Ukupno je analizirao uspjeh 4831 učenika.

"Trend je isti, samo su se neke škole pomakle par mjesta gore ili dolje", napisao je Pilipović.

Kontaktirali smo ga i pitali što ga je nagnalo na istraživanje.

"Čini mi se da se djecu zaglupljuje"

"Nagnala me priča kolegice o dječaku koji je imao samo jednu zaključenu četvorku iz jednog predmeta i zato mu je bilo uskraćeno upisati neke od najtraženijih škola u Zagrebu. Nisam radio zbog sebe ili zbog moje djece, koja su u jednoj dobroj školi koja je na sredini ove liste, napravio sam to radi svih generacija. Čini mi se da je zakočen cijeli sustav i da se djecu zaglupljuje", rekao je za Index.

"Ministarstvo objavljuje masu podataka, pitanje je dakako koliko ih sami provjeravaju jer nam se pred očima događa tragedija školstva. Javna je tajna da postoje škole koje se drže kriterija i njihova petica nešto vrijedi, dok s druge strane postoje i škole gdje je otpuštena kočnica i iz godine u godinu je sve gora situacija", pojasnio je.

"Zar su zagrebačka djeca pametnija od ostale djece?"

Govori da je najveći problem u Zagrebu.

"Recimo, evo u Dubrovniku nije izraženo kao što je to u Zagrebu, gdje je velika potražnja. U Zagrebu vi imate 15. gimnaziju kojoj teže učenici iz 114 osnovnih škola. Ako gledate prosjek ocjena, opet prednjači Zagreb. Zar su zagrebačka djeca pametnija od ostale djece? Vidi se tu jedna, rekao bih, nakaradna politika koja je usmjerila roditelje, djecu, učitelje i ravnatelje samo prema ocjeni. A nije bitno hoće li se gradivo naučiti", kaže Pilipović.

Njegova tvrtka bavi se programiranjem.

"Meni je ovo sve bitno kao roditelju troje djece, ali mi je jednako bitno i sa stanovišta tvrtke. Mi se bavimo računalnim programiranjem, izvozimo pamet evo i prema Japanu, meni je izvrsnost bitna, ljude koje zapošljavamo su u pet posto programera po svojoj izvrsnosti, a ti ljudi kad izađu iz sustava su frustrirani. Zato što je znanje kod nas devalviralo, znanje je nebitno, bitna je ocjena", kaže naš sugovornik.

"Otkako su ukinuti prijemni, bitna je samo ocjena. Mislim da bi se promjenom paradigme, dakle da se uvedu prijemni ispiti, situacija promijenila, popravio bi se i dignitet profesora. Kad pričam s roditeljima, nastavnicima i ravnateljima, svi te promjene žele, jedino psiholozi su protiv jer misle da će djeca tako biti pod stresom. A pod kolikim su stresom što se od petog do osmog razred broji svaka ocjena i svi su u strahu hoće li proći s 5.0 ili neće?" zaključio je Pilipović.

Stipić: Nikoga ne zanima kakvo znanje stoji iza ocjene

Nazvali smo i predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića koji nam je također prokomentirao ovaj očiti problem.

"Nema tog ministra koji nije najavio promjenu, ali ništa se konkretno nije napravilo. U školi radim 35 godina, odlikaša nikad nije bilo više. Radim u srednjoj školi, uglavnom u gimnaziji, a situacija u osnovnoj školi je još gora. Potpuno se znanje umanjilo, odlična ocjena je jedina ulaznica za viši stupanj školovanja, a nikoga ne zanima kakvo stanje stoji iza te ocjene. Pa vi imate razrede u kojima svaki učenik prođe s peticom", rekao je Stipić, koji inače radi kao nastavnik hrvatskog jezika.

Ističe kako nema volje da se problem riješi.

 "Ta petica kao kriterij, to je funkcioniralo nekoliko desetljeća dok svi nisu postali odlikaši, sad više ona ništa ne znači. Evo jučer se jedna novinarka pojadala jer joj dijete nije moglo upisati školu koju je htjelo, a prošlo je s 4.8. Ali to je odraz stanja na kojem radimo desetljećima, zato kažem da kad svi imamo petice, petica ne znači ništa", objasnio je.

Stipić: Nastavnici koji se tome protive su nejveće žrtve

Rekao je da su najveće žrtve nastavnici koji se protive takvom modelu.

"To su oni koji ne plivaju niz rijeku, to su oni koji se nisu prepustili. Onda su oni ti problemi u školi. Oni strše. Pa bivaju žrtve roditelja, ravnatelja, savjetnika koji dolaze u školu, znači njihov rad se preispituje. Ako nastavnik ima samo dobre ocjene, ako se ne zamjera, on postaje ugledan nastavnik. Napredovat će do mentora savjetnika", pojasnio je.

Podsjetio je na riječi svog kolege.

"Kad smo uvodili državnu maturu, isto je došlo do spuštanja kriterija. Jedan moj kolega je tada rekao: "E moj Stipiću, neće naša djeca malo znati, koliko ih mi možemo malo pitati." To je suština cijele stvari, jer mi razvijamo kulturu snalažljivosti, probitačnosti i to ne uz pomoć rada, nego uz pomoć laktarenja, veza i vezica. Danas je stanje neusporedivo lošije nego prije 35 godina", njegove su riječi.

Stipić: To je nakaradno stanje, ne vidim rješenje

Kaže da se prije točno znalo kako bi razred bio podijeljen.

"Imali ste četiri, pet odlikaša, hajde najviše osam, devet. Onda se na njih naslanjalo isto toliko vrlo dobrih đaka, a najviše je bilo onih oko trojke, koji su se znali uspeti, ali pasti i na dvojku. Imali ste i one koji su išli na popravni. Sad toga više nema, a nema zato što se sad nastavnici vrednuju kroz ocjene učenike. Ispalo bi da sami sebe kažnjavaju. Pa samo bi mazohist nekog ocijenio negativnom ocjenom i sam za to ispaštao. To je jedno nakaradno stanje gdje ja ne vidim rješenje", poručio je.

Prozvao je i niz institucija.

"Gdje je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti? To je središnja ustanova koja bi se trebala brinuti o budućnosti jednog naroda. Gdje su svi učiteljski fakulteti? Matica hrvatska? Oni svi to mirno promatraju kao da ih se ne tiče. Zato je to jedan od najvećih problema u obrazovanju. Škole će se lako napraviti, dat će nešto novca i EU, ali ovo je dugotrajan proces koji se neće tako lako riješiti", zaključio je Stipić.