Piše: Denis Gaščić, srednja.hr , 25.08.2021. Boris Jokić danas je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavio rezultate velikog istraživanja Instituta za društvena istraživanja o utjecaju pandemije na odgojno-obrazovni sustav. Ukratko, učenicima je za vrijeme online nastave pala koncentracija, ali i motivacija, a javili su se psihološki problemi. Učenici loše gledaju i na obvezno nošenje maski, dok su nastavnici pod velikim stresom. Istraživači zaključuju kako bi škole trebale ostati otvorene. Nužno je držati škole otvorenima. Zaključak je to istraživanja Instituta za društvena istraživanja o utjecaju pandemije i potresa na odgojno-obrazovni sustav, koje je u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavio voditelj istraživanja i ravnatelj Instituta Boris Jokić. Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu Jokića i Zrinke Ristić Dedić koje je MZO financirao sa 280.000 kuna. U istraživanju koje je provodilo 19 znanstvenika s 4 sveučilišta i 2 javna znanstvena instituta, sudjelovala je 161 škola, 161 ravnatelj, 4796 učitelja i nastavnika te 27.023 učenika četvrtog, šestog i osmog razreda osnovne te drugih i završnih razreda srednje škole. ‘Psihološke posljedice mogu biti dugoročnije od pandemijskih’ – Na živote značajnog dijela učenika različitih dobi pandemija je imala negativan utjecaj. Pandemija je uzrokovala i određene pozitivne promjene kod dijela učenika kroz poboljšanje odnosa s bližnjima. Posebno se ističe utjecaj negativan utjecaj na psihičko zdravlje i to naročito u srednjoškolskoj dobi. Navedeno postaje značajan društveni i javnozdravstveni problem koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije kroz koju prolazimo, upozoravaju Ristić Dedić i Jokić. Svaki drugi maturant osjeća negativne posljedice na psihološko zdravlje Međutim, čak 43,9 % učenika osmog razreda kaže kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo bavljenje tjelesnom aktivnošću i sportom. Najviše pak zabrinjava ipak to što 52,4% maturanata iskazuje da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihološko zdravlje. Loše posljedice nisu zaobišle ni nastavnike. Tako 34,1% nastavnika srednjih škola smatra da je skraćivanje nastavnog sata negativno ili izrazito negativno utjecalo na kvalitetu nastave, dok samo 3,7 % nastavnika smatra da se zahtjevnost njihova posla nije povećala. Da se zahtjevnost povećala u priličnoj mjeri smatra 55,2 % nastavnika, a da se izrazito povećala smatra 22,2 % odgojno-obrazovnih radnika. – Rad u školi je zbog pandemije postao izrazito zahtjevniji, a nastavnici izvještavaju o većoj razini stresa u odnosu na razdoblje prije pandemije. Navedeno kod dijela nastavničkog tijela ima za ishod pad entuzijazma što se može odraziti željom za promjenom karijere, ustvrdili su istraživači. Smeta im nošenje maski: Negativno utječu na nastavu A da čak i nošenje maski ima negativne posljedice za nastavu, smatraju i učenici i nastavnici. Tako 67,6 % maturanata iskazuje da je nošenje maski imalo negativan ili izrazito negativan utjecaj na iskustvo nastave, dok isto 67,6 % nastavnika također smatra da maske negativno utječu na kvalitetu nastave u njihovu predmetu. Ristić Dedić i Jokić zaključuju kako je nužno pokušati nadoknaditi odgojno-obrazovne gubitke u školovanju djece i mladih nedvosmislenim obrazovnim politikama od početka ove školske godine, ali i kako je nužno adresirati psihosocijalno stanje učenika hitnom izradom sustavnih mjera i politika te pokazati razumijevanje za povećanje zahtjevnosti posla svih zaposlenih u školama tijekom pandemije