Piše: Ingrid Šestan Kučić /Novi list 11.03.2018. Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation – GDPR) od 25. svibnja bit će na snazi u svim zemljama EU, a u praksi će to značiti da će svaka organizaciju koja prikuplja i obrađuje podatke ispitanika, građana EU, mora biti usklađena s tom uredbom. Tu je riječ je o tijelima javne vlasti, tvrtkama, udrugama, bolnicama, ali i školama. Što se tiče samih građana, njima će se omogućiti lakši pristup njihovim podacima te će se moći informirati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci, međutim taj bi zakonski okvir nekim ustanovama mogao donijeti velike probleme. Prvenstveno je riječ o srednjim školama, jer prema sadašnjem tumačenju Uredbe učenici koji napune 18 godina, odnosno postanu punoljetni, imat će ovlasti odrediti mogu li njihovi roditelji dobiti uvid u njihove podatke. Pod tim podacima kriju se ocjene i školski uspjeh, a glavna novina Uredbe je uvođenje privola za korištenje osobnih podataka. Naime, prema uredbi svaki građanin Unije sam raspolaže svojim osobnim podacima. Dobiva pravo na informiranje, ispravak, uskraćivanje privole, pravo na preseljenje podataka te pravo na zaborav.

Nemoguća misija Tako će se provede li se Uredba doslovno punoljetnim učenicima omogućiti iskazivanje uskraćivanja privole na pokazivanje njihovih ocjena roditeljima, a škole će se dovesti u apsurdnu situaciju. Onog trenutka kad učenik napuni 18 godina škole će biti prisiljene zatražiti njegovu privolu da raspolažu s njegovim podacima, a time i da ih pokažu roditeljima. Ravnatelji srednjih škola kažu kako su za takvu mogućnost čuli, ali ne mogu u nju povjerovati, jer kako pojašnjava ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, za škole je to nemoguća misija. – Uredba je vrlo strogo napravljena i na općoj razini, no smatram da se tako ne može provoditi, jer jedno je provedba Uredbe u bankarskom, a jedno u školskom sustavu. U ožujku će se održati sastanak ravnatelja srednjih škola i upravo će Uredba o zaštiti osobnih podataka biti jedna od tema. Ravnatelji su već na prijašnjim sastancima isticali taj problem. Mišljenja sam da će po pitanju učenika i podataka o njihovom uspjehu trebati donijeti neki poseban pravilnik, jer s 18 godina oni su i dalje mlađi punoljetnici te roditelji i dalje skrbe o njima, kaže Sclaunich. Ukidanje lozinke Već sada, dodaje, škole imaju problema s raznim suglasnostima poput javnog objavljivanja uspjeha učenika ili njihovog fotografiranja, a doslovna primjena uredbe značila bi i da roditeljima treba ukinuti lokzinku za e-Dnevnike putem kojih prate izostanke učenika iz škole te njihov uspjeh. Za priču o prilično nebuloznoj situaciji u kojoj bi se već ove školske godine mogli naći roditelji maturanata čuo je i ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića, Henry Ponte, no dodaje kako nije upoznat s detaljima. Iako i sam kaže kako je riječ o apsurdnoj situaciji, jer je roditelj danas odgovoran za dijete, a sutra više nije, ipak dodaje kako i prema sadašnjim zakonskim odredbama s punoljetnošću dolaze i određene odgovornosti te prava. – Ako se na to gleda na način da zakon omogućuje svakome s napunjenih 18 godina da stupi u brak bez suglasnosti roditelja, onda i primjena Uredbe kako se sada tumači ima smisla, jer smatra se da je ta osoba dovoljno odgovorna. Međutim, s druge strane apsurd je da roditelji danas imaju odgovornost za dijete, a sutra im se ta odgovornost oduzima, navodi Ponte.

Visoke kazne za kršenje Opća uredba o zaštiti osobnih podataka generalno regulira zaštitu osobnih podataka građana Europske unije i izravno će se primjenjivati u državama članicama Unije bez potrebe za dodatno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. Riječ je o uredbi kojom Europska komisija želi ojačati i ujednačiti zaštitu osobnih podataka kojima upravljaju organizacije unutar EU te osobnih podataka stanovnika Unije kojima upravljaju organizacije sa sjedištem izvan EU-a, a propisane su i visoke kazne za kršenje propisa, do 4 posto ukupnog godišnjeg prometa poslovnog subjekta ili 20 milijuna eura.