Zagreb, 1. srpnja 2019. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Donje Svetice 38 10000 Zagreb PITANJA VEZANA UZ FRONTALNU PRIMJENU ŠKOLE ZA ŽIVOT Poštovani, s obzirom da su provedena gotovo sva županijska stručna vijeća na kojima je bilo ponavljanje sadržaja koji je već obrađen na Loomenu te da smo dobili elektroničkom poštom iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovore na 27 pitanja, ostalo je za nas još puno pitanja koje smo postavljali na ŽSV-ima, a nismo do sada dobili na njih odgovor. U 21. odgovoru koji ste poslali svim školama navedeno je „da je ravnatelj škole odgovorna osoba koja treba osigurati da učitelji/nastavnici koji ulaze u frontalnu primjenu novih kurikuluma budu za to odgovarajuće pripremljeni te odgovoran za kvalitetu rada u školi“ smatramo da nemamo odgovore na niz ključnih pitanja koja smo postavljali na brojnim skupovima, a o kojima ovisi provedba odgovornosti koje ste naveli te kvaliteta rada ravnatelja, stručnih suradnika i nastavnika. 1. Zbog kojih razloga je kasno započela edukacija na Loomenu za stručne suradnike i ravnatelje s obzirom da su identični sadržaji u virtualnim učionicama kao i za sve nastavnike? Na mnogim ŽSV-ovima nastavnika su predavači – mentori iz Škole za život isticali kako su stručni suradnici i ravnatelji „najslabija karika“ koja je najmanje educirana. Osim što smatramo takve komentare neprimjerenima, važno nam je istaknuti da smo više puta tražili da edukacija ovih skupina počne što prije te da bude ciljana, odnosno vezana uz profesionalnu ulogu koju stručni suradnici različiti po profilu, kao i ravnatelji obavljaju. 2. Zašto za stručne suradnike i ravnatelje na Loomenu i na ŽSV-u nisu bile teme koje su iznimno važne za uspješnu provedbu novih kurikuluma u školi te su vezane uz njihovu profesionalnu ulogu? To su teme vezane uz: nove pristupe planiranju i programiranju nastave (godišnji izvedbeni planovi i programi, tematska planiranja, ugađivanje međupredmetnih tema, pripreme za nastavni sat); kriterije ocjenjivanja posebice vrednovanja za učenje i vrednovanje kao učenje; zaključivanja ocjena; hospitacije na nastavne sate i analiza i vrednovanje istih; organizacija nastave. 3. Kada će se organizirati usavršavanja stručnih suradnika i ravnatelja, kao pružatelja podrške nastavnicima u provođenju novih kurikuluma, za konkretne teme vezane uz planiranje, realizaciju i vrednovanje nastavnog rada? Na županjskim stručnim vijećima za ravnatelje sadržaj edukacije je bilo ponavljanje modula iz Loomena, stoga nam nisu jasni ciljevi tih edukacija. Do sada smo na svima vrstama edukacija imali samo opće sadržaje vezane uz pružanje podrške koji nisu bili usmjereni na specifično pružanje stručne podrške u tematskom planiranju; izboru sadržaja, aktivnosti i metoda prema ishodima;

4. Koja pedagoška i didaktička teorija je osnova za preporuke koju su ravnatelji dobili na stručnom usavršavanju na županijskim stručnim vijećima? Vezano uz posjete nastavi od strane ravnatelja, na ŽSV-u predložen nam je i model posjete u trajanju od 10 do 15 minuta, na početku ili kraju nastavnog sata, s obrazloženjem kako je to dovoljno da se vidi kako i što radi nastavnik. Za ovakav pristup nismo do sada čuli niti ne znamo u kojim pedagoškim teorijama je utemeljen. Analiza nastavnog procesa je važan dio ravnateljskog posla te se sastoji od razgovora prije nastavnog sata, odlaska na cijeli nastavni sat i razgovora nakon nastavnog sata. Nastavni sat zaokružena cjelina i potrebno je biti na cijelom satu te sagledati ostvarenost planiranih ishoda učenja kao i nastavniku pružiti potrebnu podršku i poslati poruku o važnosti njegovog rada. Ovakvim pristupom s preporukom posjeta u trajanju od 10 minuta se umanjuje značaj nastave i ovog dijela posla. Posebno napominjemo da je ravnatelj odgovoran za rad i kvalitetu rada u školi te smatramo postupno neprimjerenim da se daju ovakve upute koje navode ravnatelje na površan pristup prema radu. S tim u vezi pitamo hoće li iste preporuke ići i višim savjetnicima iz agencija da i oni posjećuju 10 minuta nastave? 5. Zbog čega su nadležni savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje tek prije mjesec dana uključeni u stručno usavršavanje nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (na stručnim skupovima i online edukaciji)? S obzirom da savjetnici nisu bili uključeni u edukaciju nije moguće od njih očekivati pružanje kontinuirane podrške u provedbi novih kurikuluma. 6. Je li promijenjena uloga i nadležnost viših savjetnika iz AZOO s obzirom na povećanu autonomiju nastavnika? Viši savjetnici nadležni su za stručne ispite pripravnika, napredovanja te stručno-pedagoške uvide u rad nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, a posljednji su uključeni u edukaciju te nije jasno koja je sada njihova uloga u savjetovanju za frontalnu provedbu Škole za život. Ako će savjetnici i dalje dolaziti na uvid temeljem prijava roditelja i pritužbi na rad nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja hoće li imati dovoljno informacija o svim promjenama koje škole trebaju provoditi te povećanoj autonomiji nastavnika? 7. Na koji način će prosvjetna inspekcija utvrditi eventualne propuste nastavnika u radu koji realiziraju nove kurikulume? S obzirom na povećanu autonomiju nastavnika te planiranje koje je samo okvirno i podložno čestim promjenama tijekom provedbe na koji će način prosvjetna inspekcija utvrditi je li nastavnik u bilo kakvom prekršaju? 8. Kako će ravnatelj uočiti eventualne nepravilnosti u radu za koje je odgovoran? S obzirom da je ravnatelj odgovoran za sve procese u školi i kvalitetu rada kako će, uz povećanu autonomiju nastavnika koja podrazumijeva samostalne promjene pri planiranju usred procesa poučavanja, uočiti nepravilnosti te na koji način će eventualne prekršaje moći spriječiti? 9. Kako i kada će ravnatelji imati uvid je li nastavnik i stručni suradnik odradio zadatke na Loomenu ili ne? Na stručnim skupovima je Ministrica prije nekoliko mjeseci rekla da će ravnatelji imati uvid u usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika na Loomenu, međutim od toga za sada nema ništa. Nitko od ravnatelja pouzdano ne zna jesu li i u kojoj mjeri nastavnici završili pojedine module na Loomenu. Osim toga nigdje nije propisano da je takvo usavršavanje obvezno, već nasuprot, isticalo se da je to izbor svakog nastavnika koji se želi dodatno educirati. 10. Na koji način osigurati da u razredima s novim kurikulumima poučavaju nastavnici koji su završili edukacije? Osim što ravnatelji nemaju nikakav uvid u podatke tko je od zaposlenih nastavnika završio koju edukaciju na Loomenu postoji ogroman problem na koji upozoravamo godinama, a to je da na mnogim natječajima za novo zapošljavanje ne možemo dobiti niti stručnu osobu, a kamoli educiranu za Školu za život. Ako se i javi na natječaj osoba s odgovarajućom stručnom spremom, vrlo često se radi o pripravniku koji se nigdje do sada nije susreo s novim pristupima u radu. Prema MZO-u ravnatelj je odgovoran da osigura najbolju pripremljenost nastavnika koji će raditi u prvim razredima po novim kurikulumima, a za to nema nikakve zakonske osnove jer nigdje nije propisana obveza usavršavanja u Loomenu. 11. Smije li se u selekcijskom postupku za izbor novih nastavnika provjeravati znanja koja su obuhvaćena na Loomenu a vezano uz Školu za život? U Odnosno, ima li kandidat koji je educiran na Loomenu neku prednost pri zapošljavanju za nastavne sate koji će se održati po novom kurikulumu? Što ako se na natječaj javi kandidat koji ima sve završene edukacije na Loomenu i kandidat s prednošću zapošljavanja koji nema nikakvu edukaciju iz Loomena, a treba predavati u razredima s novim kurikulumima? Ako ravnatelj mora primiti osobu koja ima prednost pri zapošljavanju, a nema osnovna znanja vezana uz Školu za život na koji način će ispuniti obvezu koju je MZO odredilo, a to je da u rad po novim kurikulumima uključi nastavnike koji su najbolje pripremljeni? 12. Jesu li se novi pristupi u poučavanju ugradili u silabuse metodičkih kolegija na fakultetima s nastavničkim smjerovima te na programima pedagoškopsihološkog obrazovanja? Hitno je potrebno uskladiti metodike poučavanja nastavnih predmeta s novim tendencijama u pristupima Škole za život. 13. Kada će se objaviti metodički priručnici svih nastavnih predmeta koji imaju nove kurikulume? Do današnjeg dana je na mrežnoj stranici Škola za život objavljen samo jedan metodički priručnik za srednju školu i to iz Engleskog jezika. Kada će biti objavljeni za sve ostale nastavne predmete? 14. Hoće li i kada doći pisane upute vezano uz sve usmeno preneseno na ŽSVovima o onome što je drugačije od dosadašnje prakse i propisa? U školama se prenose razne informacije sa stručnih skupova koje međusobno nisu niti usklađene, a vrlo često nastavnici koji su bili na tim skupovima ne znaju jesu li ih dobro razumjeli, a posebno ne znaju što to znači za primjenu u praksi, npr planiranje odgojno-obrazovnog rada. Također se postavlja pitanje, jer to nije bilo na edukacijama (uživo niti online) za ravnatelje i stručne suradnike, na koji način se piše izvedbeni godišnji plan i program, na koji način se vrednuje u zaključnoj ocjeni vrednovanje kao učenje i vrednovanje učenja. S obzirom na nove načine tematskog planiranja na koji način se organizira zamjena odsutnog nastavnika jer sada, koliko smo razumjeli, u okviru svoje autonomije samo nastavnik ima u potpunosti pregled nad tome što je radio i što namjerava raditi te to nigdje ne piše. Također, nastavnik istog predmeta koji ove školske godine ne radi u prvim razredima kako će moći „uhvatiti korak“ u zamjeni ili će to biti zamjena pro forme? 15. Hoće li se prije početka nastavne godine izmijeniti svi propisi i pravilnici koji nisu u skladu s novim pristupom te usmenim uputama na ŽSV-u? S obzirom da su ravnatelji odgovorni ne samo za kvalitetu rada nego i za zakonitost rada škole smatramo da se ne mogu frontalno primjenjivati pristupi, načela i postupci koji nisu usklađeni sa zakonskim propisima te ponovo skrećemo pozornost da je potrebno prije početka nastavne godine sve uskladiti. 16. Što je s Pravilnikom o praćenju i ocjenjivanju učenika koji propisuje upisivanje pisanih provjera u vremenik, a nove upute nisu u skladu s time? Prema usmenim uputama koje su rečene nastavnicima oni koji provode nove kurikulume ne moraju pisati točan datum pisane provjere u vremenik, a Pravilno sada propisuje drugačije. Tijekom eksperimentalne provedbe Škole za život uočen je problem broja ocjena u predmetu po učeniku. Kroz modul Vrednovanje u Loomenu, naglasak je na vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenje koje ne rezultira ocjenom. Na kraju nastavne/školske godine učenik mora biti ocijenjen brojčanom ocjenom koja je upitna ako proizlazi iz nekoliko ocjena. Sada se nastavnike upućuje na pisane i usmene povratne informacije o tijeku napredovanja učenika te nema ocjenjivanja domaćih zadaća i više kratkih provjera kao jedna ocjena, teško ćemo biti dovoljno ocjena kako bi se mogla objektivno i pouzdano zaključiti ocjena. Posebno je problem kod predmeta kod kojih se ocjenjuje redoviti rad na satu kao vježba. 17. Što je s Pravilnikom o obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju u kojem se regulira prilagodba sadržaja, a ne ishoda učenja? Također o Okviru rada s učenicima s teškoćama kao i s darovitima nije do sada bilo niti na ŽSV-ima niti u Loomenu ništa. 18. Planiraju li se izraditi prilagođeni udžbenici za učenike koji se školuju po redovnom programu s prilagodbom sadržaja, a koji su usklađeni s novim kurikulumima? Učenici s teškoćama, kao i svi ostali učenici, imaju pravo od početka nastavne godine na odgovarajuće nastavne materijale. 19. Kako će uvođenje novih kurikuluma utjecati na ulogu pomoćnika u nastavi? Očekuje li se odgovarajuća edukacija pomoćnika u nastavi prije početka nastavne godine? 20. Planiraju li se propisi i praksa prilagoditi novim mogućnostima organizacije rada škole? Što će se događati s učenicima koji budu negativno ocijenjeni iz 3 ili više nastavnih predmeta već na kraju prvog obrazovnog razdoblja? Prema postojećim propisima učenici mogu promijeniti program do početka drugog polugodišta. U slučaju organiziranja nastave na način da je nastavni predmet realiziran u jednom obrazovnom razdoblju koji se neće poklopiti s krajem polugodišta znači li da se ti učenici upućuju usred nastavne godine na ponavljanje razreda, a ujedno im se uskraćuje promjena programa? Što je sa sudjelovanjem učenika na natjecanjima iz nastavnih predmeta koji su organizacijski smješteni u drugo obrazovno razdoblje? 21. Što je s učenicima koji mijenjaju školu? Na koji način će se utvrditi što su od ishoda učenja savladali u prethodnoj školi s obzirom da postoji autonomija nastavnika u planiranju te autonomija škole u organizaciji rada. Što ako je učenik odslušao neki nastavni predmet u prvom obrazovnom razdoblju, a u drugoj školi taj je predmet organiziran u drugom polugodištu? Hoće li tada škola morati organizirati individualnu nastavu za takvog učenika te na koji će se to vrednovati u normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika? 22. Kada će se organizirati dopunski rad za učenike koji su negativno ocijenjeni iz nastavnih predmeta koji su se poučavali samo u prvom obrazovnom razdoblju? Je li predviđeno da se realizira u drugom polugodištu, tijekom nastave ili nakon kraja nastavne godine? 23. Kako će se uskladiti rad u strukovnim školama jer neki opće-obrazovni predmeti idu po novim kurikulumima, a neki opće-obrazovni predmeti i svi strukovni predmeti realiziraju se po starim nastavnim planovima i programima? Ističemo da u strukovnim školama većina nastavnih predmeta su strukovni predmeti te se njihova realizacija radi po nastavnim planovima i programima starim i po 25 godina. Hoće li isti propisi vrijediti za stare nastavne planovi i programe i za nove kurikulume? 24. Zašto nisu na svim stručnim skupovima koji su se uživo organizirali bili prezentirani primjeri dobre prakse i načini rješavanja poteškoća na koje su škole u eksperimentalnom programu nailazile? Više puta smo predlagali da se prezentiraju ogledni nastavni sati, ogledna pedagoška dokumentacija, ogledno tematsko planiranje, ogledni primjeri pisane provjere znanja, ogledni primjeri vrednovanja. 25. Koji će biti kriteriji za mentorske timove koji će dolaziti u savjetodavne posjete školama? Uočili smo da su sada u mentorskim timovima i na Loomenu i na ŽSV-u rade osobe koje nemaju radnog iskustva u srednjoškolskom sustavu ili koje nemaju iskustva u eksperimentalnoj provedbi Škole za život te osobe koje nemaju iskustva na ravnateljskom poslu niti u području upravljanja i rukovođenja. Od mentorskih timova na svim razinama očekujemo da imaju razvijene kompetencije i iskustvo na najvišoj razini, a ne nižoj od sudionika kojima se obraćaju. S obzirom da se radi o frontalnoj primjeni Škole za život i da je eksperimentalna faza u prvom razredu završila, očekujemo da ćemo tijekom podrške mentorskih timova dobivati odmah kvalitetne, stručne i potpune odgovore, a ne da će mentorski timovi služiti za zapisivanje pitanja na koje ćemo kasnije ili nećemo nikada dobiti odgovor. U interesu što kvalitetnijeg rada u sljedećoj školskoj godini molimo žurne odgovore. S poštovanjem. Predsjednica UHSR-a: Suzana Hitrec