Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
    • Prijavi se
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Pet posto najmarljivijih i najuspješnijih primat će 15 posto veću plaću
26 September 2018
Županijsko vijeće sisačko-moslavačke županije
26 September 2018
Iz medija
U strukovnim školama učit će skraćenu povijest, geografiju…
26. rujna 2018. by Sindikat Preporod in Iz medija
Autor: Denis Gaščić, 24 sata, 25.09.2018. Profesori su došli na nastavu i tek tad saznali da sat povijesti više ne postoji, ispričala je docentica Vlatka Vukelić, predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata. sdsdsMinistarstvo znanosti i obrazovanja, naime, počelo je s provođenjem programa dualnog obrazovanja u trinaest strukovnih škola, a po novom kurikulumu, iz drugih razreda izbačeni su geografija, povijest, politika i gospodarstvo te ostali predmeti nepovezani sa strukom. Nastavnike, međutim, tvrdi Vukelić, nitko nije obavijestio da im se ukidaju predmeti. - U obrazovnom je sustavu nastao kaos. Imamo eksperimentalne škole, škole za život i gomilu neobjašnjenih pojmova. Moja je pretpostavka da je dualno obrazovanje trebalo proći ‘ispod žita’ - kaže docentica, koja se usredotočila na ukidanje nastave povijesti. - Nastavnicima su doslovno poručili da će sljedeće jeseni, kad reforma počne u svim školama, izgubiti posao jer više neće biti potrebni - zaključila je Vukelić. Da je odluka o ukidanju povijesti donesena bez kontaktiranja nastavnika, tvrdi i Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, koji je zabrinut jer vjeruje da će dio profesora dobiti otkaz. 'Odluka pogađa mlade' - Istina je da sindikati nisu tu da odlučuju o tome hoće li neki predmet biti u školama ili ne, ali za nas je svaki radnik oblik resursa i otkazi se ne bi smjeli dijeliti na ovakve načine - ističe sindikalist. Upozorava da su prava nastavnika lošija nego prava zaposlenika u javnim tvrtkama. - Što je najgore, ovom bi odlukom otkaze trebali dobiti najmlađi kolege - objašnjava profesor. Hrvatski jezik i nacionalna povijest služe očuvanju nacionalnog identiteta i ne mislim da je netko donio odluku da se to ukine. Ako je, volio bih znati tko je to, rekao je slikovito Stipić. 24sata su Lidiji Kralj, pomoćnici ministrice Blaženke Divjak, krajem kolovoza postavili pitanje: “Što će biti s nastavnicima koji postanu višak, primjerice profesorima povijesti u drugim razredima nekih strukovnih škola”, na što je pomoćnica Kralj odgovorila da: “Cjelovita kurikularna reforma ne ukida nastavne predmete, nego se novi kurikulumi primjenjuju u okviru postojećeg nastavnog plana – rasporeda predmeta po razredima u osnovnim školama i gimnazijama”. Profesori će dobiti otkaz? - Reforma strukovnog obrazovanja mora uvesti promjene i u strukovne kurikulume koji se usklađuju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i planiraju za pojedinačna zanimanja što znači da će biti više stručne prakse i manje općeobrazovnih predmeta. U načelu postoji mehanizam zbrinjavanja viškova - rekla je tad Kralj. Stipić upozorava da mehanizam u načelu znači otpuštanja. - Mehanizam se odnosi na komisije za zbrinjavanje viškova, koje se odnose na deficitarna zanimanja. Pa ne misli pomoćnica valjda da su nastavnici povijesti deficitarno zanimanje. Za njih ova odluka znači otkaz - zaključio je sindikalist. Iz ministarstva kažu da su novi kurikulumi izrađeni sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu - pojašnjavaju. Nacionalni kurikulum, dodaju, definira da općeobrazovni dio obuhvaća matematičku, jezičnu i digitalnu pismenost. Stoga se u općeobrazovnom dijelu definiraju u pravilu predmeti hrvatski, strani jezik, matematika i informatika. - Predmeti koji nisu predviđeni u općeobrazovnom dijelu modela dualnog obrazovanja su svi ostali, primjerice biologija, kemija, fizika, geografija, povijest, politika i gospodarstvo - kažu iz ministarstva. Naglašavaju da izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Zadovoljene potrebe tržišta - Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum - stoji u objašnjenju. Osnovni cilj ovoga oblika obrazovanja je, nastavljaju, omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnoga gospodarstva stvaranjem mlade, kvalificirane radne snage. Matematičke kompetencije Unatoč tvrdnjama sindikata, kažu da su tijekom izrade strukovnog kurikuluma konzultirani i ostali gospodarski subjekti koji nisu izravno sudjelovali u izradi. - Nakon provedenih razgovora s poslodavcima odlučili smo da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije koje trebaju biti u funkciji struke - objašnjavaju te dodaju da je potpuno netočno navoditi da škole nisu upoznate s navedenim promjenama s obzirom na to da su od početka sudjelovali u samom procesu. Ipak, ne objašnjavaju što će biti s nastavnicima nakon što povijest “ode u povijest”.

Najnovije

  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
  • Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
    Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
  • Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici
    Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok