Piše: Dijana Jurasić/Večernji list, 27.4.2016. Karikature: Slobodan Butir – Srednja klasa učiteljima i nastavnicima danas je samo ideal i nedostižan cilj. Puno smo bliže društvenom dnu nego srednjoj klasi. Ne znam po čemu bih se trebao osjećati pripadnikom srednje klase. Učitelji i nastavnici nisu nikakva srednja klasa jer ne mogu otići na pristojan godišnji odmor, na more idu oni kojima roditelji imaju apartman ili su ga naslijedili, a to nije ljetovanje koje vas svrstava u srednju klasu. Plaća učitelja od 6000 kuna s 20 godina staža nije dovoljna za život srednje klase, a mlađi kolege imaju manje plaće i stambeno su nezbrinuti jer nisu ni kreditno sposobni. Možda srednja klasa mogu biti kolege koji su na kraju radnog vijeka i koji su se stambeno zbrinuli u neka druga vremena – kaže srednjoškolski profesor i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić o životu nekad tipičnih predstavnika srednje klase koji to više nisu. Nemaju novca ni za odlaske u kina, kazališta, ni za stručnu literaturu. Najbolja je država ona u kojoj se većina stanovništva ubraja u srednju klasu, kako je to još ustvrdio Aristotel, a u Hrvatskoj je ona na izdisaju. To što 70,1% građana prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove kućanstva dovoljno govori što je ostalo od srednje klase kod nas. Dok su se u SAD-u zabrinuli jer je, prema studiji Pew Research Center, prvi put u više od četiri desetljeća zabilježeno da kućanstva koja po godišnjim prihodima spadaju u srednju klasu ne čine više većinu stanovništva, nego njih 43%, u nas nestajanje srednje klase, važne za funkcioniranje demokracije, politiku posebno ne brine. – Pripadnost srednjoj klasi znači raspolagati određenom količinom prihoda koji građanima omogućavaju određen životni stil. To znači da si mogu omogućiti kvalitetno i komforno stanovanje, relativno novi automobil, barem jedno ili dva putovanja godišnje na odmor, kvalitetniju prehranu, odgovarajuću odjeću koja ne ovisi o cijeni, nego o stilu, vrijeme i sredstva za hobije, konzumaciju kulturnih sadržaja. To je minimalna razina životnog stila srednje klase – govori Bagić. Konzervativne procjene, kaže, pokazuju da se u srednju klasu ubraja 10% građana, a manje konzervativne da je u nas 10 do 20% pripadnika srednje klase. U srednju klasu ubrajaju se liječnici, sveučilišni profesori, znanstvenici, javni bilježnici, suci, odvjetnici, a srednja klasa, dodaje Bagić, mogu biti i obrtnici i srednji poduzetnici.

Učitelji i nastavnici nisu nikakva srednja klasa jer ne mogu otputovati ni na pristojan godišnji odmor

Iz provincije do srednje klase – Procjena pripadanja srednjim slojevima na temelju dohotka prilično je nepouzdana. Što znači ako četveročlana obitelj u Zagrebu ima 16.500 kuna prihoda od dohotka, a otplaćuje stambeni kredit od 5500 kuna idućih 20 godina? Prihod po glavi kućanstva bio bi pouzdaniji pokazatelj kada je riječ o pripadanju srednjim slojevima. Za reprodukciju srednjih slojeva ključno je nasljedstvo, koje pored materijalnih ima važne socijalno-statusne oznake, umreženost te stilove života. Dovoljno je usporediti ljude koji dolaze iz provincije u Zagreb, koji prolaze kroz podstanarstvo te moraju štedjeti i ulagati u stan s onima rođenima u Zagrebu koji nasljeđuju stan, možda i vikendicu na moru. Ovi iz provincije mogu imati više obrazovanje, bolji posao i veće plaće, ali ne mogu konkurirati za status pripadnika srednjih slojeva s ovima koji te statuse nasljeđuju – ističe prof. socijalne politike Gojko Bežovan. Dodaje da je Hrvatska rentijersko društvo u kojem vlasnik dva četverokrevetna apartmana na obali više zaradi nego vrstan kirurg u Zagrebu. Kao zemlja smo, zaključuje, postali kolonija u kojoj će i dalje kopnjeti srednji slojevi kao kreativan dio naroda kojem je stalo do zajednice i društva.   Originalni link: http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-srednji-sloj-koji-je-zastitnik-demokracije-kod-nas-se-mogu-ubrojiti-tek-rijetke-profesije-1079578