Dok se posljednjih mjeseci ne stišavaju žučni tonovi oko toga zašto je prema novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim škola-ma prednost u tim slučajevima dana nezaposlenim braniteljima i članovima njihovih obitelji, a sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji - zbog čega se u školama navodno stvara kasta branitelja-ravnatelja - izgleda da to baš i nije tako jednostavno.
Jer, zakon u postupku izbora ravnatelja prednost u jednakim uvjetima daje osobama kojima to omogućuju "posebni propisi". O postupku izbora za ravnatelje škola šanse za izbor otvaraju se čitavom nizu kandidata. Primjerice, u izvrsnoj će se poziciji, uz hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te civilne stradalnike Domovinskog, ali i Drugog svjetskog rata i njihove potomke, naći i mirnodopski vojni invalidi, u koje spadaju. i oficiri, odnosno aktivne vojne osobe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) koji su do 8. svibnja 1991., bez svoje krivnje; ranjeni prilikom obavljanja specifičnih vojnih dužnosti (poput bojnih vježbi, bojnog gađanja, službe straže ili situacije bojne gotovosti), a pritom im je organizam oštećen najmanje 20 posto.
Takav je zakon
Prednost pri zapošljavanju omogućena je i djeci, ali i bračnim drugovima, poginulih, umrlih ili nestlih pod tim okolnostima. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak, koje smo zamolili da nam objasne koji su to "posebni propisi", uz Zakon o prai.rima hrvatskih branitelja DR-a, prema kojima će ubuduće kandidati za ravnatelje škola ostvarivati prednost pri zapošljavanju u slučaju kada dva ili više "pretendenata" imaju jednak, najviši broj bodova.
- Osim osoba koje sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ostvaruju prednost pri zapošljavanju na radnome mjestu ravnatelja školskih ustanova, navedeno pravo ostvaruju i osobe s invaliditetom u skladu s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te osobe navedene u članku 48. f. Zakona o za-štiti vojnih i civilnih invalida rata - kažu u Ministarstvu.
-A članak 48.f. prednost daje mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo uutvrdenim i već navedenim okolnostima, ali i djeci, bračnim drugovima i roditeljima poginulih, umrlih ili nestalih mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata pod okolno-stima iz članka 6., 7. i 8. Zakona. Prednost im se topi jedino ako. su im protukandidati osobe koje to pravo ostvaruju prema članku 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz DR-a, ali u ostalim okolnostima ona ostaje.
Mirnodopski vojni invalid, pak, prema članku 6. istog zakona, jest "osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20 posto".
Priroda bolesti
To mogu biti sve djelatne vojne osobe hrvatskih Oružanih snaga (ali i JNA do 8. svibnja 1991. godine, kao što smo naveli) koje su stradale u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti poput bojnih vježbi i sličnih već pobrojenih rad-nji, potom stradali na vojnoj vježbi pričuvnog vojnog sastava RH i sl. To mogu biti i vojne osobe koje su obavijale obveznu vojnu službu u JNA, u koju ihje uputilo nadležno tijelo RH, "osim ako im je organizam oštećen neposrednim aktivnim sudje-lovanjem u oružanim akcijama protiv RH". Mirnodopski je vojni invalid i osoba koja je kao vojna osoba nakon 15. svibnja 1945. oboljela ili joj se ranija bolest pogoršala kao neposredna posljedica obavljanja obyezne/vojne službe pa je pritom njezin organizam oštećen za najmanje 60 posto. Civilni invalid rata je osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 20 posto zbog rane ili ozljede koju je dobila, uz ostalo, zlostavljanjem ili lišavanjem slobode od strane terorista ili pripadnika JNA od 17. kolovoza 1990., u ratnom bombardiranju i eksplozijama, ali i "zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane okupatora ilinjegovih pomagača za vrijeme Drugoga svjetskog rata". Na koncu, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zariošljavanju osoba s invaliditetomu članku 9. te prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima osobama s invaliditetom, pa preostaje vidjeti kako će se u ovoj šumi propisa snaći školski odbori.•
Prvi medu najboljim kandidatima Kandidati za ravnatelje školskih ustanova, podsjetimo, osim osnovnih uvjeta koje na selekcijskom postupku moraju zadovoljiti (završen odgovarajući sveučilišni studij, osam godina rada u obrazovanju, položen stručni ispit, potvrda o nekažnjavanju i sl.), morat će briljirati i prema dodatnim kriterijima: ocjenjivat će se poznavanje stranog jezika, digitalne kompetencije i iskustvo rada na projektima. Tek nakon što se nađu među najboljima, prednost pri izboru daje se kandidatima koji prednost pri zapošljavanju ostvaruju prema posebnim propisirna.