Piše: Đurđica Klancir , net.hr O prijedlogu predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka i ministrice obrazovanja Blaženke Divjak za Net.hr govore Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, i prof.dr. Neven Budak, ugledni sveučilišni profesor povijesti “Mislite da moje dijete, ako ide za zidara, treba povijest? Trebamo li robovati satnicama ili ići na rezultat školovanja”, odgovorio je Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, na pitanje novinarke u intervjuu za N1 televiziju o tome što će se zbivati sa svim profesorima biologije, povijesti i geografije, nakon što su ti predmeti prognani iz strukovnih škola. I tako je ponovno pokazao da sebe smatra kvalificiranim i upućenim u promoviranje projekta “Škola za život”, pilot projekta reforme obrazovanja koji je ministrica Blaženka Divjak uvela ove školske godine u dio škola. A onda je predložio i prekvalifikaciju viška profesora: “Vjerojatno možemo razgovarati da se prekvalificiraju, mogu se prebaciti u neke predmete koji su danas deficitarni. Svi su rekli da je problem naći profesore informatike. Pedagoške predmete svi znaju.” Sve one koji su mislili da je Vrdoljak opet nešto izlanuo na svoju ruku, da iza toga zapravo ne stoji ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koja provodi HNS-ovu viziju odgojno-obrazovne reforme koja je kao bivša školska profesorica nešto kompetentnija, ministrica je razuvjerila. Ona je u intervjuu za HTV potvrdila Vrdoljakovu ideju: “U tom smislu mi imamo mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova, ali isto tako očekujemo da se profesori prekvalificiraju kada je to potrebno i da svi učimo cjeloživotno”. Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, kaže da zvone telefoni na sve strane jer se ova odluka o ukidanju povijesti, geografije i biologije donijela preko ljeta, bez ikakve ozbiljne rasprave ili pravovremene najave. I Neven Budak, povjesničar, kaže da su mu neke bivše studentice, nastavnice povijesti, rekle da su saznale za ovu odluku tek krajem kolovoza, a da se prošlu školsku godinu završilo s očekivanjem da se i ovi predmeti nastavljaju ove školske godine. “Sretna nam Nova 1948.!”, ironičan je Željko Stipić. “Tih poslijeratnih godina se mogla završiti osnovna škola za tri mjeseca, srednja za šest, a fakultet za godinu dana. Očito nas Ivan Vrdoljak i ministrica Divjak žele vratiti u vrijeme tih kurseva, u kojima će se ljude nakon završenih fakulteta s kratkom obukom prebaciti u nešto drugo. Na žalost, živimo u zemlji u kojoj svi misle da se razumiju u nogomet i – obrazovanje. I baš ih briga za posljedice”, komentira Stipić. “Ne mogu vjerovati da je postalo normalno da se čovjek koji se do jučer bavio razdjelnicima (Ivan Vrdoljak, op.a.) danas bavi školskim satnicama, udžbenicima i odokativno procjenjuje kakvog kadra treba u školama, a kakvog ne treba”, govori Stipić i upozorava da se radi o strateškom pitanju ove Vlade, kakvo obrazovanje daje novim generacijama i kakvu budućnost nudi ovoj zemlji, te očekuje da se o ovome “izjasni i HDZ”. ‘Žele proizvoditi ljude koji neće postavljati pitanja’ “Hrvatska je prepuna problema, ali ovako, ispod radara, nanijeti ovakvu štetu obrazovnom sustavu je krimen za kojeg se mora znati tko ga je i kada počinio i tko će odgovarati za posljedice. Jesu li oni svjesni da škola obrazuje, ali i priprema građane ove zemlje? Oni žele proizvoditi ljude koji neće znati postavljati prava pitanja i koji će biti u stanju glasovati za njih. Ne žele educirane građane koji će razumjeti pogrešne poteze političkih garnitura. Kako je moguće da ovi predmeti nisu bili eliminirani ni u ono vrijeme tzv. Nenarodnog režima? I u Jugoslaviji u strukovnim se školama učila geografija i povijest i nevjerojatno je da se sada zaključuje da za strukovne škole nije potrebno ništa? Naravno da zakonodavac, da ministarstvo ima pravo povući takve poteze, ali zašto nije bilo rasprave? Nego sada dobivamo uvredljive izjave o brzim prekvalifikacijama?”, kaže Željko Stipić. ‘Takvi potezi se ne rade preko noći’ Neven Budak, sveučilišni profesor i povjesničar, začuđen je razinom neznanja koje su pokazali Vrdoljak i ministrica Divjak, jer prekvalifikacije o kojima oni govore – naprosto nisu moguće: “Oni koji predlažu prekvalifikacije nisu upoznati s time da takve prekvalifikacije u tako kratkom rokovima kod nas ne postoje. Ljudi bi naprosto morali završiti cjeloviti studij.” Budak ne smatra da je predmet povijesti potreban u svim strukovnim zanimanjima: “Povijest kao predmet za neka strukovna zanimanja doista nije nužno potrebna, ali takvi potezi se ne rade preko noći. No, mi moramo očekivati od svih učenika koji završe školu da su educirani građani. I dimnjačar i kozmetičarka moraju biti građani, moraju moći razumjeti društvene procese. Dakle, nužan je građanski odgoj u svim školama, pa i strukovnim.” I Budak poručuje Vrdoljaku: “Ako misli da su prekvalifikacije tako jednostavne, nek se on pod hitno prekvalificira u nešto korisnije, nešto manje štetno.”