Piše Dora Kršul, Srednja.hr 28.05.2019. foto/ilustracija: srednja.hr Obrazovni krugovi već mjesecima ispod glasa šuškaju o enormnim iznosima koje su uprihodili pojedini nastavnici radeći na pripremi i uvođenju Škole za život, krunskog projekta Blaženke Divjak i njene pomoćnice Lidije Kralj. Nakon više od 250 dana istraživanja, otkrivamo kako se zaista radi o projektu-zlatnoj koki, priređenom u Ministarstvu obrazovanja. Iz njega su, pod egidom EU sredstava, kroz isplate više desetaka i više stotina tisuća kuna bitno poboljšana inače skromna prosvjetarska primanja odabranih nastavnika. Odlukom ministrice, financirani su još jednom linijom, a mi u tablicama ekskluzivno donosimo pojedinačne isplate iz projekta koji ukupno teži više od 155 milijuna kuna.

Dokument preuzmite ovdje isplate-CKR-1

– Tema o sredstvima koje su pojedinci dobili za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Škola za život jest tema o kojoj zaista nemam dovoljno informacija. Niti znam tko od stručnjaka sudjeluje niti koliko je novca i za što dobio ili će dobiti. Ono što vam mogu reći iz svoga ministarskog iskustva jest da je najbolji način da prekinete glasine o navodnim isplatama 150 tisuća kuna i više pojedincima koji sudjeluju u različitim aktivnostima u Školi za život taj da javno objavite tko sve radi na kojim aktivnostima i koliko novca za svaku pojedinu aktivnost dobiva ili će dobiti. Pri tome naravno mislim i na metodičke priručnike i edukacije. Da sam ministar, sve bih to javno objavio i cijeli projekt Škole za život učinio potpuno transparentnim, a na taj bih način sasvim sigurno zaustavio glasine koje se posljednjih dana pojavljuju, izjavio je u intervjuu Školskim novinama početkom ožujka bivši ministar obrazovanja Radovan Fuchs, ujedno savjetnik premijera Andreja Plenkovića i koordinator Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Potvrđena višemjesečna šuškanja u obrazovnim krugovima Odgovarajući na pitanje o metodičkim priručnicima izrađenim za eksperimentalni program Škola za život, krunski projekt ministrice Blaženke Divjak te njene pomoćnice Lidije Kralj i HNS-a, premijerov blizak suradnik javno je spekulirao o onome o čemu se već mjesecima ispod glasa šuška u obrazovnim krugovima. ‘Trač’ o enormnim iznosima, namijenjenim pojedincima za rad na priručnicima koji bi nastavnicima u eksperimentalnim školama trebali pomoći u izvođenju ‘reformirane’ nastave, do naše je redakcije stigao još u rujnu prošle godine. Oko 250 dana nakon što smo prvi put čuli za taj ‘trač’, odnosno nakon pet mjeseci istraživanja, razgovora i proučavanja dokumenata, potvrdili smo inicijalnu informaciju iz rujna i Fuchsove spekulacije iz ožujka. Pojedincima, mahom nastavnicima, koji su radili na pripremi provedbe eksperimentalne škole, kroz devet je mjeseci 2018. isplaćeno više desetaka ili više stotina tisuća kuna iz EU projekta ‘Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme’ (CKR I).

Tako je za pripremu Škole za život i uvođenje obvezne informatike, kroz pojedinačne isplate putem autorskih ugovora, u razdoblju od devet mjeseci 2018. utrošeno 10.600.095,42 kuna. Pritom je samo na članove skupine Informatike utrošeno više od 800 tisuća kuna. Najskuplji metodički priručnik onaj je za razrednu nastavu (odnosno 1. razred osnovne škole koji je ove školske godine bio eksperimentalan) i koji obuhvaća 6 predmeta, a za njega je utrošeno 797.106,47 kuna. Sljedeći najskuplji digitalni metodički priručnik jest onaj za Hrvatski jezik u 5. razredu osnovne škole – na njega je utrošena 251.190,11 kuna. Zanimljivo je i kako je najveći pojedinačni iznos, isplaćen nastavnici matematike za rad na priručniku za 5. razred osnovne škole – kroz jedan ugovor isplaćeno joj je 123.105,38 kuna. Pritom su joj za isti priručnik isplaćene još 82 tisuće kuna pa je nastavnica za rad na jednom priručniku uprihodila astronomskih 205.175,63 kuna. Ukupno je na izradu metodičkih priručnika u navedenom razdoblju utrošeno 7.318.654,82 kuna.

Donosimo ekskluzivnu tablicu sa svim isplatama iz EU projekta za Školu za život tijekom 2018. U nastavku donosimo detaljnu tablicu sa svim isplatama koje su nastavnici uključeni u pripremu eksperimentalne Škole za život ostvarili u periodu od 1. ožujka do 31. prosinca 2018. Tablicu smo kreirali temeljem cjelovitog Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) za navedeno razdoblje, u čijem smo posjedu, kao i na temelju podataka koje smo zatražili od Ministarstva obrazovanja o pojedinačnim isplatama za rad na metodičkim priručnicima. MZO nam je podatke dostavilo bez navođenja osobnih podataka, no u kombinaciji s podacima iz ZNS-a, uvelike smo uspjeli prikazati konkretne isplate za rad na digitalnim metodičkim priručnicima, ali i isplate za druge aktivnosti u sklopu pripreme za Školu za život. Spomenimo i kako su navedeni iznosi za metodičke priručnike, prikazani u tablici koja slijedi, iznosi za 50% izrađenosti metodičkih priručnika, kako tvrde naši izvori iz skupina. Također, iznosi prikazani u tablici (kao i iznosi iz ZNS-a i podataka MZO-a) jesu neto iznosi. Naime, MZO nam je za svoje podatke potvrdilo da se radi o neto iznosima, a oni se poklapaju s iznosima iz ZNS-a. Dakako, zanimalo nas je koja je bila ‘formula’ prema kojoj su se autorima priručnika računali iznosi za isplate. Iz Ministarstva su nam poručili kako je svaki metodički priručnik povezan s izvedbenim brojem sati nastavnog predmeta, odnosno kako iznosi za priručnike ovise o obrađenim nastavnim temama i za njih izrađenim scenarijima. Dodali su kako su isplaćivani iznosi proporcionalni broju nastavnih sati za koje su sadržaji izrađeni. Odabir ljudi koji su uprihodili značajan novac Zanimalo nas je i kako su odabrani ljudi koji su radili na pripremi eksperimenta i koji su, temeljem EU projekta, uprihodili značajne financijske naknade. Iz Ministarstva su nam rekli kako je bilo optimalno da na priručnicima rade oni koji su pisali i same kurikulumske dokumente. – Početkom rujna 2017. godine pozvani su svi članovi Stručnih radnih skupina koje su izrađivale kurikulume (odabrani na Javnom pozivu iz 2015. godine, imenovani u srpnju 2015.) da se uključe u daljnji rad na reformi. Tijekom provedbe eksperimentalnog programa, ovisno o potrebi, radnim skupinama pridruživali su se i učitelji eksperimentalnih škola te učitelji koji provode obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, stoji u odgovoru MZO-a. Rad pojedinih članova skupina iz 2015., koji su se odlučili uključiti u rad na Školi za život, formaliziran je ministričinom Odlukom o imenovanju članova radnih skupina za provođenje eksperimentalnog programa Škola za život od 9. travnja 2018. Njome je imenovano 130 ljudi u 22 radne skupine po školskim predmetima. Prema toj Odluci skupine, između ostaloga, imaju zadaću pripremiti metodičke priručnike i obrazovne sadržaje te pripremati i provoditi edukaciju učitelja i nastavnika. Odluka ministrice ne temelji se na ponovljenom javnom pozivu, već na reaktivaciji onih članova skupina koji su se odlučili na daljnji rad. Kao što smo naznačili u našoj tablici, u ministričinoj odluci o imenovanju pojavljuju se i neka imena koja ne pronalazimo u odlukama o imenovanju iz 2015. ili se pak njihova imena nalaze u skupinama različitim od onih u koje ih je 2018. imenovala Blaženka Divjak.