Piše Diana Barbarić Slobodna Dalmacija Svaki put kad državi ponestane novca, najprije nama prosvjetarima zagrabi u džep, a kad treba vratiti nazad te novce, onda nikom ništa. Pa dosta je toga više! Godinama nam uzimaju, pa neka onda već jednom vrate... Govori nam tako Vedrana Najev, dugogodišnja učiteljica u splitskoj Osnovnoj školi "Pojišan" i prva Splićanka koja je odlučila tužiti državu pred Općinskim sudom na račun toga što već godinu dana ignorira preuzete obveze iz Sporazuma sklopljenog 2009. godine. Tvrdi kako ima 36 godina radnoga staža i da više od šest godina prima umanjenu plaću, zbog čega će joj ionako mizerna učiteljska mirovina biti još i manja. - Muka mi je više od ovoga ponižavanja. Smatram da nam je učinjena velika nepravda i zato sam se odlučila podići tužbu. Dosta je više šutnje i prijetnje štrajkovima, a da se ništa konkretno ne poduzme. Postalo je smiješno kada nam stave bedž da smo u štrajku i onda mi s tim bedžom odemo u učionice i radimo - objašnjava nam svoje razloge ova iskusna nastavnica, uvjerena u pozitivan ishod svoje tužbe na sudu, jer joj potpisani Sporazum, uvjerena je, daje za pravo. Samo da podsjetimo, riječ o dokumentu kojega je na vrhuncu ekonomske krize sa sindikatima potpisala Vlada Ive Sanadera i temeljem kojega je zaposlenima u državnim i javnim službama oduzela šest posto osnovice za izračun plaća. - Tada je bilo dogovoreno i da će se osnovica vratiti ukoliko BDP bude rastao tijekom dva uzastopna kvartala, što se i dogodilo u drugom dijelu 2015., međutim taj sporazum nikada nije bio aktiviran... Znamo svi kakva nam je Vlada bila u 2016., nije se znalo tko pije, a tko plaća, ali činjenica jest da tisuće zaposlenih u javnim i državnim službama nisu dobili ono što im pripada. Nama je svima osnovica za plaću trebala porasti automatizmom već 1. siječnja 2016. godine. Skoro će 1. siječnja 2017., a mi još uvijek čekamo - pojašnjava nam Sebastijan Troskot, voditelj splitskog Područnog ureda Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod, čija je članica i Vedrana Najev. Sindikat Preporod joj je, tvrdi Troskot, pružio logističku i pravnu pomoć kod podizanja ove tužbe i sve to uz napomenu kako ovaj "manjinski" sindikat nije ni sudjelovao u potpisivanju onoga famoznoga Sporazuma iz 2009., nego su to napravili veliki sindikati. Prije splitske učiteljice, slične su tužbe podnijele i četiri zagrebačke prosvjetarke i svima je Preporod dao podršku. U ovom sindikatu ističu da su u pitanju pilot-tužbe koje obuhvaćaju period od deset mjeseci neisplate ispravnih plaća (sve se odnose na 2016. godinu, op.D.B.). - To je dug i o tome se nema što s Vladom pregovarati. Oni prosječno duguju po 5000 kuna neto svima zaposlenima u javnim i državnim službama, a nude 500 kuna bruto. To je ponižavajuća ponuda. Ovim pilot-tužbama ćemo na neki način testirati i naše pravosuđe, jer je bilo slučajeva da su po istim tužbama različiti sudovi donosili različite presude, a čak su i isti sudovi imali neujednačenu praksu. U svakom slučaju, ako naše članice dobiju na sudu, onda ćemo pokrenuti masovne tužbe, a to će državu jako skupo koštati - tvrdi Sebastijan Troskot. U slučaju, pak, da ove prosvjetne radnice izgube na sudu, Troskot kaže da će to biti znak da je Sporazum bilo mazanje očiju od Sanaderove Vlade, ali i od sindikata koji su pristali na uvjetno smanjivanje plaća.