Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
    • Prijavi se
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
ESKALACIJA TINJAJUĆEG PROBLEMA U HRVATSKIM ŠKOLAMA Djelatnice odlaze u mirovinu, nove se ne zapošljavaju, a posla i novih obveza je sve više
07 January 2019
07.01.2019. HRT studio4
09 January 2019
Iz medija
Škole same biraju: Kad treba učiti, a kad se odmarati
8. siječnja 2019. by Sindikat Preporod in Iz medija
Osnovna škola u Benkovcu, primjerice, uvela je pet obrazovnih razdoblja, a na slijedeći kraći odmor idu u četvrtak 28. veljače do ponedjeljka 4. ožujka Piše: Marijana Cvrtila, Slobodna Dalmacija, 08.01.2019. Hoće li od nove 2019./2020. školske godine i frontalnog uvođenja kurikularne reforme u sve osnovne i srednje škole o trajanju i rokovima školskih praznika odlučivati same škole (pojedinačno) ili njihovi osnivači - gradovi i županije - te kakva će u tome biti uloga države? Pitanja su to na koja bismo odgovore trebali dobiti nakon što naproljeće Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) objavi prijedlog školskog kalendara za iduću školsku godinu. Dok godinama u nas traju prijepori  o tome imamo li predugačke ili prekratke školske praznike, je li ih previše ili premalo, koliko tome pridonose neujednačena polugodišta, koje je pravo vrijeme za početak ili završetak nastavne godine, Ministarstvo je ove školske godine školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu kurikularne reforme „Škola za život" (ukupno 74 osnovne i srednje škole) prvi put dalo priliku da o trajanju učeničkih odmora i organizaciji nastave- odlučuju same. Nastava u blokovima Rezultat: prema podacima MZO-a, ukupno 14 eksperimentalnih škola predložilo je drukčiju organizaciju nastave, a neke od njih i trajanja te rokova učeničkog odmora, što im je Ministarstvo i odobrilo. Podsjetila nastave i/ili dužine trajanja školskih praznika, no rijetki su tu priliku i iskoristili. Odluke se u tom slučaju uglavnom donose na razini cijele županije. Ove školske godine samo je Splitsko-dalmatinska županija zatražila i dobila odgodu početka nastave u rujnu (nastava počela tjedan dana kasnije od ostatka zemlje), a zauzvrat su skraćeni zimski praznici s tri na dvotjedna, pa su već u ponedjeljak u toj županiji opet zazvonila školska zvona za početak drugog polugodišta. Ali, nisu jedini u zemlji. U školske su se klupe u ponedjeljak vratili i učenici iz nekoliko eksperimentalnih škola koje su same tako odlučile, poput Osnovne škole „Benkovac" u Benkovcu u Zadarskoj županiji, Osnovne škole „Antuna Gustava Matoša" u Tovarniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Osnovne škole „Donja Dubrava" u Donjoj Dubravi u Međimurskoj županiji te Srednje škole „Ivanec" u Ivancu u Varaždinskoj županiji. Ono što je zanimljivo jest da su eksperimentalne škole nastavu i odmore učenika u ovoj školskoj godini organizirale uglavnom drukčije od ostatka zemlje, neke su uvele više obrazovnih razdoblja, velika većina nastavu u blokovima, a školska godina je, po uzoru na neke europske zemlje, ispresijecana s više (kraćih) učeničkih odmora. Na primjer, tjedan dana koji im je ostao od zimskih praznika većina ovih eksperimentalnih škola iskoristit će najvećim dijelom kratkim odmorima u veljači ili ožujku, a do promjena će doći i kod korištenja proljetnih praznika oko Uskrsa koji za ostalima tih praznika uopće neće biti ili ih neće biti u tom razdoblju i dužini trajanja. Osnovna škola u Benkovcu, primjerice, uvela je pet obrazovnih razdoblja, a nakon što su se u ponedjeljak vratili na nastavu, osnovci iz te škole na sljedeći kraći odmor će od četvrtka, 28. veljače, do ponedjeljka, 4. ožujka, potom slijedi četvrto obrazovno razdoblje koje će tra-jati do 19. travnja, a nakon toga opet dvotjedni odmor do 6. svibnja, kada počinje peto obrazovno razdoblje, čiji se kraj poklapa sa završetkom nastavne godine 14. lipnja. Tri tjedna previše - Dio smo eksperimentalnog programa i iskoristili smo priliku da možemo sami odlučivati o školskom kalendaru. Dosadašnja iskustva pokazala su da su tri tjedna zimskih praznika previše, da je jedan „skijaški" tjedan obično višak i da se djeca odviknu od škole. Učenici su danas uredno stigli na nastavu, jedino je u područnoj školi zbog bolesti došlo pet, od ukupno devet učenika - prepričava Tonči Kuman, ravnatelj OŠ „Benkovac". Kaže daje odluka o skraćenju zimskih praznika izazvala uglavnom pozitivne reakcije, a što se tiče proljetnih, dodaje, Veliki četvrtak i petak organizirat će kao projektne dane, dok su se prilikom odluke o povratku na nastavu tek 6. svibnja vodili činjenicom da nakon kasnog Uskrsa ove godine ubrzo stiže i neradni 1. svibnja (koji pada u srijedu) te nisu željeli u (pre) kratkom roku učenicima prekidati i počinjati nastavu. Zanimljivo je da u nekim eksperimentalnim školama, poput Srednje škole Vela Luka, prvo obrazovno razdoblje završava tek 25. siječnja, a drugo počinje 28. siječnja i traje do kraja nastavne godine 14. lipnja, dok u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor" u Komletincima u Vukovarsko-srijemskoj županiji nastava završava ranije nego u ostatku zemlje, i to već u srijedu 12.lipnja.*

Najnovije

  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
  • Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
    Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
  • Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici
    Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok