Rast BDP-a drugi kvartal zaredom posebno je razveselio zaposlene u javnim službama. Naime, njima Vlada prema sporazumu iz 2009. mora povećati plaću za 6 posto jer je u dva kvartala uzastopce BDP rastao u prosjeku dva posto. – Pravno je jasno da povećanje plaća trebamo dobiti, no pitanje je hoće li za to biti političke volje i tko će taj posao odraditi – bila je prva reakcija predsjednika Školskog sindikata "Preporod" Željka Stipića na pitanje očekuju li sindikati da će Vlada ispoštovati obvezu iz sporazuma iz 2009. i povećati im plaće. Ogorčen potplaćenošću, prvenstveno učitelja, ali i ostalih u javnim službama, Stipić podsjeća da su im u Milanovićevu mandatu umjesto pregovora o plaćama stizale uredbe kojima su one rezane. – Plaće, posebno u obrazovanju, mizerne su, a ključno je da nezadovoljni učitelji na dulji rok ne mogu kvalitetno obavljati ni sadašnje, a kamoli neke buduće obveze koje reformatori obrazovanja žele staviti pred njih – napominje Stipić. Ističe da bi, kad bi se željela ispraviti nepravda prema njima, plaće učitelja trebalo povećati 20 posto, a onima s trideset ili više godina staža između 25 i 30 posto. Iako su, kaže, plaće u zdravstvu nešto bolje, povećanjem bi trebalo obuhvatiti sve zaposlene u javnim službama. Zabrinjava ga što su politički pregovori o formiranju nove vlade pokazali da se područjem obrazovanja nitko nije bavio temeljitije. – Od Mosta bih, umjesto nekonkretnih zahtjeva o depolitizaciji javnih službi, pa tako i obrazovanja, više volio čuti precizne odgovore kad će povećati izdvajanje za obrazovanje, infrastrukturno preporoditi školstvo, oživjeti gotovo zamrla stručna usavršavanja i tako dalje. Zanima me i što misle o kurikularnoj reformi – nabraja Stipić. Dodaje da je Most "uspio poremetiti odnose u političkoj areni", što drži važnim, ali isto tako naglašava da je "put od političkih preslagivanja do suštinskih političkih i društvenih promjena jako dug".