Izvještaj s 10. sastanka pregovaračkih odbora
22.02.2022.
Na desetom su sastanku, održanom 22. veljače u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, pregovaračkih odbora s Vladine strane sudjelovali ministri Josip Aladrović i Zdravko Marić, državni tajnici Stipe Župan, Stipe Mamić i Ivica Poljičak. Vladinu je stranu na sastanku vodio ministar Josip Aladrović, a sindikalnu predsjednik Preporoda Željko Stipić.
Zdravko Marić je na početku sastanka izvijestio sudionice i sudionike sastanka o paketu mjera, kojim će Vlada ublažiti inflatorni pritisak, odnosno rast cijena energenata, komunalija i hrane, a s kojima se kreće od 1. travnja. Za realizaciju ovih mjera osigurano je 4.8 mlrd. kn, po čemu je Hrvatska jedna od zemalja koja će najizdašnije pomagati svojim građanima.
Na izravno Stipićevo pitanje upućeno Mariću hoće li Vladina strana na sastanku izaći s korigiranom ponudom o povećanju osnovice za izračun plaće, uvijeno je odgovoreno da je Vladina strana o tomu spremna još razgovarati, ali da se razgovarati mora u svjetlu činjenice da su plaće u javnom sektoru unatrag 10-ak godina rasle brže od inflacije.
Vilim Ribić, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, slaže se s Marićevom ocjenom o rastu plaća u javnim službama. On smatra da Vlada svojim prijedlogom o porastu osnovice plaće od 2% u drugoj polovici godine, ide prema smanjenju plaća u javnom sektoru. Ovo će neminovno, zbog rasta plaća u gospodarstvu, dovesti do odljeva kadrova iz javnog prema privatnom sektoru. Sindikati podržavaju Vladin plan mjera, ali ne mogu prihvatiti smanjenje dosegnute cijene rada službenika i namještenika u javnim službama.
Izjava Sipe Mamića, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, o tomu kako je broj zaposlenih u javnim službama u stalnom porastu izazvao je burnu reakciju Anice Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i Renate ČulinovIć Čaić iz Hrvatskog liječničkog sindikata. Prašnjak ističe problem manjka medicinskih sestara i puno veće njihove plaće u europskim državama, a Čulinović Čaić da je podatak o čak 1900 zaposlenih liječnika zbunjujući jer se radi o mladim liječnicima koje iskusnije kolege uvode u posao.
Stjepan Topolnjak, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, osvrćući se na podatak o sindikalnom zahtjevu 4% + 2% + 2%, ističe da je zahtjev realan i utemeljen te da se radi o porastu osnovice plaće na godišnjoj razini od 4.6%.
Unatoč nastojanju Željka Stipića da se pregovori fokusiraju na meritum, odnosno da predstavnici Vlade izađu sa svojom ponudom u pogledu porasta osnovice u 2022. godini, raspravljalo se i dalje o nepopustljivom stavu Vlade da značajnijeg rasta osnovice u ovoj godini ne bude jer je zaposlenih više no ikad, jer su plaće zadnjih godina značajno rasle i jer je, kako je ustvrdio Mamić „torta uvijek ista pa je pitanje samo na koliko se kriški dijeli“. Marić je dodao da je samo od 2017. do 2021. 9800 zaposlenih više u javnim službama a da su plaće u 2021. rasle u javnim službama 5.5%, a u obrazovanju čak 7.3%.
Matija Kroflin, iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, referirajući se na Mamićevo i Marićevo izlaganje, ističe da rast plaća od 5% treba promatrati u kontekstu „mrcvarenja“ s plaćama koje je potrajalo čak 8 godina. Kroflin pojašnjava da je rast od 4% u 2021. posljedica štrajka iz 2019. Ako, zaključio je Kroflin, rast plaća bude u gospodarstvu od 5%, i rast cijena od 3%, onda je jasno da našim zahtjevom o rastu osnovice 4% od 1. travnja, 2% od 1. srpnja i 2% od 1. listopada samo sustižemo plaće u gospodarstvu i porast troškova života, te da ovim porastom osiguravamo porast osnovice od 8% u 2022. godini.
Na Mamićevo pitanje znači li to da sindikalna strana neće postaviti pitanje rasta osnovice u 2023. godini ukoliko se udovolji zahtjevu sindikalne strane, od strane više predstavnika sindikata (Sanja Šprem, Nada Lovrić, Anica Prašnjak i Željko Stipić) odgovoreno je da se ovo dvoje nikako ne isključuje, odnosno da sindikati očekuju povećanje osnovice i u 2023. godini.
Na Stipićev, još jednom ponovljeni zahtjev da se Vladina strana očituje o svojoj ponudi, Marić je istaknuo da oni očekuju da do idućeg sastanka obje strane “revidiraju svoje pozicije“.
Na izravan upit Stjepana Topolnjaka što će biti s primjenom prava nakon što 28. veljače istekne produžena primjena, ministar Aladrović je najavio donošenje odluke Vlade, na isti način na koji se postupilo i u državnim službama, o nastavku produljene primjene svih prava iz TKU-a.
Nakon što se, na Mamićevo inzistiranje, zatražilo očitovanje sindikata o ostalim prvotno iznesenim sindikalnim zahtjevima, Stipić je odgovorio da to nije moguće jer po tom pitanju sindikalna strana tek treba zauzeti zajednički stav.
Sastanak je završio izlaganjem Željka Stipića o najvažnijoj promjeni koja bi se trebala dogoditi oko naknade za prijevoz. Stipić je istaknuo da je ključno pitanje hoće li si pregovarači osvijestiti da se ovdje ne radi o naknadi nego o povratu novca za trošak prijevoza. Važno je, istaknuo je Stipić, da se shvati višeslojnost stvarnog troška u kojem sudjeluje i amortizacija i servisi i tehnički pregled i gorivo i nabava guma. Također, iznimno je važno da se shvate različite štetne posljedice, od gospodarskih i proračunskih preko sigurnosnih do ekoloških, izbjegavanja isplate stvarnog troška. Ekspertiza stručnjaka s prometnog fakulteta pokazuje da bi se naknada trebala kretati od 1.54 kn/km do 2.02 kn/km ovisno o udaljenost na kojoj radnik putuje. Isplatom naknade od 1 kn/km radnici su, ovisno o udaljenostima na kojima putuju, kroz četiri godine oštećeni od 3 tisuće do čak 25 tisuća kuna. Ukoliko bi se napustilo postojeće fiksno rješenje i preuzelo promjenjivo rješenje, povrat bi se ostvarivao ovisno o kretanju cijene goriva E95, te bi se kretao od 13.5% cijene E95 do 17.8% E95. Jednostavnost obračuna bi se mogla osigurati tako što bi se radnike, ovisno o udaljenostima, podijelilo u tri skupine. Obojica ministara i državni tajnik Mamić pokazali su zanimanje za izneseni prijedlog i najavili da će ga do narednog sastanka pažljivo razmotriti.
Sastanak je trajao 3 sata, a idući je sastanak dogovoren za 1. ožujka.