Koji su joj prvi koraci, planira li ubrzati kurikularnu reformu, kada je moguće očekivati eksperimentalnu primjenu u školama te kakve zahvate planira u znanosti i visokom obrazovanju, razgovarali smo s novom ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak dan uoči njezina preuzimanja resora. Što ste zapisali u zabilješkama vezanim uz plan rada u prvim danima? - U prvim danim najvažnije je da upoznam rad Ministarstva. Dosta dobro sam upoznata s visokim obrazovanjem i znanošću, a manje ulogom MZO-a u predtercijarnom obrazovanju. Sada je važno staviti fokus na osnovno i srednje obrazovanje te provjeriti u kakvom su statusu projekti. Tome treba pristupiti mudro, hladne glave, a za to je nužno prikupiti informacije, upoznati se s argumentima i utvrditi činjenice. Do koje je mjere priprema obrazovne reforme skrenula pogrešno za mandata dvojice vaših prethodnika? - Mislim da je tu problem što nije bilo dovoljno uključivosti. Neke odluke su se odlagale iz različitih razloga i sada je teško reći što je stvar greške, a što posljedica mirenja sa situacijom, teško mogu reći. Vrijeme je da pokušamo okupiti sve one koji žele graditi suvremeni obrazovni sustav po mjeri učenika i studenata i koji su spremni djelovati zajedno. U sljedećih godinu dana to će biti ključno. Bilo bi kontraproduktivno sada analizirati gdje su moji prethodnici pogriješili. Više ću se koncentrirati na to da procijenim što sada mogu učiniti. Iako navodite da je kurikularna reforma tek jedna od niza mjera Strategije, koji su vam planovi provedbe? Želite li ubrzati taj proces? - Svakako proces treba ubrzati s obzirom na to da se u proteklih godinu i pol radilo na način da sada nemamo konkretnih zaključaka. Slažem se s izjavom predsjednice koja kaže da se kurikularna reforma odvoji od pojedinaca. S obzirom na to da je ovaj proces imao puno diskontinuiteta u zadnje dvije godine, sada je teško reći do kud smo zapravo stigli. Mislim da će idućih godinu dana biti ključno, pri čemu je barem mjesec dana potrebno za analizu situacije, a tada treba napraviti platformu koja će omogućiti da reforma ide dalje. Za kurikularnu reformu dvije su stvari ključne: dobra volja svih koji imaju volje i znanja da mogu pomoći i drugo, osigurati financijska sredstva i zakonski okvir za provedbu reforme. Kada bi novi kurikulumi mogli ući u eksperimentalnu provedbu? - Vjerujem da će Ministarstvo u rujnu dati detaljan plan o tome. Znam da ovaj projekt mnogi žele vidjeti vrlo brzo u školama, no reforma se ne provodi na ledini, važno je dobro planiranje. Dijelite li razmišljanja i stavove o kurikularnoj reformi s Borisom Jokićem? - Dijelim stav s njim da je rad stotine stručnjaka koji su sudjelovali u izradi kurikularnih dokumenata neprocjenjiv. Dijelim njegov stav da je u ovome trenutku najvažnije taj proces nastaviti. Isto tako, temelji na kojima su izrađeni kurikulumi su definitivno moderni i europski. Ono o čemu treba voditi računa su provedbeni elementi. Treba vidjeti na koji način uzeti u obzir kritike koje su došle ne samo na dokumente, nego na sam proces provedbe reforme. Najavili ste reviziju natječaja kojim je za voditeljicu kurikularne reforme postavljena savjetnica vašeg prethodnika. Kojom metodom ćete provesti reviziju natječaja spornog zbog nelegalnosti i netransparentnosti? - Moram provjeriti jesu li kriteriji u natječaju dobili uistinu potvrdu u smislu da je zapisnik koje je donijelo Povjerenstvo verificiran. Radi se o tome da imamo dva procesa. Jedan koji ide preko ureda premijera jer su premijeri imenovali članove Posebnog stručnog povjerenstva, dok je posao Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu u nadležnosti Ministarstva. Između ta dva tijela nije znak ekvivalencije. Zato treba stati na loptu i hladne glave procijeniti situaciju te uspostaviti procese vođenja i upravljanja koji će omogućiti cjelokupni proces transformacije kako je opisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Sabor. U slučaju pada natječaja, kada biste raspisali novi i po kojim kriterijima? - Čim to dozvoli zakonski okvir. Mislim da je jako važno da se za natječaj dobro pripremi odluka. Ona mora sadržavati, osim predmeta natječaja, i kriterije po kojima će se birati članovi Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Ti kriteriji moraju biti nedvosmisleni i za njih treba stajati cijelo Posebno stručno povjerenstvo, a ne jedan čovjek ili grupa. Kriteriji nakon toga ne mogu biti podložni različitim interpretacijama. Doživljavate li iskrenom podršku HDZ-a vama kao nestranačkoj ministrici? - Moje je imenovanje proizašlo iz koalicijskog sporazuma, a vjerujem da su HDZ i HNS, kao i manjine, to dobro promislile i očekujem njihovu potporu. S kim god sam razgovarala, bez obzira na političku pripadnost, nitko mi nije rekao da kurikularna reforma ne treba ili da nije prioritet. Svi su načelno izrazili podršku. Očito da se projekt smatra prioritetom, samo nisam sigurna koliko shvaćaju da se svi nečega moramo odreći da bismo došli do zajedničkog cilja, a to je obrazovanje za 21. stoljeće. Spominjete depolitizaciju obrazovne reforme. Kako je izbjeći u restrukturiranoj Vladi u kojoj je stranka koja vas je dovela u manjini, a s druge strane vidimo da Hrast i dalje ima pretenzije utjecati na proces reforme? - Dakle, ja nisam stranački čovjek ali sam svjesna da je pitanje reforme političko pitanje. Međutim, kurikularna reforma nije stvar HDZ-a niti HNS-a, već je to opći nacionalni interes. Moji stavovi oko toga da tražim konsenzus u provedbi reforme, koliko god je to moguće, poznat je od početka. Drugi stup na koji se pouzdajem je Sabor. Mislim da je vrijeme da na isti način kako smo imali konsenzus oko ulaska u EU, postignemo konsenzus i oko kurikularne reforme i time damo zeleno svjetlo za budući razvoj Hrvatske. Treći stup je krucijalan, a taj je da akademska i stručna javnost, dakle, nastavnici i učitelji, tako da odigraju nepristranu ulogu i daju sve od sebe da dobijemo najbolju moguću reformu temeljenu na znanstvenim spoznajama i najboljim primjerima prakse u svijetu, uzimajući u obzir naš nacionalni kontekst. Obrazovanje ne smije biti talac političkih prepucavanja i ucjena. Ako ne izađemo iz rovova, naša djeca nemaju budućnosti. Jeste li razgovarali s premijerom Plenkovićem o Hrastovu priopćenju iz kojega je vidljivo da ne namjeravaju odustati od upliva u obrazovnu reformu? - Imali smo kratak razgovor i dobila sam uvjerenje da se ništa nije promijenilo u dogovoru postignutom s HNS-om. Nismo išli u detalje, niti sam razgovarala o kadrovskoj križaljci. Naravno da očekujem da dobijem slobodu predlaganja i argumentiranja izbora svojeg tima te da u koordinaciji s potpredsjednikom i predsjednikom Vlade oformim tim pomoćnika i državnih tajnika u Ministarstvu jer bez dobrog tima nema projekta. Razumijem da neke stvari ne treba lomiti preko koljena, no mislim da ćemo to riješiti u idućih mjesec, dva. Pomoćnica ministra Barišića Sanja Putica upravo je prekoračila u Sabor. Tko će je zamijeniti? - Za sada nisam iznijela prijedlog. Hoće li to biti velika križaljka? - Mislim da će nam trebati veliko preslagivanje i uključivanje stručnjaka izvan Ministarstva, jer jednako velik zahvat kao što je kurikularna reforma jesu i promjene u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Sami programski ugovori koje moramo implementirati na pravi način su ogromni zahvat i tu treba voditi računa o pregovorima s visokim učilištima i sindikatima. To je drugi po redu veliki projekt, koji je na neki način pao u sjenu kurikularne reforme i o kojemu se u javnosti malo zna.  Kritizirali ste nacrt izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zbog u njemu vidljivih partikularnih interesa. Što vam tu najviše smeta i koji su planovi za dalje? - Najviše što mi nedostaje jest što ne vidim jasne ciljeve zašto se u izmjene zapravo ušlo. Ono što bode u oči jest da se određeni partikularni interesi prepoznaju. S obzirom na to da je taj prijedlog u javnoj raspravi, moram biti strpljiva i sačekati rezultate. Uloga mi je sada drukčija, svoj stav i dalje imam, no strpljivo ću pričekati kraj javne rasprave. Pozivam akademsku zajednicu i sindikate da se aktivno uključe u proces izmjena tog bitnoga zakona. Bili ste protukandidatkinja Damira Borasa na izboru za rektora. Kakvu suradnju očekujete s rektorom? - Suradnja se mora ostvariti jer to nije suradnja između osoba, nego između Sveučilišta i Ministarstva. Mislim da imam dovoljno ljudskog integriteta i profesionalnosti da u ovakvim situacijama mogu djelovati razborito, a ne kroz osobne odnose koji u takvoj situaciji mogu samo škoditi sustavu. Sve drugo bi bilo uludo trošenje energije. S kojim biste rezultatima rada u mandatu za koji ne možemo procijeniti koliko će trajati bili zadovoljni? - Ovisi koliko će mandat trajati. Za tri godine mogli bismo u školama imati u primjeni kurikularnu reformu, a na visokim učilištima pune programske ugovore. Povukli bismo i sredstva za modernizaciju škola (posebno za projekt e-Škole) te izgradnju i opremanje fakulteta. Kažete reforma u cijelosti u primjeni za tri godine. Ne prije? - Godinu dana sigurno je potrebno za pripremu, potom godina za pilot, a onda cjelovito uvođenje novih kurikuluma pod uvjetima da pilot pokaže pozitivne rezultate. Paralelno s time, treba raditi na ključnome, a to je edukacija nastavnika i učitelja. Moja deviza je tehnologija, a ne ideologija, zato veliku potporu promjenama očekujem i od projekta e-Škole. Problem je što se infrastrukturna pitanja često zaboravljaju. Neke naše škole nemaju niti približno dostatne uvjete za uvođenje eksperimentalne nastave koja bi podrazumijevala rad na modernoj opremi, e-učenje, niti su svi nastavnici educirani da bi takve promjene mogli pratiti. Informatika kao zaseban predmet ili prožet kroz većinu predmeta? - Mislim da bi informatika trebala ući u veliku većinu predmeta kao horizontalna tema. Sigurno daleko više treba biti zastupljena u nastavi i ne smije se provoditi na temelju programa starog 20 godina. Popularno je pitanje koju ocjenu biste dali našem školstvu? - Rekla bih da učenici postižu dobre rezultate s obzirom na zastarjeli program i uvjete u kojima nastavnici rade. Tu mislim i na zanemarivanje edukacije nastavnika. Ocjena? Da li je to tri plus ili četiri minus, teško je reći. A visoko obrazovanje? - S ocjenom je slična priča, no mislim da se tu mogu postići daleko bolji rezultati s obzirom na to da su nam na raspolaganju sredstva europskih fondova i međunarodno umrežavanje. Znanost sama po sebi mora biti globalna, a ne lokalna, pogotovo u ključnim kriterijima i standardima.