Nisu to pitanja koja su nastala sada, već ona što ravnatelji mjesecima postavljaju na raznim edukacijama, županijskim stručnim vijećima, ona koja već mjesecima tište ravnatelje, a odgovora niotkud
Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja prvog dana srpnja Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila je 25 pitanja vezanih uz frontalnu primjenu Škole za život, a iz tog je dopisa više nego jasno da svega mjesec i pol prije početka nove školske godine i frontalne primjene kurikularne reforme u ravnateljskim redovima vlada kaotična situacija.
Ravnatelji imaju cijeli niz neodgovorenih pitanja, a nisu to pitanja, kaže predsjednica Udruge Suzana Hitrec, koja su nastala sada, već se radi o nedoumicama koje ravljatelje tište mjesecima, a odgovora niotkud.
- To su pitanja koja mjesecima postavljamo na raznim edukacijama, županijskim stručnim vijećima, a odgovora nema. Ravnatelj škole odgovorna je osoba koja treba osigurati da učitelji i nastavnici koji ulaze u frontalnu primjenu novih kurikuluma budu za to odgovarajuće pripremljeni te je odgovoran za kvalitetu rada u školi, a mi smatramo da nemamo odgovore na niz ključnih pitanja koja smo postavljali na brojnim skupovima, a o kojima ovisi provedba odgovornosti te kvaliteta rada ravnatelja, stručnih suradnika i nastavnika.
Nije prihvatljiv odgovor da će se stvari rješavati u hodu. To je moglo biti prihvatljivo u eksperimentalnoj fazi provedbe, ali frontalna primjena zahtijeva da sva pitanja imaju odgovor. Nisu to pitanja iz astrofizike da se na njih ne može odgovoriti, napominje Hitrec.
Najslabija karika
Ono što ravnateljima nije jasno je zbog kojih razloga je kasno započela edukacija na Loomenu za stručne suradnike i ravnatelje s obzirom na to da su identični sadržaji u virtualnim učionicama kao i za sve nastavnike, a upravo se za taj kadar isticalo da su »najslabija karika« koja je najmanje educirana.
- Nije nam jasno zašto za stručne suradnike i ravnatelje na Loomenu i na županijskim stručnim vijećima nisu bile teme koje su iznimno važne za uspješnu provedbu novih kurikuluma u školi te su vezane uz njihovu profesionalnu ulogu. Najveći je problem to da su ravnatelji odgovorni, a istovremeno nemamo podršku.
U nedoumici su i oko zapošljavanja novih nastavnika, jer ne znaju ima li kandidat koji je educiran na Loomenu neku prednost pri zapošljavanju za nastavne sate koji će se održati po novom kurikulumu i što ako se na natječaj javi kandidat koji ima sve završene edukacije na Loomenu i kandidat s prednošću zapošljavanja koji nema nikakvu edukaciju iz Loomena, a treba predavati u razredima s novim kurikulumima.
Ravnatelji upozoravaju i da nedostaju metodički priručnici svih nastavnih predmeta koji imaju nove kurikulume, jer na mrežnoj stranici Škola za život objavljen samo jedan metodički priručnik za srednju školu i to iz engleskog jezika, a nedostaju im i pisane upute.
- U školama se prenose razne informacije sa stručnih skupova koje međusobno nisu niti usklađene, a vrlo često nastavnici koji su bili na tim skupovima ne znaju jesu li ih dobro razumjeli, posebno ne znaju što to znači za primjenu u praksi, kaže Hitrec.
Ništa nismo dobili
Pitanje je i zašto nisu na svim stručnim skupovima koji su se uživo organizirali bili prezentirani primjeri dobre prakse i načini rješavanja poteškoća na koje su škole u eksperimentalnom programu nailazile.
- Više puta smo predlagali da se prezentiraju ogledni nastavni sati, ogledna pedagoška dokumentacija, ogledno tematsko planiranje, ogledni primjeri pisane provjere znanja, ogledni primjeri vrednovanja. Ništa od toga nismo dobili - upozorava Hitrec.
Nije sve crno
Iskustva onih koji su bili dio eksperimentalne primjene Škole za život ipak pokazuju da nije sve tako crno, jer kako kaže ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, na dio pitanja Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja odgovoreno je na stručnim skupovima, a prva godina eksperimentalne primjene Škole za život pokazala je zadovoljstvo roditelja, učenika i nastavnika.
- Napravljena je evaluacija i rezultati su javno dostupni, a pokazali su da su učenici zadovoljniji, gradivo im je zanimljivije, manje su izloženi stresu i postigli su daleko bolji uspjeh. U naša dva prva razreda imamo po 17 odlikaša, a tako dobre ocjene nismo imali godinama.
Istina je da određenih poboljšanja može biti te da se od nastavnika očekuje daleko veća motiviranost i dosta rada. Međutim, generalno smo zadovoljni - ističe Sclaunich.
Ravnatelji se, kaže, bune što im je predložen model posjeta satu u trajanju od 10 do 15 minuta, na početku ili kraju nastavnog sata, s obrazloženjem kako je to dovoljno da se vidi kako i što radi nastavnik. Za ovakav pristup nismo do sada čuli niti ne znamo u kojim pedagoškim teorijama je utemeljen.
Ujedno dodaje kako se od iduće godine kreće i s modularnom nastavom što će za učenike koji imaju 16 predmeta također značiti veliko rasterećenje. Udruga ravnatelja i tu vidi problem, jer nejasno je kako će se tretirati učenici koji već u prvom obrazovnom razdoblju dobiju tri ili više negativnih ocjena.
Pitaju se znači li to da će se usred nastavne godine upućivati na ponavljanje razreda, a nije im jasno ni kako realizirati natjecanja ako se predmet provodi samo u drugom polugodištu.
Pitanje je i zašto nisu na svim stručnim skupovima koji su se uživo organizirali bili prezentirani primjeri dobre prakse i načini rješavanja poteškoća na koje su škole u eksperimentalnom programu nailazile.
- Više puta smo predlagali da se prezentiraju ogledni nastavni sati, ogledna pedagoška dokumentacija, ogledno tematsko planiranje, ogledni primjeri pisane provjere znanja, ogledni primjeri vrednovanja. Ništa od toga nismo dobili - upozorava Hitrec.
Nije sve crno
Iskustva onih koji su bili dio eksperimentalne primjene Škole za život ipak pokazuju da nije sve tako crno, jer kako kaže ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, na dio pitanja Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja odgovoreno je na stručnim skupovima, a prva godina eksperimentalne primjene Škole za život pokazala je zadovoljstvo roditelja, učenika i nastavnika.
- Napravljena je evaluacija i rezultati su javno dostupni, a pokazali su da su učenici zadovoljniji, gradivo im je zanimljivije, manje su izloženi stresu i postigli su daleko bolji uspjeh. U naša dva prva razreda imamo po 17 odlikaša, a tako dobre ocjene nismo imali godinama.
Istina je da određenih poboljšanja može biti te da se od nastavnika očekuje daleko veća motiviranost i dosta rada. Međutim, generalno smo zadovoljni - ističe Sclaunich.
Ravnatelji se, kaže, bune što im je predložen model posjeta satu u trajanju od 10 do 15 minuta, na početku ili kraju nastavnog sata, s obrazloženjem kako je to dovoljno da se vidi kako i što radi nastavnik. Za ovakav pristup nismo do sada čuli niti ne znamo u kojim pedagoškim teorijama je utemeljen.
Ujedno dodaje kako se od iduće godine kreće i s modularnom nastavom što će za učenike koji imaju 16 predmeta također značiti veliko rasterećenje. Udruga ravnatelja i tu vidi problem, jer nejasno je kako će se tretirati učenici koji već u prvom obrazovnom razdoblju dobiju tri ili više negativnih ocjena.
Pitaju se znači li to da će se usred nastavne godine upućivati na ponavljanje razreda, a nije im jasno ni kako realizirati natjecanja ako se predmet provodi samo u drugom polugodištu.