01.12.2021. Prenosimo sa Školskog portala

Iako je većina škola u Engleskoj tijekom pandemijskoga razdoblja osigurala neki oblik daljinske nastave, zatvaranja su, bez obzira na to, uzrokovala gubitke u učenju. Zbog toga, u okviru planova Vlade Ujedinjenoga Kraljevstva vezanih uz oporavak obrazovnoga sustava nakon pandemije, britansko ministarstvo obrazovanja razmatra produljenje nastavnoga dana pri čemu bi se ukinulo aktualno ograničenje broja sati kojim se učitelji  u državnim školama smiju dnevno zadužiti

Zatvaranje škola u 2020. godini dovelo je do toga da je većina učenika u Engleskoj – na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini – izgubila oko 40 dana školovanja u fizičkim učionicama. Škole diljem svijeta pogođene su na sličan način, u različitim razmjerima.

Kako pokazuju najnovija bilježenja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), u prvih dvanaest mjeseci pandemije 1,5 milijarda učenika u 188 zemalja bila je onemogućena odlaziti u školu u različitim vremenskim odsječcima. Podatci iz Nizozemske i Irske slični su onima iz Engleske. U Danskoj su učenici izgubili približno dvadeset dana dok su brojevi za Kostariku znatno veći (približno 180 dana), kao i za Kolumbiju (oko 150 dana).

Dobrobiti produljenja nastavnoga dana moguće su samo na nekim razinama

Iako je većina škola u Engleskoj tijekom toga razdoblja osigurala neki oblik daljinske nastave, zatvaranja su bez obzira na to uzrokovala gubitke u učenju. Zbog toga, u okviru planova Vlade Ujedinjenoga Kraljevstva vezanih uz oporavak obrazovnoga sustava nakon pandemije, britansko ministarstvo obrazovanja razmatra produljenje nastavnoga dana pri čemu bi se ukinulo aktualno ograničenje broja sati kojim se učitelji  u državnim školama smiju dnevno zadužiti.

Čini se da primjeri iz različitih dijelova svijeta sugeriraju da bi, u određenim okolnostima, produljen nastavni dan bio od koristi. Izvješće Radne skupine za ubrzano obrazovanje u okviru Ujedinjenih naroda predlaže više načina nošenja s gubitcima u učenju uzrokovanih pandemijom. Oni se kreću od produljenja nastavnoga dana do provedbe službenih programa nadoknade s dopunskim obrazovanjem ponuđenim učenicima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju. Produljenje nastavnoga dana ponuđeno je kao prikladna strategija u slučajevima kada su učenici propustili do godine učenja.

Štoviše, istraživanja provedena u SAD-u i Kanadi te u Čileu podupiru zamisao da bi produljeno vrijeme poučavanja pomoglo učenicima i kratkoročno i dugoročno. Omogućilo bi im napredak u dvama aspektima, i obrazovno – u smislu postizanja boljih rezultata na ispitima i viših obrazovnih postignuća, i socioekonomski – njihova primanja u budućnosti bila bi viša s obzirom na dosegnut stupanj obrazovanja.

Međutim, prikazi istraživanja u Latinskoj Americi i Karibima bilježe da, usprkos takvim dobrobitima, mogao bi postojati i isplativiji način kako bi se postigli slični ishodi. Kao dodatno i bitno, u razmatranje treba uzeti činjenicu kakva bi učinka imala takva odluka na psihološko stanje učitelja.

Preopterećenost zaposlenih u obrazovanju

Jer, naravno, dulji nastavni dan podrazumijeva više sati poučavanja. Stoga se javlja pitanje je li produljenje učiteljskoga radnoga dana razuman zahtjev.

Prema vladinim uputama, od učitelja u engleskim državnim školama smije se tražiti maksimalno 1265 sati poučavanja tijekom 195 dana u okviru jedne godine. U taj broj nisu uključeni dodatni sati potrebni za poslove kao što su planiranje i pripremanje nastave, praćenje i ocjenjivanje, pisanje bilježaka i izvještaja.

Podatci četiriju istraživanja pokazuju da, prije pandemije, prosječno radno vrijeme učitelja s potpunom satnicom iznosi 50 sati tjedno tijekom nastavnoga razdoblja i oko četiri sata tjedno tijekom praznika i odmora.

Postoje i iznimke koje izlaze daleko izvan spomenutih okvira, uključujući 10 % učitelja s potpunom satnicom koji su prijavili najmanje 30 sati tjedno tijekom ljetnoga i polugodišnjega odmora te 15 sati tjedno tijekom božićnih blagdana. Istraživanja također pokazuju da se broj radnih sati nije smanjivao više od 25 godina. Zapravo, učitelji u Engleskoj rade dulje od svojih kolega u mnogim zemljama, a učitelji u višim razredima predmetne nastave u osnovnoj školi i po osam sati više.

Iskrivljena slika koja se gradi u javnosti

Istraživanja koja provodimo o statusu i stanju učitelja tijekom pandemije pokazuju nam da se učitelji osjećaju uznemireno i nezadovoljno. Ispitanici kojima smo se obratili povezali su svoju uzrujanost s medijima, i drugim dijelovima javnoga djelovanja, koji njihovu profesiju prikazuju kao lijenu i nemarnu.

A i brojevi potvrđuju njihovu frustraciju zbog iznošenja pogrešne slike u javnosti. Ispitivanje provedeno tijekom lipnja i srpnja 2020. u okviru britanske dobrotvorne organizacije Education Support otkriva da je 31 % učitelja i 70 % viših voditelja u obrazovanju prijavilo da u prosjeku radi više od 51 sata tjedno.

Od ožujka 2020. mnogi učitelji diljem svijeta morali su djelovati u okvirima djelomičnoga zatvaranja škola, djelomičnoga otvaranja škola te potpunoga otvaranja. Kako bi se prilagodili, morali su ubrzano stjecati nove vještine poučavanja kako bi svojim učenicima postali dostupnima u njihovim domovima.

Također, obavljali su mnogo više toga od samoga poučavanja. Redovito su zvali, a u nekim slučajevima i posjećivali, učenike i njihove obitelji kako bi procijenili njihove obrazovne i socijalne potrebe te postupali u skladu s tim. Suočavajući se s nesigurnošću situacije, nije začudno što nailazimo na to da su duševno zdravlje i ukupna dobrobit naših učiteljica i učitelja narušeni tijekom pandemije.

Ako bi za učenike i bilo dobrobiti u produljenju njihova nastavnoga dana, moramo biti svjesni cijene koju bi moralo platiti učiteljsko mentalno zdravlje i ukupno zdravlje. Učenici ne bi mogli dobiti ono što im je potrebno od uznemirenih i iscrpljenih učitelja.

Da bi bilo koji obrazovni plan bio učinkovit, nužno je uzimati u obzir učiteljske potrebe i perspektive.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ Lisa Kim, predavačica Psihologije obrazovanja na Sveučilištu u Yorku i  Kathryn Asbury, profesorica Psihologije obrazovanja na istom sveučilištu ■ Ujedinjeno Kraljevstvo: The Conversation – neovisni novinski portal sa sjedištem u Londonu koji uređuju sveučilišni profesori i znanstvenici s ciljem izravnoga komuniciranja s javnosti ■ izvornik: theconversation.com  ■