Piše: Martina Gelenčir, srednja.hr, 13.07.2021. Kandidati koji žele upisati studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu moraju pristupiti prijemnom ispitu. Tim se ispitom provjeravalo predznanje iz biologije, fizike i kemije potrebno za studiranje medicine. Razredbeni prag na prijemnom iznosi 330 bodova, tj. 55% od ukupno 600 bodova, dok je prag po predmetu 40%, odnosno 16 točno riješenih zadataka. No, maturanti su ovim ispitom izrazito nezadovoljni, a da su ga blago rečeno loše napisali pokazuju i rezultati – ispit je od oko tisuću njih prošlo samo 247, a ukupna upisna kvota za ovu godinu je 300 mjesta. Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje od petka 9. srpnja, studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu do tog je datuma u sustavu Postani student prijavilo 1.175 kandidata. Za njih 715 to je bio prvi izbor, ali fakultet je ove godine, kao i prethodnih, odredio kvotu od 300 upisnih mjesta. Rezervirana su za one koji najbolje napišu državnu maturu, kao i prijemni ispit iz biologije, fizike i kemije. I upravo su tu mnogi ‘zapeli’. Prijemni se održao u subotu, a prema podacima u sustavu Postani student, ukupni prag od 55% ili 40% po predmetu zadovoljilo je samo 247 maturanata. Početak ispita kasnio je skoro sat vremena Maturanti su već na samom ispitu bili izrazito nezadovoljni težinom nekih od njegovih dijelova. Najviše je pritužbi na gradivo fizike i kemije. Pritužbe imaju i na samu organizaciju ispita. – Prijemni je bio zakazan za 8 ujutro, stigla sam tamo u 7 i 20 jer sam bila nervozna i nisam htjela da išta pođe po zlu. Tako je razmišljala većina moje generacije pa smo već u pol 8 bili okupljeni ispred glavnog ulaza MIOC-a, gdje smo pisali. Bilo je već 8 kad smo saznali da će se ispit održati tek u 9 sati… Meni osobno nije činilo veliku razliku, ali su neki učenici putovali iz drugih gradova i ovo im je dodatno otežalo situaciju, priča nam Neva iz X. gimnazije ‘Ivan Supek’. Sam ispit trajao je tri sata, ali uvjeti u kojima ga je pisala, dodaje, bili su potpuno drugačiji nego na maturi. – Bilo mi je toliko vruće da nisam mogla disati, a ja sam sjedila kraj prozora. Pretpostavljam da me uhvatio napadaj panike jer nisam mogla vjerovati težini ispita. Nakon ispita točno se vidjelo na licima učenika da su im lađe potonule. Doslovno je bio muk u učionici i jedino što smo mogli reći je ‘što je ovo upravo bilo’, prepričava nam Neva. ‘Zanima me tko je sastavljao pitanja za prijemni i je li svjestan što je napravio?’ Ispit nije prošla i kaže – odmah je znala da ga je loše napisala. – Ali sam i znala da čak i da sam se pripremala tri mjeseca više ne bih znala bolje riješiti ispit. Ipak, iznenadilo me koliko je zapravo ljudi palo prijemni, od nas tisuću manje od 250 ih je uspjelo zadovoljiti minimalni kriterij, veli Neva. Do prijemnog ispita je na popisu imala željenih studija imala samo Medicinski u Zagrebu, ali je istog dana dodala i one u Osijeku, Rijeci i Splitu. – Medicina je jedini fakultet u kojem se ja u potpunosti pronalazim. Čisti sam, kako bi se reklo, prirodoslovac. Idu mi svi predmeti, no jedino volim i cijenim prirodoslovlje. U biologiju sam se zaljubila još u osnovnoj školi i kad gledam sebi u budućnost vidim se u bijeloj kuti. Najveći motiv za studiranje medicine bi mi bio imati toliko znanje o ljudskom organizmu da imam moć utjecati na njega, spasiti ga. I znam da mi ne bi bio problem učiti dan i noć, jer ako imaš strast za nešto, učenje je najmanji problem, priča nam Neva. Njeno razočarenje tim je veće jer je maturu, smatra, napisala dobro. – Sve u svemu, užasno sam razočarana u cjelokupni sustav obrazovanja. Zanima me tko je sastavljao pitanja za prijemni i je li svjestan što je napravio? I dalje sam u šoku i ne znam što će biti s nepopunjenom kvotom. Ali ovo je daleko od regularnih uvjeta i da nisam toliko zaluđena medicinom, zgadio bi mi se općenito upis na faks. Ovo je količina stresa koju nitko ne bi trebao proživjeti, a kamoli osoba od 19 godina koja je na prekretnici života i jedan bod joj ovisi hoće li raditi nešto što voli ili će morati prihvatiti neuspjeh, zaključuje Neva. I njena vršnjakinja Maja iz SŠ Ivana Meštrovića Drniš nije prošla ovaj ispit. – Sam prijemni je imao 120 pitanja na zaokruživanje na kojem je po 40 pitanja odlazilo na pojedinačni predmet biologiju, kemiju i fiziku. Iznenadili su me s par pitanja o SARS-CoV koja, po mom mišljenju, nisu se niti trebala nalaziti u ispitu. Ispit je trajao tri sata. Smatram da je obuhvaćen prevelik dio gradiva i da sve to traje predugo jer se koncentracija gubi kako vrijeme odmiče. Pisala sam ispit u XV. gimnaziji, a organizacija Medicinskog fakulteta je bila jako loša, priča Maja. Da bi stigla na vrijeme na ispit, iz svoga grada krenula je na put u dva ujutro, pa ju je odgoda početka ispita za sat vremena posebno razočarala. – Loši rezultati proizlaze iz preopširnog gradiva, nedovoljno preciznih pitanja, ali i spremnosti polaznika. Učila sam ova tri predmeta do prije dva tjedna za maturu i ne vjerujem da mi je sve moglo ‘ispariti’ iz glave. Po mom mišljenju, ispit je prekompleksan, smatra Maja. Ona na popisu studija ima i neke druge fakultete, a želja joj je upisati studij radiologije u Splitu. – Na Medicinski fakultet sam se željela upisati jer mi je to želja od malih nogu. Međutim kako vrijeme odmiče, sve me manje privlači taj fakultet. Nisam prošla prijemni, no to za mene ne predstavlja neuspjeh jer sam barem pokušala, ali toplo se nadam da će se sve posložiti na dobro i da ću imati više uspjeha na Sveučilištu u Splitu, kaže Maja koja je napisanom maturom poprilično zadovoljna. ‘Prijemni na medicini nisu nikada lagani’ Za razliku od Neve i Maje, Antonela iz Gimnazije Frane Petrića Zadar među manjinom je učenika koji su prošli ovaj prijemni. – Prijemni se, kao i obično, sastojao od tri dijela, po 40 pitanja na zaokruživanje iz biologije, kemije i fizike što je, po mom mišljenju, malo previše za tri sata. Pogotovo ako uzmemo u obzir da smo za maturu iz kemije i fizike dobili isto tri sata, za samo jedan predmet. Prijemni na medicini nisu nikada lagani i nikada ne bude dovoljno vremena, ali ovogodišnji je meni bio teži nego inače. Dio iz biologije je bio relativno lagan, fizika rješiva, ali kemija je stvarno bila dosta teška i nisam imala uopće ideju kako da riješim neke zadatke. Da je bilo još sat vremena, sigurno bih dobila više ideja, ali prijemni je tu da napravi razliku između učenika. Mojim prijateljima isto je najteže pala kemija, pa pretpostavljam da se tako osjeća većina maturanata, prepričava nam Antonela. Jako je zadovoljna i napisanom maturom pa postoji mogućnost i da bi upala na neke druge medicinske fakultete u Hrvatskoj, smatra naša sugovornica. – Moja želja za medicinom traje još od djetinjstva, a mislim da je tomu pridonijela i činjenica da u obitelji imam zdravstvene djelatnike. Oduvijek sam znala da se želim baviti nečim povezanim s čovjekom i liječenjem, pa sam jedno vrijeme razmišljala i o farmaciji i stomatologiji, ali sam shvatila da me to ipak ne zanima toliko jer ne sadrže ona glavna obilježja zbog kojih me medicina puno više privlači. Ona mi je puno zanimljivija jer svaki pacijent i zdravstveno stanje predstavlja zaseban slučaj, kojeg treba istražiti, otkriti uzrok, pogoditi terapiju… Taj istraživački aspekt medicine, koji pomalo podsjeća na detektivski posao, razlog je zašto medicinu ne mogu zamijeniti nekim srodnim granama, zaključuje Antonela. Upit oko loših rezultate prijemnog poslali smo i Medicinskom fakultetu. Pitali smo ih jeste li na fakultetu analizirali rezultate prijemnog i došli do zaključka zbog čega oko 700 maturanata nije prošlo razredbeni prag. Drugo pitanje bilo je hoće li se eventualno naknadno sniziti prag ili će fakultet provoditi prijemni u jesenskom roku. Odgovor do zaključenja teksta nismo dobili, ali objavit ćemo ga čim i ako pristigne.