Poznavanje radničkih prava među maturantima srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj Ranka Jeknić, Blanla Čop,  Split, Sveučilište u Splitu/Pravni fakultet, 2019., 96 str. „Poznavanje radničkih prava među maturantima srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj“ istraživačko je izvješće u sklopu projekta „Znanjem do prava“ kojega su uredile doc. dr. sc. Ranka Jeknić i mag. soc. Blanka Čop. Izvještaj se sadržajno sastoji od deset cjelina u kojima saznajemo sve pojedinosti o samome projektu čiji je nositelj Sindikat Preporod, a partneri sindikatu u provedbi projekta su Međimurska županija, Udruga ravnatelja osnovnih škola, radnički sindikat Hrvatskog mirovinskog osiguranja i Pravni fakultet u Splitu. U „Uvodu“ (4) dobivamo glavne informacije o provedbi EU – projekta „Znanjem do prava“ koji se pri Pravnome fakultetu Sveučilišta u Spliti provodi od 2018. Prvo što iz Uvoda saznajemo jest da se projekt sastoji od dva dijela: istraživačkog i edukacijskog. Nadalje, autorice navode metodologiju istraživanja, te što slijedi u nastavku izvještaja. Prvo se opisuje „Anketni upitnik“ (5 – 7) koji se sastoji od ukupno od četrdeset i dva pitanja. Anketa započinje općim pitanjima o ispitanicima – maturantima. Jedna od pitanja koja su dobili jesu: spol, godina rođenja, srednja škola koju pohađaju, tip škole koju pohađaju, grad ili naselje u kojemu pohađaju školu itd. Nakon toga slijedi trideset i jedno pitanje zatvorenog tipa iz područja o pravim iz individualnih i kolektivnih radnih odnosa u Republici Hrvatskoj. Pri tome pitanja se najviše odnose na sljedeće teme: zasnivanje radnog odnosa, zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja, privremeno zapošljavanje, probni radi, radno vrijeme, odmori i dopusti, plaća, prestanak ugovora o radu i zaštita dostojanstva radnika. Na samome kraju anketnog upitnika nalazi se pitanje otvorenog tipa gdje je maturantima ostavljen prostor da iznesu svoj komentar. Slijedi „Uzrokovanje“ (8 – 10)  u kojemu se prvo čitatelj prvo upoznaje s terminom „uzorak“, zatim se predstavlja „uzorak“ ovog istraživanja – maturanti srednjih strukovnih škola. Nadalje, naglašeno je kako su u ovome istraživanju obuhvaćene samo srednje strukovne škole u kojima djeluje sindikat Preporod. U istraživački uzorak uključeno je 7 regija školovanja maturanata, te je obuhvatio 30 gradova (ili naselja). Sveukupno je u istraživački projekt uključeno 54 srednje strukovne škole. U poglavlju „Rezultati i analiza anketnog istraživanja (prema svim pitanjima u upitniku)“ (12 – 53) prikazuju se rezultati anketnog istraživanja prema svim pitanjima u upitniku. Svi rezultati prikazani su tabelarno i grafički, a redoslijed prikazivanja rezultata prati redoslijed samog anketnog upitnika. Prvo su prikazani podaci dobiveni statističkom analizom rezultata prvog dijela upitnika, a koji se odnosi na opća pitanja o učenicima. Nakon toga, prikazani su podaci dobiveni statističkom analizom i obradom rezultata drugog dijela upitnika (ukupno trideset i jedno pitanje), a koja se odnose na pitanja iz područja radnog prava. U petom poglavlju „Znanja maturanata o radničkim pravima u RH“  (54 – 64) dodatno se analiziraju pitanja znanja o radničkim pravima. Znanje maturanata o radničkim pravima u Hrvatskoj ispitivalo se pomoću 28 varijabli, pri čemu je svaka imala ponuđene odgovore od kojih je samo jedan bio točan. U ovome poglavlju prikazane su tablice s postotkom točnih odgovora prema pojedinim ispitivanim dimenzijama znanja o radničkim pravima. Izdvojene su razlike u prosječnim rezultatima, odnosno razlike među aritmetičkim sredinama prema spolu sudionika istraživanja. Zatim, izdvojene su razlike u prosječnim rezultatima, odnosno razlike među aritmetičkim sredinama prema tipu programa strukovne škole koju su sudionici istraživanja pohađali. Nakon toga, izdvojene su razlike među aritmetičkim sredinama prema veličini grada/naselja u kojima ispitanici žive. Na samome kraju ovog poglavlja tablično su ukazane razlike u prosječnim rezultatima prema uspjehu sudionika istraživanja u njihovom srednjoškolskom obrazovanju (odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan). Posebno pitanje u upitniku, pitanje broj 32, prikazano je i analizirano u zasebnom, šestome poglavlju „Analiza i komentari ispitanika na pitanje otvorenog tipa“ (65 – 68). Zanimljivost koju saznajemo jest da ukupno 89.75% ispitanika, odnosno učenika, nije upisalo komentar na posljednje pitanje. Sedmo poglavlje, „Komentari ispitanika – pitanje otvorenog tipa“ (69 – 71) donosi sve odgovore i komentare učenika (ukupno njih 113) na jednome mjestu. „Umjesto zaključka – zaključna interpretacija rezultata anketnog istraživanja“ (72 – 87) osmo je poglavlje u kojemu su sažeto ponovljeni rezultati statističke obrade dobivenih podataka. Također, ukazani su neki od glavnih zaključaka do kojih su urednice Izvještaja došle u prethodnim poglavljima. Osim toga, izdvojeni su neki novi zaključci do kojih su autorice došle pregledom glavnih istraživanja. Na samome kraju, autorice su ukazale na uočene i potencijalne slabosti, ali i na potencijalnu vrijednost i doprinos provedenog istraživanja. Deveto poglavlje, „U prilogu – anketni upitnik“ (88 – 93) donosi slikovni prikaz upitnika svih 32 pitanja, kao i tablicu točnih odgovora o pravima iz radnog odnosa u Republici Hrvatskoj, s postocima. Za sam kraj izvješća, u jedanaestom poglavlju (94 – 95) prikazan je popis literature, kao i korištenih dokumenata, zakona i internetskih izvora korištenih u ovome izvoru. Slijedi zadnje, deseto poglavlje (96), odnosno životopisi istraživačica doc. dr. sc. Ranke Jeknić i Blanle Čop, mag. soc. Činjenica da dobiveni rezultati upućuju na zaključak da maturanti srednjih strukovnih škola nisu pokazali dovoljno znanja o radničkim pravim, govori nam kako je ovo tema o kojoj bi se u školama trebalo više učiti. Kako i sam naziv projekta sugerira, tek upoznavanjem, poznavanjem, informiranje, učenjem i stjecanjem znanja o radničkim pravima možemo postići njihovo bolje razumijevanje, tumačenje i lakše ostvarivanje.   Igor Jovanović