Već sada je jasno da zbog konfuznih uputa uglavnom neće biti nastave za učenike nižih razreda osnovnih škola. Ministarstvo je učinilo sve da obeshrabri i roditelje i nastavnike Piše: Paulina Arbutina, Novosti 08.05.2020. Otaviti djecu kod kuće ili ih poslati u školu, dilema je pred kojom su se našli roditelji učenika nižih razreda osnovne škole za koje je predviđen povratak u školske klupe 11. svibnja. I to ne svih učenika, već onih kojima rade oba roditelja, s kojima u kućanstvu ne žive starije osobe ili osobe s kroničnim bolestima. Ministarstvo obrazovanja uputilo je roditeljima upitnik koji ih je revoltirao jer se na njih prebacuje odgovornost. Uz razmak od dva metra, bez nastave tjelesnog odgoja, u učionici smije biti najviše devet učenika, u kojoj će djeca i jesti, a iz razreda neće smjeti ni pod odmorom. Pet dana prije planiranog povratka učenika u školske klupe učitelji traže odgodu nastave. Sindikat Preporod organizirao je potpisivanje peticije koju je u prva tri sata potpisalo preko dvije tisuće učitelja, kojima nisu jasni uvjeti odvijanja nastave. Učitelji jedinstveno ističu: uvjeti za povratak u školu postoje ili ne postoje. Ako postoje, onda trebaju ići svi. Međutim, na većinu njihovih pitanja odgovore ne znaju ni u Ministarstvu obrazovanja, gdje tek očekuju upute epidemiologa. Odgovore ne znaju ni epidemiolozi jer, kako objašnjavaju, njihov epidemiološki okvir još nije gotov. Veronika Cvjetković, učiteljica razredne nastave iz Osnovne škole Bukovac u Zagrebu, kaže da je upitnik skrojen tako kao da se preporučuje da djeca ne idu u školu. - Malo naših roditelja zadovoljava uvjete: ili oba roditelja nisu zaposlena ili žive u obitelji sa starijim osobama ili im članovi kućanstva imaju kronične i teže bolesti. Roditelji bi rado pustili djecu u školu da uče i da se druže, što je prirodno, ali u danim uvjetima u školi neće biti druženja. Zbog prebacivanja odgovornosti, reakcija roditelja je očekivana. Mnogo je pitanja bez odgovora. Roditelji ističu da anketa nije korektna. Da su učenike i njih doveli pred gotov čin. Svi zajedno osjećamo se toliko nevažnima u ovom eksperimentu, nečemu najuvredljivijem što smo doživjeli - ističe ova učiteljica. Svi roditelji učenika drugih razreda u njenoj školi izjasnili su se da neće poslati svoju djecu u školu. - Nas učitelje pretvaraju u epidemiologe, da mjerimo temperaturu, da odlučujemo nose li se maske ili ne. Tko sam ja da procjenjujem počinju li djetetu respiratorni problemi? Mora postojati knjiga temperature djelatnika. Djeci bi roditelji trebali mjeriti temperaturu dva puta dnevno. Čak postoji naputak ministarstva da se učiteljima ne preporučuje javni prijevoz. Da li se pretpostavlja da svi mi moramo imati osobni automobil? - pita Veronika Cvjetković. Učiteljica razredne nastave Gordana Kovač iz OŠ Rapska u Zagrebu nabraja brojna neriješena pitanja. - Ovo što nam se nameće je sve samo ne nastava. Po uputama ministarstva, povratak u školu zamišljen je kao čuvanje i zbrinjavanje djece kojima oba roditelja rade i nema ih tko čuvati kod kuće. Ta djeca koja će se vratiti u školu i dalje će biti upućena na praćenje nastave na Trećem programu HRT-u, odnosno na online nastavu, mada mi kao učitelji imamo profesionalnu i ljudsku potrebu da učimo djecu pa ćemo vjerojatno učenicima ponavljati gradivo ili čak učiti nove lekcije. Učitelji koji će dolaziti na nastavu u školu morat će kod kuće održati nastavu i za one učenike koji ostaju kod kuće jer se za tu djecu ništa nije promijenilo - navodi Gordana Kovač. Dodaje da nakon rezultata ankete među roditeljima moraju organizirati učitelje koji će boraviti s djecom. Kriteriji za izbor učitelja su također restriktivni: ne smiju biti stariji od 65 godina, živjeti u kućanstvu sa starijim osobama i biti kronično bolesni. Učiteljica Kovač ističe da je frustrirajuće i neprirodno samo okruženje nametnuto učenicima i učiteljima. - Veliki odmor za svako odjeljenje organizirao bi se u različito vrijeme kako djeca ne bi došla u kontakt. Dijete mora biti udaljeno od svojih prijatelja, ne smije se s njima igrati, ne može posuditi gumicu jer se mora prije toga dezinficirati. Što da u ovim uvjetima radimo s učenicima na produženom boravku? - pita Gordana Kovač. No slično je i u nekim evropskim državama. Danska je bila prva zapadna zemlja koja je, polovinom travnja, vratila djecu u škole, i to pod strogim pravilima. U Austriji su škole od 4. svibnja otvorene za maturante, a od 18. svibnja najavljen je povratak za sve ostale. Razredi će u Austriji biti podijeljeni u dvije grupe: iz jedne će na nastavu ići od ponedjeljka do srijede, iz druge u četvrtak i petak, a u sljedećem tjednu slijedi izmjena grupa. Evropske zemlje koje su najviše zahvaćene koronom, Španjolska i Italija, već su prekrižile ovu školsku godinu i najavile povratak djece u školske klupe tek u rujnu. Jednaku odluku donijela je i Rumunjska.