Piše: Marijana Cvrtila, Slobodna Dalmacija, 07.09.2021.

Foto: Vanessa Garcia

Počela je nova školska godina, za koju malo tko nije poželio da se što dulje i što više organizira putem nastave uživo.

Međutim, odmah na startu s odlučnim su zahtjevima prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja izišli učitelji i nastavnici, odnosno njihovi sindikati, uz jasnu poruku: dosta je dvostrukog rada "za džabe", Ministarstvo mora učiteljima platiti svaki rad izvan zaduženja!

Ukratko, školski sindikati obnovili su zahtjev da se učiteljima plati paralelni rad, to jest kada, osim redovite nastave uživo u učionicama (A model), za djecu koja su u samoizolaciji, pozitivna na koronavirus ili dolaze iz izrazito osjetljivih skupina, trebaju održati nastavu na daljinu (C model).

Dosad su se takve situacije, među ostalim i tamo gdje se to moglo, rješavale na način da su se takvi učenici u realnom vremenu uključivali putem videoveze na nastavu uživo u učionici i tako pratili sat, ili su im nastavnici davali informacije što se radilo na satu te ih upućivali na digitalni materijal, ili bi jednostavno s tom djecom pojedinačno radili izvan redovite nastave uz pomoć raspoloživih digitalnih ili drugih alata. Taj dodatni rad nije im bio plaćen, iako sindikati to traže mjesecima, a sada im je situacija, tvrde sindikalisti, dodatno otežana.

Naime, kako ističe Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ), za ovu su školsku godinu stigle nove preporuke i smjernice Ministarstva te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), prema kojima se u slučajevima kada se za svu drugu djecu nastava održava uživo (A model) ili mješovito (B model), a dio učenika iz tih razreda završi u samoizolaciji, pozitivno je na koronavirus ili dolazi iz izrazito osjetljivih skupina, nastavni proces za njih mora organizirati online (C model). Smjernice AZOO-a, uz to, kažu kako općenito u slučaju nastave na daljinu do četrnaest dana, što može biti i zbog (samo)izolacije, nema brojčanog ocjenjivanja učenika, ali treba se provoditi formativno (opisno) ocjenjivanje.

U tom slučaju, stoji u smjernicama, formativno vrednovanje mora se provoditi svakodnevno "jer je učenicima i roditeljima važna povratna informacija o uspješnosti učenikova rada". Također, navodi se i kako sve nastavne materijale koji se daju učenicima treba svakodnevno pregledati i vratiti ispravljene, a bilješke, jasne i razumljive učenicima i roditeljima, redovito upisivati u e-imenik.

– I dosad su učitelji djeci u (samo)izolaciji i osjetljivim skupinama bili podrška u radu kod kuće i to su rado radili, međutim sada jasno piše da se svaki dan takvom učeniku šalju zadaci i da mu se to vrednuje formativno, znači opisno. Dosad su učitelji i nastavnici to radili volonterski, a sada se to uvodi kao svakodnevna obveza. To vam je nastavni sat. Dio učenika sigurno se neće moći virtualno u realnom vremenu uključiti u sat u učionici, što znači da će neki učitelji ponovno morati raditi s njima izvan redovite nastave. A ako takvo što tražiš, onda to i plati! – poručuje mjerodavnima Nada Lovrić.

Posebno upozorava na problem srednjih strukovnih škola, koje čine 70 posto srednjoškolskog sustava, a do danas za te programe nisu izrađeni digitalni materijali. Zbog toga nastavnici iz tih škola nemaju previše izbora, osim individualnog rada s učenicima koji završe u (samo)izolaciji.

Na plaćanju dvostrukog rada prosvjetarima inzistira i školski sindikat Preporod, koji je lani u studenome prvi upozorio na taj problem na prosvjedu ispred Ministarstva, a na istom zahtjevu ustrajava i Sindikat hrvatskih učitelja.

Svi oni s Ministarstvom na ovu temu pregovaraju više mjeseci, a sindikati su složni kako podloga za isplatu leži u kolektivnom ugovoru, i to putem institucije prekovremenog rada.

– Ne možeš zahtijevati da učitelj radi u svoje slobodno vrijeme a da mu to ne bude vrednovano – poručuje Željko Stipić, čelnik Preporoda, dok Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, naglašava kako taj sindikat neće odustati ni od zahtjeva da se učiteljima plati i zaostali smjenski i dvokratni rad za razdoblje od ožujka do prosinca 2020. godine.

– Ne tražimo ništa što nema uporište u sadašnjim propisima. Sve što je učiteljima i nastavnicima zadano izvan zaduženja treba biti plaćeno – jasna je Sanja Šprem.

Preporod: A grijanje, struja, internet?

Osim što sindikati traže plaćanje paralelnog rada te zaostalih naknada za smjenski i dvokratni rad, dodatno sindikat Preporod ne odustaje ni od zahtjeva da se prosvjetarima refundiraju troškovi nastali zbog rada od kuće.
Preporodov čelnik Željko Stipić smatra kako taj zahtjev ima uporište i u europskoj praksi.

– Mi smo već prije izišli sa zahtjevom da ta naknada (za troškove grijanja, struje, interneta, opa. a.) iznosi deset kuna dnevno. U europskim zemljama ona se kreće od jedan do dva eura. Na primjer, u Švicarskoj je za te troškove moguće na godišnjoj razini dobiti 150 švicarskih franaka, u Nizozemskoj 363 eura, u Austriji 300 eura plus isto toliko za kupnju ergonomskog namještaja – iznosi neke od primjera Željko Stipić.

Tomislav Paljak: Sve ćemo nastojati riješiti

Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija, kazao je u ponedjeljak kako će se situacije vezane uz dvostruki rad učitelja razmatrati "ako one prelaze poslove koji su inače u obvezi i tjednim zaduženjima učitelja". Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja također su kratko poručili kako će se učiteljima i nastavnicima isplaćivati sve u skladu s propisima i kolektivnim ugovorima.

– Što se tiče refundacije troškova za vrijeme rada od kuće, to će se pitanje riješiti izmjenama Zakona o radu, koji nije u nadležnosti ovog Ministarstva – poručuju iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.