I Jokić i Mornar su upozorili na problem izostanka povlačenja predviđenih 135 milijuna eura. „Radi se o novcu“ - istaknuo je Jokić – „s kojim bi u desetogodišnjoj perspektivi moglo promijeniti hrvatsko školstvo.“ Bakić je kao najveću zamjerku kurikularnoj reformi naveo nedostatke u STEM području. Jokić je odgovorio kako je više od 200 osoba iz STEM područja radilo na kurikularnoj reformi i da je najvažnije postići cjelovit razvoj osobe jer neće nikada svi biti programeri. Stipić je istaknuo svoju razočaranost sporošću promjena u odgojno-obrazovno sustavu.
Njegovo je mišljenje da svi najvažniji problemi odgojno-obrazovnog sustava proistječu iz činjenice da ni jednoj vlasti obrazovanje nije bilo stvarni nego tek deklarativni prioritet. „U Hrvatskoj su se uvijek pronašli novci za ono što je sagledavano kao prioritetno. Za obrazovanje novaca nije bilo jer ga političke grupacije koje su se izmjenjivale na vlasti nisu smatrale prioritetnim pitanjem. Budemo li mi sa svakom promjenom vlasti kretali iznova s osmišljavanjem promjena u obrazovanju, a na dobrom smo putu da nam se to dogodi i s kurikularnom reformom, imat ćemo obrazovni sustav upravo ovakav kakav imamo“– zaključio je Stipić.
Održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo”
Na konferenciji Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo“, održanoj 4. svibnja u Zagrebu, sudionicima se, nakon glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, obratila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjednica je istaknula kako mladi više ne mogu čekati, te da je svako ulaganje u obrazovanje investicija a ne trošak.
Na konferenciji su održane i tri panel diskusije: „Digitalno društvo znanje i znanost“, „Digitalna transformacija i tržište rada“ i „Kurikularna reforma“. U trećoj panel diskusiji „Kurikularna reforma“ sudjelovali su Boris Jokić (IDI), Sanja Putica (Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Nenad Bakić (Institut za razvoj i inovativnost mladih) Željko Stipić (Sindikat Preporod) i Vedran Mornar (FER).
Diskusija nije dala odgovor na pitanje hoće li se s kurikularnom reformom krenuti parcijalno ili cjelovito. Jokić se zalaže za cjelovitu reformu, dok Putica smatra da je prihvatljivo i parcijalno pokretanje reforme iz predmeta na koje nije bilo puno primjedbi ( npr. matematika, engleski jezik i vjeronauk).
I Jokić i Mornar su upozorili na problem izostanka povlačenja predviđenih 135 milijuna eura. „Radi se o novcu“ - istaknuo je Jokić – „s kojim bi u desetogodišnjoj perspektivi moglo promijeniti hrvatsko školstvo.“ Bakić je kao najveću zamjerku kurikularnoj reformi naveo nedostatke u STEM području. Jokić je odgovorio kako je više od 200 osoba iz STEM područja radilo na kurikularnoj reformi i da je najvažnije postići cjelovit razvoj osobe jer neće nikada svi biti programeri. Stipić je istaknuo svoju razočaranost sporošću promjena u odgojno-obrazovno sustavu.
Njegovo je mišljenje da svi najvažniji problemi odgojno-obrazovnog sustava proistječu iz činjenice da ni jednoj vlasti obrazovanje nije bilo stvarni nego tek deklarativni prioritet. „U Hrvatskoj su se uvijek pronašli novci za ono što je sagledavano kao prioritetno. Za obrazovanje novaca nije bilo jer ga političke grupacije koje su se izmjenjivale na vlasti nisu smatrale prioritetnim pitanjem. Budemo li mi sa svakom promjenom vlasti kretali iznova s osmišljavanjem promjena u obrazovanju, a na dobrom smo putu da nam se to dogodi i s kurikularnom reformom, imat ćemo obrazovni sustav upravo ovakav kakav imamo“– zaključio je Stipić.
I Jokić i Mornar su upozorili na problem izostanka povlačenja predviđenih 135 milijuna eura. „Radi se o novcu“ - istaknuo je Jokić – „s kojim bi u desetogodišnjoj perspektivi moglo promijeniti hrvatsko školstvo.“ Bakić je kao najveću zamjerku kurikularnoj reformi naveo nedostatke u STEM području. Jokić je odgovorio kako je više od 200 osoba iz STEM područja radilo na kurikularnoj reformi i da je najvažnije postići cjelovit razvoj osobe jer neće nikada svi biti programeri. Stipić je istaknuo svoju razočaranost sporošću promjena u odgojno-obrazovno sustavu.
Njegovo je mišljenje da svi najvažniji problemi odgojno-obrazovnog sustava proistječu iz činjenice da ni jednoj vlasti obrazovanje nije bilo stvarni nego tek deklarativni prioritet. „U Hrvatskoj su se uvijek pronašli novci za ono što je sagledavano kao prioritetno. Za obrazovanje novaca nije bilo jer ga političke grupacije koje su se izmjenjivale na vlasti nisu smatrale prioritetnim pitanjem. Budemo li mi sa svakom promjenom vlasti kretali iznova s osmišljavanjem promjena u obrazovanju, a na dobrom smo putu da nam se to dogodi i s kurikularnom reformom, imat ćemo obrazovni sustav upravo ovakav kakav imamo“– zaključio je Stipić.