22.05.2020. Što sadrži novi prijedlog Vlade? Drugi se prijedlog Vlade, u odnosu na prvi, unekoliko razlikuje. Rok trajanja suspenzije porasta osnovice za izračun plaće okončao bi se 1. siječnja 2021. U prvom prijedlogu ovog ograničenja nije bilo. O isplati božićnice pregovaralo bi se uoči donošenja proračuna za 2021. godinu. Prethodno se predlagalo ukidanje ovogodišnje božićnice. Odustalo se od ukidanja isplate jubilarne nagrade radnicima koji ovo pravo ostvaruju u drugoj polovini ove godine. Znači, svim radnicima kojima to pravo dospijeva na naplatu ove godine, jubilarna nagrada će biti isplaćena. Najviše nejasnoća u Vladinom prijedlogu ima oko isplate regresa. Vlada predlaže da se regres  u iznosu od 1500 kn isplati, ali ne na dosadašnji način nego putem CRO kartice. Još uvijek ne znamo što bi točno značila isplata regresa putem CRO kartice. Od Ministarstva turizma se očekuje  očitovanje o ostvarivosti ovog projekta do 1. srpnja, kao i pojašnjenja o mogućnostima plaćanja  putem CRO kartice. Što je CRO kartica? Na sastancima sindikati nisu dobili podrobnije informacije o CRO kartici. Iz onoga što je poznato iz medija možemo reći da se radi o dodatnom načinu nagrađivanja i motiviranja radnika da dio odmora provedu u Hrvatskoj. Namijenjena je poslodavcima koji imaju mogućnost uplatiti neoporezivi dio dohotka u visini do 2.500.00 kn, a koju će radnici moći koristiti izvan sezone, odnosno od listopada do travnja. Sredstva na CRO kartici koristit će se isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga, odnosno smještaja. Razlog uvođenja CRO kartice poticanje je domaće turističko-ugostiteljske potrošnje i povećanje udjela domaćih gostiju. Radnik će s CRO karticom moći otići s obitelji na ručak ili večeru u bilo koji restoran, konobu ili gostionicu, prenoćiti u hotelu ili kod iznajmljivača. Veza između pregovora o Dodatku II. TKU-a i Sporazuma između Vlade i školskih sindikata? Za razumijevanje Vladine ponude važno je znati da ona ide “ u paketu“ s odustajanjem od najavljene suspenzije ugovorenih povišica plaća radnicima u školama kroz Sporazum od 5. prosinca 2019. Pojednostavljeno, prosvjetarske plaće za oko 1% u srpnju, i  2%  u siječnju iduće godine povećat će se ako sindikati javnih službi potpišu Dodatak II. Naravno da ovim uvjetovanjem, Vlada konfrontira obrazovne sindikate sa sindikatima koji djeluju u zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi. Što ako sindikati odbiju Vladin prijedlog? Što će biti s našim plaćama i materijalnim pravima ako prihvatimo, odnosno ako odbijemo prijedlog Vlade – najčešće je pitanje koje će se u školama postavljati uoči izjašnjavanja. Ukoliko sindikati odbiju prijedlog Vlade, do konstituiranja nove Vlade, radnicima će se  isplatiti povećanje osnovice na lipanjskoj plaći. Sadašnja osnovica  od 5.809,79 mora se od 1. lipnja povećati na 5.925,99. Također, prije odlaska na godišnji odmor radnicima mora biti isplaćen regres u iznosu od 1500 kn na način na koji se i do sada isplaćivao. Također, radnicima u obrazovanju plaće u srpnju bit će povećane za 1% sukladno Sporazumu. Što Vlada može poduzeti nakon izbora? Nakon izbora i konstituiranja nove vlasti, Vlada može pokrenuti postupak raskidanja kolektivnog ugovora (3 + 3 mjeseca). Također, vlast može, uz prethodno donošenje Zakona o uskrati,  prestati isplaćivati  pojedina materijalna  prava.  Moguće je i smanjivanje plaća koje će se temeljiti na prethodno provedenom smanjenju koeficijenata u Uredbi o koeficijentima. Jesu li,  nakon izbora, radnici zaštićeniji  ako sindikati potpišu Dodatak II. TKU-u Može li radnike od smanjenja plaća i ukidanja materijalnih prava zaštiti Dodatak II.  koji se sada nudi sindikatima na potpisivanje?  Teško – odgovor je na ovo pitanje u jednoj riječi. Kada bi  se Vlada prilikom otkazivanja TKU-a pozvala na promijenjene gospodarske okolnosti, onda bi u eventualnom sudskom postupku mogla od važnosti biti  činjenica da se okolnosti nisu, od trenutka potpisivanja Dodatka II. do pokretanja postupka otkazivanja TKU-a, značajno promijenile. No ovdje se samo od sebe nameće pitanje: Zašto bi Vlada kroz otkazivanje TKU-a  išla težim putem prema smanjivanju plaća i otkazivanju materijalnih prava, kad postoji više lakših puteva, kao što su npr.  provođenje restrikcija kroz Zakon o uskrati i Uredbu o koeficijentima. Politička dimenzija problema? Nakon pravnog pojašnjenja, evo, u svega nekoliko rečenica, pojašnjenja i političke dimenzije cijele ove situacije. Svaki dogovor vlade i sindikata, a napose aranžman čija je vrijednost mjerljiva stotinama milijuna kuna, mjesec dana pred izbore, ima i političku dimenziju. Aktualnoj je vlasti uoči izbora jako važno sporazumjeti se sa sindikatima. Naručena ispitivanja o podršci građana smanjenju plaća u javnim službama, kao i samo forsiranje pregovora – zamišljeni su kako bi se pred izbore politički kapitaliziralo suradnju sa sindikatima. Pomažu li sindikati potpisivanjem Dodatka II., vladajućima? Ono što je teže shvatljivo odnosi se na ponašanje pojedinih sindikata. Zbog barem jednog razloga ova Vlada od sindikata javnih službi nije zaslužila nikakvu pomoć. Tijekom cijelog mandata ostao je neriješen problem oko nepravilno isplaćene plaće u 2016. godini. Početkom iduće godine kreće zastara za podizanje tužbi. Vlast naravno izbjegava  razgovor sa sindikatima o ovoj temi. Sindikati su se, točnije dio njih, očito pomirili s tim da za vlastiti  neuspjeh pokriće nađu u nefunkcioniranju pravne države. Kako se izjasniti? Svatko će sam, vođen vlastitim spoznajama interesima i savješću, izabrati jednu od dvije opcije koje nam se nude. Oni, koji su u  Sindikatu Preporod ovlašteni donijeti konačnu odluku o potpisivanju Dodataka II., ispoštovat će volju većine naših članova  koji će se izjasniti  25 i 26. svibnja..   Željko Stipić, predsjednik Sindikata