– U ovom je trenutku neizvjesno i vraća li se zaključivanje ocjene na polugodištu, odnosno ako do ove promjene i dođe, hoće li ona zaživjeti već u ovoj školskoj godini. U svakom slučaju, hoće li se ili neće zaključivati ocjene na polugodištu, učenici neće saznati, kako bi bio red, prije početka nastave. Nastavnike će sigurno, ako do njega ipak dođe, dodatno demotivirati najnovije podcjenjivanje njihova rada kroz razjednačavanje osnovice u državnim i javnim službama. Nastavničkoj demotiviranosti dodatno će doprinijeti Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih je očito kako ni u iduće barem tri godine nema ništa od značajnijeg porasta izdvajanja za obrazovanje. Ukratko, osim što se mogu nadati, kao i uvijek do sada, uzbuđenju i zadovoljstvu u uspješnom savladavanju gradiva njihovih učenika, nastavnici se teško mogu nadati nečem pozitivnom u novoj školskoj godini, upozorava Stipić. Zaštita položaja Upravo iz razloga što se u novu školsku godinu ulazi bez značajnijih promjena, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec novu školsku godinu naziva »status quo godina«. – Iako su najavljene neke izmjene, kao na primjer zaključivanje ocjena na kraju polugodišta, uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, jednako kao i Zakona o strukovnom obrazovanju, predviđene su tek za kraj godine, pa se iz tog razloga ove godine ništa neće mijenjati. Velike su novine u strukovnim školama s obzirom da će se primjenjivati 19 novih strukovnih kurikuluma, koji su prošli eksperimentalnu fazu i evaluaciju NCVVO-a, te će biti u primjeni od ove školske godine. Doduše ne u svim školama, već samo u onima koje su spremne odmah krenuti s provođenjem novih kurikuluma. Škole koje nemaju uvjete za rad prema novim strukovnim kurikulumima, imat će godinu dana vremena za prilagodbu, a ove će godine raditi po starom programu, pojašnjava Mihalinec.

SVE MANJI BROJ UČENIKA U školama sjedi sve manji broj učenika, a taj konstantni pad dovodi do smanjenja broja razrednih odjela. To pak dovodi do pojave tehnoloških viškova i tom je problemu, kaže Stipić, potrebno posvetiti posebnu pažnju. – Nisu osigurani egzistencijalni uvjeti za mlade obitelji. Nezaposlenost, brojno iseljavanje i loša materijalna situacija jedni su od osnovnih razloga smanjenog broja učenika. Posljedice su dvojake. S jedne strane, hajdemo se malo našaliti, razredni će nam odjeli sve rjeđe biti prekobrojni, imat ćemo sve manje izdatke za sve ono što se školama plaća prema broju učenika. S druge pak strane, manji broj učenika predstavlja ozbiljne poremećaje na tržištu rada, urušavanje gospodarstva, sve sporije hvatanje priključka s razvijenim svijetom, sve upitniju opstojnost mirovinskih fondova i slično. Smanjenje broja učenika dugogodišnji je trend koji je nemoguće preko noći preokrenuti. Trend je to skoro nalik klimatskim promjenama. Prave poteze potrebno je povlačiti sada, a na prve prave rezultate treba čekati desetljećima – upozorava Stipić S činjenicom da je manji broj učenika velik problem sa stajališta demografije, Mihalinec kaže kako to smatra velikim izazovom za obrazovni sustav. Rad s manje učenika može i mora donijeti značajno veću kvalitetu obrazovnog procesa, no ono što ga više brine mali je interes učenika za obrazovanje za deficitarna zanimanja. – Djeca i njihovi roditelji biraju zanimanja s kojima se nikada neće moći zaposliti, osim što će otići iz zemlje te raditi bilo što, umjesto zanimanja s kojima mogu odmah raditi ili sami pokrenuti obrt i osigurati si egzistenciju i budućnost u našoj zemlji. Rješavanje tog problema smatram jednim od krucijalnih zadataka ove države, kaže Mihalinec.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem ističe pak kako učitelji očekuju da će se ozbiljno pristupiti nastavku rada na kurikularnoj reformi i osiguranju kvalitete obrazovanja, ali i da je kroz pregovore nužno osigurati zaštitu položaja i dostojanstva učitelja te ostvariti materijalna prava dostojnih učiteljske profesije. Za takav ishod nije dovoljna samo zakonodavna podloga, već i politička volja da se ista provede. S druge strane, kaže Šprem, učenici očekuju modernizaciju obrazovnog sustava u cjelini te stjecanje znanja i vještina prilagođenih potrebama današnjeg društva, što podrazumijeva rasterećenje od sadržaja koji su neprimjenjivi u praksi, a ujedno i uvođenje novih tehnologija i inovacija u sustav. Pritisci i akcije – Plaće u obrazovanju nisu rasle osam godina. Naprotiv, zakonima i odlukama Vlade one su smanjivane u više navrata. Potrebno je istaknuti da su najstariji učitelji u sustavu izgubili 13,1 posto plaće. Prosvjetni djelatnici su godinama imali strpljenja za ekonomsku situaciju, no kada se gospodarska situacija u zemlji popravila i kada smo izašli iz recesije, ne samo da im nije poboljšan materijalni položaj, već im nije niti vraćeno ono što im pripada. Nadalje, Vlada svojim postupcima diskriminira zaposlenike javnih službi i dodatno im pogoršava materijalni položaj, a time i njihov položaj u društvu. Sve su to potencijalni razlozi za pokretanje industrijskih pritisaka i akcija, kao legitimnog sredstva za ostvarivanje prava i poboljšanja položaja zaposlenika osnovnoškolskog sustava. Kako će se situacija dalje odvijati, ovisi o idućim danima – navodi Šprem. Mogućnost štrajka nikad se ne smije isključiti, dodaje Stipić i podsjeća da uskoro kreću trostruki kolektivni pregovori, pregovori o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i pregovori za osnovnoškolski i srednjoškolski kolektivni ugovor. – Štrajk je logičan epilog svake situacije kada pregovori zapadnu u »ćorsokak«. Školski sindikati imaju bogato iskustvo u pogledu štrajka i, na žalost, malo manje bogato iskustvo kada su u pitanju uspješno organizirani štrajkovi. Kako svaki ozbiljno organiziran štrajk podrazumijeva i ozbiljnu pripremu koja zahtijeva i vrijeme, ja u ovom trenutku ne bih špekulirao s nekakvim vremenskim rokovima – kaže predsjednik Preporoda. Nema vremena Mihalinec pak upozorava da je sve izglednije kako će ovu školsku godinu zaposleni u sustavu obrazovanja započeti bez povećanja osnovice za plaće od 2 posto te će se prvi put od osamostaljenja primjenjivat različite osnovice za plaće za državne i javne službe, a takav postupak Vlade bit će povod za ozbiljne sindikalne akcije. – Školska će godina započeti bez štrajka, no tijekom prvog polugodišta sigurno neće biti mira – upozorava Mihalinec. On ujedno izražava i sklonost uvjerenju da će se cjelovita kurikularna reforma početi provoditi od sljedeće školske godine, makar u eksperimentalnoj fazi. Naglašavajući kako Hrvatska nema više vremena čekati, Mihalinec odluku ministrice o uvođenju informatike i novog kurilukuma informatike ocjenjuje hvale vrijednom. Međutim, njegovi su kolege malo manje optimistični, jer upozoravajući da je reforma obrazovanja svakako nužnost, Šprem ističe da je potrebno promijeniti sustav obrazovanja kako bi sudionici obrazovnog sustava bili zadovoljni, no nažalost izgubljene su već dvije godine. – Početak rada na kurikularnoj reformi i sam rad integriranih učitelja, koji najbolje poznaju sustav i potrebe djece, dao je nadu da će napokon školstvo u Hrvatskoj biti primjereno vremenu u kojem živimo. Nažalost, rad na poboljšanju sustava je zaustavljen te su izgubljene dvije godine. Sadašnja situacija, kada još nije formirana niti ekspertna skupina, kada je još uvijek sve u proceduri, ne daje nadu da će ono što je nužno biti i realizirano u skorašnje vrijeme. Generacije učenika oštećene su radi utjecaja politike i podcjenjivanja učiteljske profesije – kategorična je Šprem.

LISTA PLANOVA S novom školskom godinom učenici strukovnih srednjih škola započet će se obrazovati po novim strukovnim kurikulumima – najavljuju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Riječ je o kurikulumima za 19 zanimanja koji su izrađeni u skladu s potrebama tržišta rada te predstavljaju iskorak u odnosu na dosadašnje zastarjele programe. Ono što će nova školaska godina donijeti je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju koji je važan zbog ostvarenja ciljeva zadanih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. – 2020. Na listi noviteta nalazi se i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Mijenjat će se i Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama, a novi Pravilnik stupa na snagu s prvim danom rujna.

Neujednačenost uvjeta Ni Stipić po pitanju kurikularne reforme nije previše optimističan, jer kako pojašnjava, u ovom je trenutku njena sudbina neizvjesna. – Političke suglasnosti po pitanju njenog početka, osobito ne u varijanti koju je izradila Jokićeva skupina, očito još nema. Ne samo među koalicijskim strankama nego, bojim se, ni unutar samog HDZ-a. No dok se o kurikularnoj reformi barem govori, više nitko ni ne spominje ostalih sedam ciljeva predviđenih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije u područjima predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Nakon najnovijih prijedloga naše ministrice u vezi s informatikom, jasno je da mi svjedočimo dvostrukoj redukciji. Prvo su nam se cjelovite promjene svele na kurikulum, a sada nam se kurikulum svodi na učenje informatike u 5. i 6. razredu – naglašava Stipić. Boljih uvjeta za školovanje naših učenika i rad njihovih nastavnika nema bez značajno većeg izdvajanja za obrazovanje, dodaje te ističe kako se sve ili gotovo sve na kraju svodi na taj nesretni novac. – Kakva će to primjerice biti nastava informatike ako se ona bude odvijala na prastarim računalima. Ili kako mi mislimo unaprijediti nastavu kemije ili fizike, a kabineti nam tih predmeta budu opremljeni pomagalima koja su sličnija muzejskim eksponatima nego suvremenim nastavnim pomagalima. A ni računala, niti oprema za kabinetsku nastavu neće se u našim školama stvoriti »po Duhu Svetom«, za jedno i drugo je potreban ozbiljan novac. Stručno osposobljavanje nastavnika košta, njihova dodatna motivacija košta… Ukratko, u obrazovanju se puno toga može svesti pod onu »Koliko para – toliko muzike«, zaključuje predsjednik Preporoda. Dodajući kako se o problemima obrazovnog sustava najviše govori u predizborno vrijeme, no niti jedna vlada, nakon predizbornih obećanja, nije stavila obrazovanje na mjesto koje zaslužuje, Šprem naglašava da situacija u školama ovisi o nizu faktora i nažalost, dok su nekim učenicima i učiteljima osigurane pametne ploče i tableti, još mnogim učiteljima osnovna su sredstva kreda i školska ploča. – Neujednačenost materijalnih uvjeta ne stvara podjednake temelje za razvoj potencijala učenika, pa možemo zaključiti da školstvo ovisi o entuzijazmu i empatiji učitelja koji iz svoje plaće nerijetko izdvajaju za kvalitetniju i kreativniju nastavu. Sramotno je nizak iznos sredstava koja se ulažu u edukaciju prosvjetnih djelatnika i u poboljšanje opremljenosti ustanova za odgoj i obrazovanje. Konstantno se piše o nužnosti poboljšanja uvjeta za rad učitelja te o podizanju njihovog društvenog ugleda, no to još uvijek predstavlja samo mrtvo slovo na papiru. Većim ulaganjima u obrazovanje te ozbiljnijim i dosljednim pristupom problematici obrazovnog sustava riješili bi se navedeni problemi – zaključuje Šprem.