Piše: Marijana Cvrtila, Slobodna Dalmacija, 02.04.2019. Nemamo pomoć njegovatelja, medicinskog osoblja, ako se što dogodi toj djeci interveniramo mi, a nemamo medicinskog znanja - kaže edukacijska rehabilitatorica Josipa Gorup-Božić Djece s teškoćama koja pohadaju redovite škote sve je više, a učitelji-edukacijski rehabilitatori koji s njima rade sve su opterećeniji, ali i potplaćeniji. Uvjeti rada i oprema za rad s djecom s posebnim potrebama u školama su manjkavi, a redoviti učitelji kod kojih ti učenici pohadaju dio predmeta često nisu dovoljno educirani za rad s njima. Zakone i pravilnike koji reguliraju rad s tom djecom pregazilo je vrijeme i nisu doživjeh ozbiljnije promjene u zadnjih dvadesetak godina. Na snazi je zabrana zapošljavanja u školama, pa u sustavu nema dovoljno stručnjaka za rad s tom djecom. Puno bolja situacija nije ni u centrima za odgoj i obrazovanje, gdje se školuje dio djece s posebnim potrebama. Stigmatizirani već zbog svoga naziva, ti centri često nisu želja roditelja kada je u pitanju obrazovanje njihove djece s teškoćama. U centre, međutim, dolazi i sve više djece s višestrukim teškoćama, pa educirani stručnjaci koji tamo rade upozoravaju da nerijetko sami nisu dovoljno osposobljeni za rad s njima. Rigidni sustav To su samo neki od brojnih problema s kojima se danas suočavaju stručnjaci koji u redovitim školama i posebnim ustanovama za odgoj i obrazovanje brinu o školovanju djece s teškoćama. Na probleme su upozorili u ponedjeljak na okruglome stolu u Zagrebu, održanome u povodu današnjeg Svjetskog dana autizma. Stručnjaci koji obrazuju djecu s teškoćama dio su sustava prosvjete - oni koji rade u redovitim školama te socijalne skrbi - koji rade u centrima za odgoj i obrazovanje - a prema oba "poslodavca" imaju isti zahtjev: "mijenjajte zakone i pravilnike, naši su se učenici i ko-risnici tijekom vremena bitno promijenili". -Još je uvijek prisutna velika rigidnost sustava, kao da smo za-peh u vremenu, a nama u praksi se čini da bi se problemi, kada bi bilo volje, mogli brzi riješiti - smatra Tanja Biloglav, edukacijska rehabilitatorica iz Centra za autizam Zagreb. - Nedostaje opreme, naši su učitelji preopterećeni satnicom koja je veća od one redovitih učitelja, naš radni dan traje duže, vrijeme za pripremu je višestruko veće. Nemamo udžbenika ni ostale materijale, doslovno svaki dan radimo sadržaje za svakog učenika ponaosob, koje ćemo obrađivati iduči dan. Nemamo pomoć njegovatelja, medicinskog osoblja, ako se što dogoditoj djeci interveniramo mi, a nemamo medicinskih znanja. Ako je potrebno čišćenje nakon toaleta, to radimo mi- samo je dio problema s kojima se u nastavi djece s teškoćama susreće učiteljica edukacijska rehabilitatorica Josipa Gorup-Rožić iz OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom. Kako dodaje, neki stručni suradnici edukacijski rehabilitatori u školama, koji su zaduženi za pomoć redovitim učiteljima u radu s djecom s teškoćama, istovremeno raju i 20 sati tjedno izravnog rada s djecom s posebnim potrebama. Zakonski minimum za zapošljavanje toga stručnog suradnika u školama je 25 učenika, ali mnogi od njih danas rade u prosjeku sa 60, neki i sa stotinu učenika s teškoćama. -U odjeljenjima u integraciji imamo između pet do devet učenika, najčešće različitih obrazovnih sposobnosti i uzrasta. Tako istovremeno predajete devet različitih gradiva, devet različitih matematika ili hrvatskog jezika u jednom satu. Tu se radi doslovno o kombinaciji, ali za razliku od redovitih učitelja koji dobivaju dodatak na plaću za rad u kombiniranim odjeljenjima, mi pravo na taj dodatak nemamo -potužila se Gorup-Rožić. Osim toga, treba podsjetiti na to da su učiteljima-eduka-cijskim rehabilitatorima zadnjim izmjenama kolektivnog ugovora koji je stupio na snagu u svibnjuprošle godine ukinuti dodaci za rad u kombinaciji te na posebne uvjete rada, zbog čega su im plaće smanjene oko 600 kuna! Prosječna plaća edukacijskih rehabilitatora s desetogoclišnjim radnim stažom u školama danas je oko 6,5 tisuća kuna.

S teškoćama u razvoju 28.245 učenika Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u redovitim osnovnim i srednjim školama trenutačno je 28.245 učenika s teškoćama u razvoju, od kojih je njih oko 23 tisuće u osnovnim školama. Oni se, podsjetimo, ondje mogu školovati u redovitim razredima prema pritagodenom ili individualiziranom programu. Uz to, postoji program integracije, gdje djeci općeobrazovne predmete predaju učitelji rehabilitatori, a ostale, poput odgojnih predmeta i vjeronauka, pohadaju u redovitim razredima. Također, postoje i posebni razredni odjeli, kao i posebne odgojno-obrazovne skupine za učenike s većim teškoćama poput autizma i drugih.