Najmanje četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji trenutačno nemaju izabrane ravnatelje, nego čelnu funkciju tih obrazovnih ustanova do daljnjega obavljaju v.d.-i, odnosno vršitelji dužnosti. Nije tome kriva moguća nestručnost kandidata ili neki njihov prijestup, nego - striktno pridržavanje zakona koji, unatoč možda najboljim namjerama (u teoriji) u praksi pokazuju sav svoj apsurd i nelogičnosti. Prema podacima dobivenima od osnivača, Šibensko-kninske županije te Grada Šibenika, trenutačno v.d. ravnatelje imaju OŠ Vodice u Vodicama, Srednja škola Ivana Meštrovića u Drnišu, a u Šibeniku osnovne škole Tina Ujevića i Fausta Vrančića. Kako neslužbeno doznajemo, a to nam je potvrđeno iz više izvora, razlog tome leži u činjenici što se na sve natječaje u toj županiji za čelno mjesto ravnatelja škola, uz ostale kandidate, javlja i Emil Božikov, donedavni ravnatelj OŠ Brodarica iz Šibenika koji lani nije reizabran na tu dužnost u svojoj sada već bivšoj školi.

Kriteriji

Božikov ne samo da udovoljava svim stručnim kriterijima, nego je i trenutačno nezaposlen. I ne bi to bila neka velika prednost da nije - nezaposleni hrvatski branitelj. I tu prestaju sve šanse ostalih kandidata koji žele doći ili se zadržati na čelnim mjestima obrazovnih ustanova u toj županiji. Jer, Božikov je “taj čovjek” za kojega se ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak pitala “postoji li uopće” kada je prije gotovo dvije godine pokušala minorizirati moguće probleme, ali i burne reakcije javnosti na njezin naputak školama da prilikom izbora/imenovanja ravnatelja škola i učeničkih domova moraju striktno poštivati odredbe Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Zakon je, podsjetimo, obvezao sve državne i javne službe te ustanove, kao i one lokalne i područne (regionalne) samouprave, da pravo prednosti prilikom zapošljavanja pod jednakim uvjetima, uključujući i na rukovodeća mjesta, daju - nezaposlenim hrvatskim braniteljima, dragovoljcima, djeci umrlih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i invalida itd. Uz to, u ljeto 2018. izmijenjen je Zakon o odgoju i obrazovanju te u postupak izbora čelnih ljudi obrazovnih ustanova kao dodatni kriteriji uvedene kompetencije poput poznavanja stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.

Školski odbori

Uzalud su stručna javnost i ravnateljske udruge upozoravale ministricu na diskriminatorne stavke takvih izbora/imenovanja, udruge ravnatelja još su u prosincu 2018. godine zbog toga od Ustavnog suda zatražile i ocjenu ustavnosti Zakona o odgoju i obrazovanju, a upozoravalo se i kako će to sve to dovesti do krize upravljanja školama. Problem prilikom izbora ravnatelja je, uz ostalo, i taj što u slučaju da dva kandidata zadovolje sve uvjete i imaju jednak broj bodova, u “drugi krug” ide samo onaj kandidat koji “ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu”. To su upravo nezaposleni branitelji. Međutim, problem Emila Božikova je u tome što ga, čini se, školski odbori u školama u kojima se kandidirao - ne žele. Točnije, unatoč svim referencijama, u drugom krugu ne može dobiti potrebne glasove. Na ovaj način očigledno ljudi u školama pokazuju otpor nametnutim zakonima i radije se opredjeljuju za v.d. ravnatelje. Međutim, na dužnosti vršitelja dužnosti određena osoba može biti samo godinu dana, pa se mnogi pitaju kako će se škole izvući iz tih pat-pozicija. - Nitko ništa ne zamjera Božikovu, on ima prava koja mu daje zakon. Međutim, upravo ovaj slučaj ukazuje na manjkavost sustava i brojne paradokse, jer na čelna mjesta škola ne možemo izabrati osobe koje žele ljudi iz škola - objašnjava jedan od naših sugovornika. Odgovor minstarstva obrazovanja nismo dobili do zaključenja broja.