Kamen smutnje u novim zakonima o osnovnom i srednjem školstvu bit će i zbirnjavanje viška nastavnika Piše: Irena Kustura/ Večernji list – Priželjkujem ministricu znanosti, obrazovanja i sporta, a njezin, ili njegov, ako bude ministar, najvažniji zadatak bit će napraviti zakonodavno pospremanje u području osnovnog i srednjeg školstva. Nekvalitetni zakoni traže stalne promjene koje dovode do pravne nesigurnosti, a pravna nesigurnost stvara nered u sustavu – upozorio je jučer, na Svjetski dan učitelja, predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić. Pritisak ravnatelja Stipić je istaknuo da su upravo u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji će se po svemu sudeći razdvojiti na dva – jedan koji uređuje osnovno i drugi srednje školstvo. Osim zaključivanja ocjena na polugodištu, o čemu smo pisali, sprema se još niz novosti. Udruge ravnatelja traže da se ravnatelji biraju bez glasa nastavnika. – To ne dolazi u obzir, to nikako nećemo dopustiti. Ministarstvo to mora presjeći, a nadamo se da neće popustiti pritiscima ravnatelja – kaže Stipić, ljuteći se i na plan Ministarstva obrazovanja da opstane produžna nastava koja je u škole uvedena prije dvije godine. – To je neprirodan način rada s učenicima, a poseban je problem što se ocjene zaključuju bez prisutnosti razreda ili komisije. U vrijeme održavanja produžne nastave nastavnici su zatrpani i drugim poslovima pa od mogućih deset do 25 sati rada s učenikom uglavnom odabiru samo deset sati – upozorava Stipić, naglašavajući da će učiteljski sindikati biti protiv produžne nastave. Promjene školskih odbora Kamen smutnje u novim zakonima o osnovnom i srednjem školstvu bit će i zbrinjavanje viška nastavnika po školama. Kao što je poznato, broj učenika se iz godine u godinu drastično smanjuje, a višak se rješava zapošljavanjem u školama iz kojih je netko od nastavnika otišao, primjerice, u mirovinu. – Prije će u Hrvatskoj doći do velike koalicije HDZ – SDP nego što će se školski sindikati dogovoriti o načinu zapošljavanja tehnoloških viškova. Kao što je poznato, u komisijama koje o tome odlučuju isključivo su predstavnici većinskog Sindikata hrvatskih učitelja, koji svoju monopolističku poziciju na terenu godinama obilato zloupotrebljavaju. Pošten rad u komisijama moguće je osigurati uključivanjem predstavnika manjinskog sindikata – ističe Stipić. Novim zakonskim rješenjima možda će se promijeniti i sastav školskih odbora. U odgovorima na pitanja koja je strankama uoči izbora poslao Preporod, HDZ i Most su odgovorili da većinu u njima trebaju činiti predstavnici zaposlenih u školi, odnosno oni i predstavnici roditelja. – O tome kakvo će stajalište zauzeti nakon formiranja vlasti bit će prva provjera njihove vjerodostojnosti – komentira Stipić tražeći da se donesu kvalitetni zakoni kako bismo idući Dan učitelja dočekali s uređenijim sustavom obrazovanja.

Bez zaključne ocjene dolazi do nerealne procjene znanja đaka

Iako izgleda da zaključivanje ocjena “vraćaju preko koljena”, kao što je prokomentirao Stipić, iz Ministarstva obrazovanja poručuju da im je analiza rezultata pokazala da to trebaju napraviti. Detektirali su da se nezaključivanje ocjena najviše negativno odrazilo na uspjeh gimnazijalaca. Dodaju da se može zaključiti da bez ocjena na polugodištu dolazi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine i da je bez uporišta u polugodišnjoj ocjeni završna ocjena podložna subjektiviziranju i povećanju ukupne opće ocjene na razini predmeta, a time i na razini cijele generacije učenika.