Piše: Željko Stipić, 13.05.2019. Punih devet mjeseci ministrica Blaženka Divjak odugovlači s donošenjem novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Na upriličenom sastanku članova radne skupine, održanom  prošli tjedan, doznali smo da se neće raditi o jednom, nego o dva pravilnika. Jednim će biti riješeno napredovanje ( o ovomu se manje govorilo), drugim nagrađivanje. Što smo na prošlotjednom sastanku saznali o podzakonskom aktu kojim će se urediti pitanje nagrađivanja? Na početku sastanka doznali smo da se, nakon što se bez ikakva obrazloženja odugovlačilo s donošenjem novih podzakonskih akata, sada „maksimalno požuruje“ s njihovim donošenjem. Razlog spomenutoj  žurbi, to je više nego očito, nalazi se u skorom pokretanju Škole za život, odnosno u želji ministrice da se dodatno nagradi dosadašnja lojalnost pojedinaca u realizaciji provedenog eksperimenta, te nastojanju da se uvođenjem nagrada za izvrsnost „udobrovolji“ zbornice prije početka, za mnoge jako zahtjevne, nove školske godine. Od pomoćnice ministrice Lidije Kralj doznali smo, ovo nigdje nije zapisano, kako će  500 učitelja, nastavnika stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja biti nagrađeno s  10 tisuća kuna u bruto iznosu. U svega desetak članaka novi pravilnik donosi 8 kriterija, od mentorstva i online edukacija  do rada na projektima  i unaprjeđenju rada škole,  prema kojima će pretendenti na godišnju nagradu morati prikupiti najmanje 15 bodova iz minimalno 4 kategorije. I dok su, s jedne strane, propisani kriteriji takvi da nije neki osobit problem prikupiti minimalan broj bodova, s druge strane, nekim od dodatnih kriterija ispunjavanje propisanih uvjeta postaje „nemoguća misija“. Tako je npr. objavljivanje znanstvenog ili stručnog članka, također, jedan od dodatnih uvjeta. Kako nema ni slova o mjestu objavljivanja teksta, sadržaju i kvaliteti,  pretpostaviti se može kako su dodatni kriteriji tek instrument za eliminaciju nepristranosti iz postupka nagrađivanja. Kako će tek rijetki među onima koji će se prijaviti ispunjavati spomenuti dodatni uvjet, a kako se nagrade moraju dodijeliti, jer „pet milijuna kuna je osigurano u proračunu“, ne treba sumnjati kako se širom otvaraju vrata još jednom instrumentu za nagrađivanje odanosti i poslušnosti. Nagrađivanje je predviđeno i člankom 7., samo što se on odnosi isključivo na one koji sudjeluju u eksperimentalnim programima. Uvećavanjem vrijednosti održanog sata od 0,12 stručnim suradnicima i 0,16 učiteljima i nastavnicima, a sve to kroz trajnu nagradu. Nešto što se od rujna isplaćivalo kao prekovremeni rad sada se preinačuje u mjesečnu nagradu. Radi se o nagradi namijenjenoj onima koji sudjeluju u eksperimentalnim programima i ona će trajati koliko traje i eksperimentalna faza Škole za život. Unatoč tomu što je nagrađivanje izvrsnosti hvalevrijedna zamisao, način s koji se s time u školama kreće, više će pridonijeti razdoru i podjelama među učiteljima i nastavnicima, nego doprinijeti onome čemu bi primarno trebao doprinijeti – poboljšanju materijalnog položaja većeg broja zaposlenih u školama.  Zbog problematične kakvoće novi će Pravilnik  potrajati taman onoliko dugo koliko budu politički trajali i njegovi predlagači.  Neće biti dobro ako s političkim odbacivanjem predlagača novog Pravilnika odbačena bude i zamisao o nagrađivanju. Trenutačnim povećanje plaća u prosvjeti između 20 i 30-posto veliku većinu učitelja i nastavnika motiviralo bi se za trajan ostanak u profesiji i odgovorno izvršavanje zadaća koje donose reformski zahvati.  A nagrađivanjem najboljih među dobrima, prema jasno propisanim kriterijima, bez limita u pogledu broja nagrađenih, u školama bi bilo stvoreno, prijeko potrebno, natjecateljsko ozračje. Bez visoko motiviranog učitelja; nagrađivanje najboljih bi ovome moglo pridonijeti; posvemašnji debakl će doživjeti aktualna „snatrenja“  o korjenitim promjenama u školstvu.   Preuzmi prijedlog Pravilnika o nagrađivanju-7-5-2019