Piše Marijana Cvrtila/Slobodna Dalmacija Dobra vijest – mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja se kolokvijalno naziva i "Mrsićevo volontiranje", proširuje se na učenike sa završenom trogodišnjom strukovnom školom, završene gimnazijalce te učenike koji su završili četverogodišnje ili petogodišnje strukovno obrazovanje. Dosad su se na ovakav način mogle "zapošljavati" samo osobe s najmanje završenim preddiplomskim studijem, dakle prvostupnici, te fakultetski obrazovane osobe, kao i oni iz obrtničkih zanimanja u vezanom obrtu i iz zanimanja u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama, koja i dalje ostaju u sustavu SOR-a. Javna rasprava Loša vijest i pitanje – koji su to poslovi na kojima će "volontirati" gimnazijalci, pred kojim će to četverogodišnjim strukovnim zanimanjem oni imati prednost s obzirom na to da "maturant gimnazija" zapravo nije nikakvo specifično zanimanje? Taj bismo odgovor, kako su poručili iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića, trebali dobiti početkom ožujka, kada oni namjeravaju predstaviti cijeli paket revidiranih mjera aktivne politike zapošljavanja. – Postupak revidiranja mjera aktivne politike zapošljavanja u završnoj je fazi. Naglašavamo kako se radi o cjelovitom redefiniranju mjera aktivne politike zapošljavanja, što uključuje i izmjenu i dopunu zakona, svih provedbenih akata te usklađivanje svih pravila vezanih uz sufinanciranje mjera kako iz državnog proračuna, tako i iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Vezano uz zakonodavni okvir, javna rasprava je u tijeku preko portala e-Savjetovanja – šturo odgovaraju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, nakon što je u pojedinim medijima osvanula vijest kako će već od ožujka početi primjena proširene mjere SOR-a na nezaposlene mlade ljude sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Međutim, iz MRMS-a sad kažu da će početkom ožujka cijeli paket tek biti predstavljen, tako da brojna pitanja vezana uz ovu problematiku očigledno još stoje otvorena. 'Volonterima' 2600 kn? Na portalu e-Savjetovanje trenutačno je nekoliko prijedloga izmjena zakona iz domene ovog ministarstva, među njima i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, u kojemu stoji i prijedlog proširenja prava iz mjere SOR-a na cijelu vertikalu, od završenih srednjoškolaca nižih kvalifikacija do završenog fakulteta. Ugovor s njima budući bi poslodavci sklapali do godinu dana, dok se s onima iz obrtničkih zanimanja u vezanim obrtima ugovor sklapa na 24 mjeseca. Javno savjetovanje otvoreno je 23. siječnja, trajat će do 7. veljače, a očekivana objava izvješća najavljena je za 10. veljače. Iako se neslužbeno spominjalo da će se već od ožujka iznos mjesečnog "volontiranja" povećati za dvjestotinjak kuna i, sa sadašnjih 2400, povećati se na 2600 kuna, iz Ministarstva rada ni to nisu mogli potvrditi. Rečeno nam je tek kako je ove godine za provedbu svih mjera aktivne politike zapošljavanja, koje godišnje obuhvate između 50 i 60 tisuća osoba, a to su uz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa još i doškolovanje, prekvalifikacije, potpore za usavršavanje, za (samo)zapošljavanje, očuvanje radnih mjesta i javni radovi, osigurano 1,5 milijardi kuna, što je značajno više od prošlogodišnjih 1,2 milijarde kuna. Samo za SOR ove bi godine trebalo otići gotovo 700 milijuna kuna, premda u ovom trenutku nije poznato koliko bi nezaposlenih mladih moglo ući u tu mjeru novom proširenom mjerom. Struktura nezaposlenih Brojke Ministarstva pokazuju da su u SOR od početka primjene 2011. godine do kraja 2016. godine bile uključene 64.504 osobe u dobi od 15 do 29 godina. Najviše ih je bilo iz Grada Zagreba, ukupno 17.610, te iz Splitsko-dalmatinske županije, ukupno 6108. Najmanje ih je bilo u Ličko-senjskoj županiji, u pet godina samo 697, ali na dnu su i dalmatinske županije Dubrovačko-neretvanska (1162) te Šibensko-kninska (1390). U četiri dalmatinske županije "posao" je tako, barem privremeno, u pet godina pronašlo oko 11.500 mladih. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj godinama je problem, redovito smo među prve tri zemlje u Europi s najcrnjim brojkama, a demograf Stjepan Šterc ovih je dana upozorio kako se, prema procjenama, iz Hrvatske u posljednjih pet godina iselilo oko 200 tisuća ljudi. Statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje da su u ovom trenutku u strukturi nezaposlenih najbrojnije osobe iz zanimanja čije školovanje traje do tri godine (31 posto), a odmah iza njih su osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom (28,8 posto ili više od 68 tisuća osoba). Udio mladih u dobi od 15 do 29 godina iznosi trećinu od ukupnog broja nezaposlenih, pa bi proširenje prava stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za njih mogla biti barem donekle spasonosna mjera. Ali gdje će "volontirati" gimnazijalci, tko će im biti mentori, koji moraju biti stručnjaci iz istog "zanimanja", kome će biti konkurencija pri uključivanju u SOR kada strukovnjaci već imaju specifična zanimanja? Prodavači, konobari... Očigledno, u Ministarstvu rada o tome još razmišljaju, a odgovore bismo mogli doznati kada budu dovršeni kriteriji, odnosno provedbeni propisi koji bi možda trebali objasniti i to pitanje. U svakom slučaju, gimnazijalci su kod nas najnezapošljivije zanimanje – prema analizi HZZ-a, u 2015. godini samo 37 posto novoprijavljenih osoba na burzi rada sa završenom gimnazijom nađe posao u roku od šest mjeseci, po čemu su na dnu zapošljivosti, odmah iza osoba sa završenom samo osnovnom školom ili bez ikakve škole. – Sporije zapošljavanje skupina sa završenom gimnazijom nije neobično s obzirom na to da je riječ o pripremi za studij, a ne obrazovanju za potrebe tržišta rada – objašnjavaju iz HZZ-a, čime se još više otvara pitanje gdje će se te osobe stručno osposobljavati i za što konkretno. Pogotovo stoga što podaci HZZ-a govore da se završeni gimnazijalci najčešće zapošljavaju kao – administrativni službenici, prodavači i konobari, ali i recepcionari, čak i sobari, pomoćni kuhari, radnici na proizvodnoj liniji i čistači. Bjelovarsko-bilogorska županija je, na primjer, prije četiri godine poticala završene gimnazijalce da rade kao pomagači u nastavi djeci s teškoćama, a Zagrebačka županija, Pučko otvoreno učilište i HZZ svojedobno su imali projekt osposobljavanja mladih do 24 godine sa završenom gimnazijom za zanimanje – organizator medijskih događanja. Šansa u turizmu Mišljenja o potrebi njihova uključivanja u SOR zasad su podijeljena. – Ne vidim kao propust to što su u ovu mjeru napokon uključeni i mladi sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, pa i gimnazijalci, koji su dosad bili isključeni. Svima treba dati šansu, a poslodavci su ti koji će, sukladno donesenim kriterijima, izabirati najbolje zaposlenike. Možda će to ići malo teže s gimnazijalcima, za koje treba i utvrditi tko će im biti mentori, ali vjerujem da za njih ima mjesta u turizmu, u administrativnim poslovima, mogu raditi i kao voditelji ureda, tajnici. U turizmu se sigurno može pronaći mjesta za mlade sa završenom jezičnom gimnazijom, recimo na specifičnim prodajnim mjestima, u hotelima i slično. Učenici prirodoslovnih i matematičkih gimnazija imaju također specifična znanja, općenito gimnazijalci imaju široku naobrazbu – smatra Mislav Balković, predsjednik HUP-a – Udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan Visokog učilišta Algebra. On podsjeća kako je u našem srednjoškolskom sustavu oko 70 posto učenika u strukovnim školama, a 30 posto u gimnazijama. Čak 90 posto završenih gimnazijalaca upisuje fakultete, tako da njihov udio u SOR-u ne bi morao biti prevelik i ne bi trebali degradirati strukovnjake.

Željko Stipić je protiv: Ne može svatko biti sve – Ne vidim zašto bi država poticala da završeni gimnazijalci rade, primjerice, kao trgovci u trgovačkim centrima? Gimnazijalci bi, dakle, kroz takvu mjeru trebali naučiti ono što su strukovnjaci određenog zanimanja naučili kroz stručnu praksu. Ovime šaljemo poruku da kvalifikacije nisu važne i da svatko može biti sve – skeptičan je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod i gimnazijski profesor hrvatskog jezika.

 

Mjere ipak daju rezultate  Isplati li se uopće državi i nezaposlenim mladima bez dana radnog staža raditi za "sitne novce" u sklopu mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa? Pozivajući se na vanjsku evaluaciju mjera aktivne politike tržišta rada, iz MRMS-a su dostavili podatke prema kojima zaposlenost korisnika iz mjere stručnog osposobljavanja unutar šest mjeseci od izlaska iz SOR-a iznosi oko 62 posto, a unutar godinu dana nakon kojih su završili "volontiranje" gotovo 70 posto. Ukupno gledano za sve mjere iz aktivne politike zapošljavanja, godinu dana nakon izlaska iz neke od mjera udio zaposlenih korisnika u 2011. godini iznosio je 21,2 posto, u 2012. godini 34,9 posto, u 2013. 40,5 posto, a u 2014. godini, kao zadnjoj cjelovitoj godini koja se može promatrati, 60,7 posto. Drugim riječima, mjere ipak daju neke rezultate.

  Mladi ogorčeni, a Ministarstvo rada ne odgovara na njihova pitanja: Sve je stalo, nema nam pomoći Dok iz Ministarstva rada nema konkretnih odgovora o paketu novih mjera aktivne politike zapošljavanja, u istoj neizvjesnosti našli su se mladi koji trenutačno čekaju da im HZZ odobri zahtjev za uključivanje u mjeru stručnog osposobljavanja (SOR). Čitateljica (podaci poznati redakciji) koja nam se javila opisuje probleme i situaciju u "koju ih je Vlada RH stavila" te napominje kako su u lipnju prošle godine revidirane mjere SOR-a, od ožujka ove godine najavljuje se paket novih mjera, a zbog svega od prosinca prošle godine ta mjera stoji i nikome se ne može odobravati. Kako podsjeća, u lipnju prošle godine revidirane su mjere SOR-a i onemogućeno je stručno osposobljavanje starijima od 29 godina, a nametnute su kategorije mlađima od 29 godina. Te su kategorije mlade, nezaposlene osobe u dobi od 15 do 29 godina u registriranoj nezaposlenosti najviše do četiri mjeseca, mladi do 25 godina u evidenciji nezaposlenih dulje od šest mjeseci, te mladi do 29 godina u evidenciji nezaposlenih dulje od 12 mjeseci. – Sada nas očekuju nove promjene, a trebale bi stići u ožujku ove godine. Situacija je sljedeća: moraš sam naći mjesto gdje bi mogao odraditi godinu dana, trebamo biti najmanje 30 dana na burzi rada u trenutku kada se natječaj raspisuje, ali ne smijemo probiti rok od četiri mjeseca, a u taj vremenski okvir ulazi i period koji čekamo da nam HZZ odobri zahtjev za SOR. Kao što je najavljeno, promjene stižu u ožujku. Međutim, od prosinca mjera stoji, ne smije se odobravati nikome i mahom će mladi sada izgubiti priliku za stručnim osposobljavanjem jer će proći rok od četiri mjeseca – opisuje čitateljica probleme zbog kojih bi ta skupina mladih koja se našla u procjepu administriranja mogla ispasti "iz igre". Odgovor su pokušali naći i u Ministarstvu rada, međutim, na e-mailove im nitko nije odgovorio. – Kad pogledate na stranice HZZ-a, ondje među aktivnim projektima stoji i ovaj o stručnom osposobljavanju. Jasno je naznačeno kako je projekt u sklopu EU-a i traje do 4. prosinca 2018. godine. Zašto se onda mjere ne provode po ovom sadašnjem sistemu dok ne dođe novi paket mjera? Kako je moguće da nema sredstava, kako je nekima rečeno, ako se financira iz europskih fondova? Pa nisu oni RH da će novca nestati preko noći! Uostalom, početak je godine, kada bi to onda trebalo biti sredstava ako ne sada? – pitaju se ti zabrinuti mladi ljudi kojima se nitko nije udostojio ni odgovoriti.