Piše: Ivana Rimac Lesički, Večernji list, 31.07.2019. Ministar zdravstva Kujundžić sa sindikatima je povišicu dogovorio, no ministar financija Zdravko Marić zbog tog novog troška iz proračuna negoduje Zaposlenima u zdravstvu plaća će se u prosjeku povećati za četiri posto ako Vlada RH prihvati takav dogovor na sjednici užeg kabineta kada istječe i kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Naime, 31. srpnja odlukom Vlade RH u ožujku postavljen je kao krajnji rok za izmjene ovog kolektivnog ugovora, a istom tom odlukom tada je za pregovore sa sindikatima u zdravstvu ovlašten ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić. Uslijedio je potom niz sastanaka i pregovora, a krajnji rezultat jest spomenuto povećanje plaće u sustavu zdravstva koje mora “blagosloviti” Vlada i radi čega predstavnici sindikata danas dolaze na Markov trg. Ako se ispregovarani novi uvjeti kolektivnog ugovora ne prihvate, kao jedina opcija nameće se – štrajk. “Nikad se nije dogodilo” – Dogovoreno je povećanje plaća, ali Vlada još nije donijela konačnu odluku. Mi smo to parafirali, ali ne mogu ništa više govoriti jer Vlada dosad nije prihvatila naš dogovor. Danas je zadnji dan kada istječe kolektivni ugovor i mi moramo odlučiti što ćemo, hoćemo li u štrajkove ili ćemo dobiti povišicu – govori Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara. Ovakva dvojba u tom sindikatu proizlazi iz, kako objašnjava Prašnjak, činjenice da se nikada dosad nije dogodilo da se nije odmah prihvatio njihov paraf s ministrom. K tomu cijelu triler-atmosferu ovih pregovora o uvjetima rada u zdravstvu čini i to što je riječ o zadnjem danu valjanosti njihova kolektivnog ugovora pa je stoga više i sumnji i neslužbenih informacija o tome što se zapravo događa. Te neslužbene informacije pak kažu da ministar financija nije zadovoljan novim izdvajanjem od ukupno 450 milijuna kuna, dok je s druge strane ministar zdravstva koji je naspram početnih zahtjeva sindikata uspješno postigao dogovor. Također, ovakva odluka anulirat će mogućnost štrajka koji, jasno, nikomu ne treba, ali također i potaknuti druge zaposlene u javnim službama da traže bolje uvjete rada. Ti su posljednji pregovori, podsjetimo, nastali spomenutom odlukom Vlade iz ožujka budući da nisu donesene izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata kako bi u pregovorima mogao sudjelovati i Hrvatski liječnički sindikat. Kako te zakonske izmjene (opet) nisu donesene, tada se odlučilo pregovarati o izmjenama kolektivnog ugovora (ponovno bez liječnika) najkasnije do 31. srpnja. – Hrvatski liječnički sindikat zapravo je u svojstvu saveznika jer mi nemamo nikakvo pravo potpisivati, ali liječnicima je dosta jer godinu i pol čekamo reprezentativnost. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obećavao je to lani u ožujku, pa do jeseni pa toga nije bilo ni do isteka produljenja roka. Dokad više? I sad to malo što smo uspjeli dogovoriti povoljnije dodatke, ni to neće biti? Ne znam dokad mi možemo biti mirni – komentira mr. sc. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata. Povoljniji dodaci koje navodi dr. Čulinović Čaić odnose se na detalje koji donose spomenutih prosječnih četiri posto veće plaće zaposlenima u zdravstvu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosjek mjesečne neto plaće po zaposleniku u bolnicama za prva tri mjeseca ove godine nešto je veći od osam tisuća kuna. Konačna plaća liječnika i medicinskih sestara ovisi o nizu koeficijenata i dodataka poput godina radnog staža, vrste radnog mjesta, razine obrazovanja, dežurstava, pripravnosti itd., a ovaj prosjek statistička je vrijednost za koju medicinske sestre komentiraju da o takvoj plaći mogu samo sanjati. Jedna od opcija koja se također neslužbeno spominje ponovno je odgađanje ovog dogovora na kojem se radilo mjesecima. Borba za veće koeficijente Prema trenutačnoj klimi i odluci za prihvaćanje novih uvjeta kolektivnog ugovora na njegov zadnji dan valjanosti, zdravstveni su djelatnici su uznemireni i štrajk im postaje tema. Dr. Čulinović Čaić kaže da sama ne može niti će donositi odluke, ali je da doktori više ne mogu dugo šutjeti. Zdravstveni radnici u nas već se šest godina bore za veće koeficijente u svojim djelatnostima, a istodobno u nizu europskih zemalja plaće liječnika i sestara rastu.