Nakon što su školski sindikati teško pronalazili 'zajednički jezik' s bivšom ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak, odlučili smo provjeriti koliko su zadovoljni izborom novog-starog ministra obrazovanja Radovana Fuchste što smatraju da je ključno napraviti i pripremiti za novu školsku godinu. Svoje dojmove i očekivanja od novog ministra za Direktno je otkrio predsjednik školskog sindikata "Preporod" Željko Stipić.  Piše: Daniela Dujmović Ojvan, direktno.hr Stipić nam otkriva kako nije vjerovao da će Fuchs prihvatiti poziv da postane ministar iz više razloga: "Prvo ne mislim da u toj životnoj dobi čovjek više ima potrebu za dokazivanjem, kao drugo, on je na  Institutu za medicinska istraživanja pokrenuo velike projekte za koje mu je bilo važno da ih završi i treće je taj generacijski jaz od ostalih ministara u Vladi". Plenković igrao na sigurno Stipić upozorava kako je resor obrazovanja i bez otežavajućih okolnosti zbog pandemije jedan najnezahvalnijih te da zapravo u HDZ-u nikad nisu pokazivali veliki interes  za njega.  "Stoga nije bilo veliko iznenađenje kada su trebali u njihovu dogovoru s HNS-om prepustiti im jedno ministarstvo da je to bilo upravo obrazovanje. HDZ nema ozbiljnu skupinu ljudi koji su pretendenti na tu poziciju, stoga izborom Fuchsa mislim da je Plenković 'odigrao' na sigurno. Dobio je čovjeka koji je već radio taj posao, koji je već bio ne samo ministar, nego i državni tajnik i koji dobro poznaje taj sustav.  Dakle, više me iznenadilo to što je Fuchs prihvatio tu funkciju nego što mu ju je Plenković ponudio", napominje. O samom ministru kaže da je tolerantna osoba koja želi čuti druga mišljenja i koja ne donosi olako odluke, ali kako ne zna hoće li to biti dovoljno za kvalitetno obnašanje te funkcije u resoru prepunom problema, tim više što okolnosti ne mogu biti nepovoljnije. Prvi ključni potez "Prvi ključni potez koji očekujem od ministra i koji se mora neizostavno napraviti jest snimanje stanja da se vidi gdje smo nakon jedne neuredne i izvanredne školske godine te na koji ćemo način manjkove u gradivu nadoknaditi. Naime, dio gradiva se iz objektivnih okolnosti nije stigao obraditi i sada se mora stvoriti prostor za njegovu nadoknadu, a da bi to mogli napraviti morate angažirate osobe koje su radile na kurikularnoj reformi i koje mogu i žele pomoći", ističe Stipić. Otkriva kako je to rekao i na sastanku s ministrom protekli tjedan, "jer ako to ne napravimo, ako ćemo se ponašati da smo djecu naučili i ono što nismo onda ćemo mi imati velike probleme koji će nam se 'obiti o glavu' i višestruko vratiti". Stoga je, upozorava, nužno anketirati učenike i nastavnike koji znaju što se to propustilo u protekloj školskoj godini, napraviti inicijalne testove kako bi dobili objektivnu sliku stanja na osnovu kojeg se mogu napraviti  žurne promjene u kurikulima; od toga  da se pojedina gradiva prebace iz razreda u razred, da se dio izbaci te da se oslobodi prostor za nadoknade", poručuje. To bi bio ključan zadatak koji bi ministar trebao odmah napraviti i koji se ne može odložiti jer je na raspolaganju svega nekoliko tjedana, dodaje. Ističe da ćemo već na tom pitanju odmah na jesen vidjeti kuda ide nova prosvjetna garnitura "jer ako pod 'tepih pometu' te zaostatke onda tu neće biti sreće". Temeljito pripremiti sustav "Gradivo se nastavlja jedno na drugo i ako ćemo taj problem ignorirati, on će nam se vratiti višestruko uvećan i teže rješiv", upozorava taj sindikalni čelnik koji smatra da je jako bitan i odabir novih ministrovih suradnika koji moraju imati ne samo znanja nego i energiju da se nose s ovim izvanrednim uvjetima. Način održavanja nastave neće ponajprije ovisiti o ministru nego o epidemiolozima i općenito o pandemiji, navodi Stipić te dodaje da ako će se zbog situacije i dalje morati ići s nastavom na daljinu da se problem nadoknade gradiva svejedno mora riješiti. Stipić smatra da je važno ovaj put temeljito pripremiti školski sustav i sve njegove dionike na odvijanje odgojno-obrazovnog procesa u kriznim okolnostima, a u tom kontekstu i za nastavu na daljinu. "Ne može, zapravo može, ali uz ozbiljne posljedice, nastava na daljinu funkcionirati bez neophodnih zakonskih pretpostavki. Ponajprije, nužne su nam promjene u školskom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima. Sve promjene zajednički bi se moglo nazvati 'usustavljenjem nastave na daljinu", govori. Improvizacija ne može biti temelj  "Improvizacija, a sve što se oko uvođenja atipičnih oblika nastave događalo odvijalo se uglavnom bez kvalitetnih priprema i planova, ne smije biti temelj na koji bismo se trebali osloniti u funkcioniranju tako složenog procesa kao što je odgojno-obrazovni. Srećom, prvi val pandemije donio je sa sobom i šok koji je za posljedicu imao bespogovorno izvršavanje svega što je vlast zahtijevala. Svojevrsno izvanredno stanje uvedeno je naprečac. Sve se odvijalo bez ozbiljnijeg preispitivanja, protivljenja i otpora. Školstvo u ovome nije bilo izuzetak", analizira Stipić i upozorava da je zakonsko redefiniranje nastave na daljinu neophodno kako bismo uspostavili pravnu osnovu za reguliranje ovog oblika nastave te stvorili pretpostavku za izradu potrebnih podzakonskih propisa. "Važeće parametre, vezane uz organizaciju nastave, kao što su broj nastavnih dana i tjedana, petodnevni radni tjedan, maksimalno dnevno opterećenja učenika, itd. potrebno je prilagoditi nastavi na daljinu i mješovitoj nastavi. Postojeća ograničenja su neprimjenjiva u izvanrednim okolnostima. Kako bismo eliminirali svaku mogućnost pravnog nereda, potrebno je barem 'udvojiti' postojeća rješenja u pogledu organizacije nastave", nastavlja taj sindikalni čelnik i ističe kako je ovaj put posebnu pažnju potrebno posvetiti učenicima s teškoćama što se u prvoj 'ho-ruk' fazi nastave na daljinu nije učinilo. Neophodna preobrazba odgojno-obrazovnog sustava Pri tom spominje i pitanje prava na školovanje pod jednakim uvjetima, ali i stvaranja podjednakih uvjeta rada za učitelje i nastavnike. "Unatoč bitnim pozitivnim pomacima koji su se dogodili unatrag nekoliko godina, po pitanju dostupnosti neophodne opreme i pomagala, daleko smo od poželjnog stanja. Tu su i brojna tzv. tehnička pitanja koja trebaju biti riješena jednoobrazno. Nerješavanje ovih problema za posljedice će imati raslojavanje kako učenika tako i njihovih učitelja i nastavnika. A jedno i drugo negativno će se odraziti na kvalitetu funkcioniranja školskog sustava", upozorava Stipić koji smatra kako svaki problem treba doživjeti kao šansu te poziva prosvjetne vlasti i ministra da se upuste u neophodnu preobrazbu odgojno-obrazovnog sustava jer će njezinim odlaganjem, a pandemija će nalagati daljnju provedbu atipičnih oblika nastave: "biti  teško sagledati razmjere štete koja bi mogla nastati".