Kako je došlo do inflacije superodlikaša u školama: ‘Ocjene ni prije nisu bile odraz znanja, sad su još manje’
Te ocjene ni prije nisu bile pravi odraz znanja, a sada su još manje. Epidemija korone tek je šlag na torti. Prema školama su čak i išle preporuke da djeci treba izlaziti ususret. Time smo djeci napravili medvjeđu uslugu, jer to uvijek dođe na naplatu, kaže predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić
Piše: Ingrid Šestan Kučić, Novi list
Svaki drugi učenik u Hrvatskoj je odlikaš, a gotovo svaki peti je superodlikaš koji je prošlu školsku godinu završio s prosjekom ocjena 5,0, što je čak za 35 posto više superodlikaša nego prije sedam godina kada su hrvatske škole imale veći broj učenika, ali manji broj odlikaša i superodlikaša.
Naime, prije sedam godina u hrvatskim je školama sjedilo 508.965 učenika, a njih 73.137 ostvarilo je uspjeh 5,0. Prošle školske godine u tim istim školama bilo je 460.836 učenika, a njih 99.044 čine društvo superodlikaša. Pokazuju to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja o uspjehu učenika za prošlu školsku godinu u kojoj su očito škole imale ekspanziju odlikaša kao nikad do sada. Naime, četvrt milijuna učenika, njih 240.482, prošlu je nastavnu godinu završilo s odličnim uspjehom, a nacionalni opći prosjek iznosi visokih 4.38. Istovremeno s nedovoljnim je prošlo, odnosno palo školsku godinu tek 1.158 učenika, dok je prije sedam godina razred palo 7.362 učenika, što upućuje na zaključak da su u školskoj godini koja je počevši s nikad duljim štrajkom i završivši s online nastavom učenici ostvarili nezapamćen uspjeh.
Nisu odraz znanja
Međutim, to u praksi i nije baš tako, jer kako upozorava predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, ocjene koje su se lani nekritički dijelile ni na koji način nisu odraz pravog znanja učenika.
– Podatak da imamo toliko odlikaša nije nikakvo iznenađenje. Još sam u ožujku upozoravao da će nam se to dogoditi. Te ocjene ni prije nisu bile pravi odraz znanja, a sada su još manje. Epidemija korone tek je šlag na torti. Ona je samo razotkrila ono što se i ranije događalo. Prema školama su čak i išle preporuke da djeci treba izlaziti u susret, a s druge strane imamo krajnost da je preko noći uvedeno da se s četiri negativne ocjene može na popravni pa imamo situaciju da nikad manje učenika nego sada nije izgubilo godinu. Kada nastane nered u tako složenom sustavu kao što je sustav ocjenjivanja, kada popuste kočnice, onda je jako teško vratiti se u prvobitno stanje. Pored toga, time smo djeci napravili medvjeđu uslugu, jer to uvijek dođe na naplatu. Ti se odlikaši spotaknu na državnoj maturi ili nekom drugom ispitu, ili na kraju u svijetu rada, ukoliko nisu stekli kompetencije koje su morali steći. Zato čudi kako olako prosvjetna administracija reagira na sve to, navodi Stipić.
Ono što još više brine, dodaje, je pojava onih koji na dugo i široko obrazlažu prednosti online nastave, smatraju da je to budućnost te da je škola u razredima zastarjela.
– To je ono što brine, a poplava odlikaša još je jedan razlog zbog čega je prijedlog da se na početku školske godine vidi stvarno stanje znanja učenika smislen. To je trenutno ključan problem odgojno-obrazovnog sustava, koji ako se ne riješi odmah na pravi način, vodi u veliki problem. I same su prosvjetne vlasti priznale problem, ali nisu provele istraživanje koje bi nam pokazalo gdje su »rupe« u znanju učenika, već su odokativno odredili da je prva dva tjedna nastave potrebno ponavljati gradivo prošle školske godine, upozorava Stipić.
Odlični prvašići
Gledano po uzrastima, očekivano u prvom razredu osnovne škole najveći je broj superodlikaša, njih više od 25 tisuća, a onda taj broj postepeno pada i najmanje ih je u prvom razredu srednje škole. Tek je 731 učenik prvog razreda srednje škole lani imao prosjek ocjena od 5,0. Podaci Ministarstva otkrivaju i da je lani školsku godinu s negativnom ocjenom završilo i 99 prvašića, ali i da su učenici unatoč atipičnoj školskoj godini ostvarili poveći broj izostanaka s nastave.
Naime, uzme li se u obzir da su hrvatski učenici prošlu školsku godinu zbog štrajka i kasnije uvedene nastave na daljinu više bili kod kuće nego u školi, podatak da su ostvarili više od 23 milijuna sati izostanaka ne zvuči baš ohrabrujuće. U prosjeku svaki je učenik izostao čak 50 nastavnih sati, a najveći broj tih izostanaka roditelji su opravdali, jer ukupno je neopravdanih izostanaka 513.177 ili svega 1,11 sati po učeniku. Godinu prije, kada školska godina nije bila obilježena štrajkom, a online nastava nikome nije bila ni u primisli, hrvatski su učenici prikupili 7 milijuna izostanaka više nego prošle godine, u kojoj su vrlo malo morali sjediti u školi.