Piše: Ingrid Šestan Kučić , Novi list, 09.04.2019. Najavu Ministarstva znanosti i obrazovanja da od iduće školske godine kurikularna reforma ulazi u sve škole bivši voditelj cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić smatra ishitrenom. Rušenje projekta obrazovne reforme koji je on vodio doveo je do masovnih prosvjeda diljem zemlje, a iako danas radi u Institutu za društvena istraživanja i dalje aktivno prati što se zbiva na polju obrazovnih politika. – Najiskrenije, volio bih da mogu reći drugačije i želim sreću svim pokušajima poboljšanja hrvatskog obrazovanja, ali ako u promjene krećete nepripremljeni, ako ne pripremate dovoljno bazu, ako ne dolazite do škola ne možemo se nadati nikakvim pozitivnim promjenama u hrvatskom školstvu. Smatram da bi frontalnu primjenu reforme trebalo odgoditi, a godinu dana posvetiti pripremi nastavnika i radu s nastavnicima, olakšavanju njihovog rada i olakšavanju da zapravo shvate što se tu želi napraviti. Hrvatska je trenutno baš kao i nebrojeno puta do sada u situaciji da političarke i političari vode promjene bez ideje dugoročnog cilja, bez ideje dugoročne promjene. Vode se svojim kratkoročnim sitnim politikantskim interesima, ne idejom općeg dobra, ne idejom promjene sustava odgoja i obrazovanja u perspektivi 20, 30 ili 40 godina – kategoričan je Jokić Ministarstvo odustaje Uz frontalno uvođenje kurikularne reforme, za što je spremno i 39 novih kurikuluma, ministrica Blaženka Divjak za učenike razredne nastave najavila je da će od jeseni naglasak biti stavljen na razvoj fine grafomotorike što znači da će upotreba tableta biti ograničena na nastavu i na grupni rad. Naime, svi prvašići koji su s početkom ove školske godine ušli u reformu dobili su vlastite tablete, međutim ni godinu dana od uvođenja ideje jedan učenik – jedan tablet resorno ministarstvo od nje odustaje. Princip jedan učenik – jedan tablet od jeseni će vrijediti za više razrede osnovne škole, dok će se u nižim razrednim odjelima naći svega 4 do 5 tableta koji će koristiti cijeli razred zajedno. Prema Jokićevom mišljenju takav potez neviđen je čak i u nerazvijenim zemljama. – Posebno treba biti pažljiv s populističkim idejama poput uvođenja tableta u škole. Takve stvari su uvodile i uvode brojne nerazvijene zemlje svijeta, zemlje poput zemalja centralne Afrike. Međutim, čak i kod njih se nije dogodilo ono što se događa sada ovdje, a to je ideja da više učenika dijeli jedan tablet. Pitam se kako će okrenuti taj tablet, tko će ga gledati, tko će imati pravo stisnuti ga, a najviše čemu on zapravo služi. I dok se mi kao javnost i struka bavimo sitnim, trivijalnim i glupim problemima poput toga, pitam se tko zapravo misli o dugoročnim promjenama i o njihovoj dugoročnosti, kaže Jokić. Njegovo je mišljenje da je za određene stvari i promjene u obrazovanju potrebno slijediti znanstvene dokaze, a oni su od početka ukazivali na to da je takav oblik digitalizacije neprimjeren. Marketinški potez – Međutim, u trenutku kada se to uvodilo nikoga se tu ništa nije pitalo, niti se konzultirala hrvatska struka i hrvatska znanost, jer da jest odmah bi bilo rečeno da to nema smisla, ali ima smisla u jednom vidu, a to je marketinški potez Ministarstva i Vlade koji se vode samo sitnim dnevno političkim interesima. Time da netko nešto pročita u novinama i pomisli da je to neka promjena obrazovanja. Jedina promjena obrazovanja je rad s ljudima, promjena načina učenja i poučavanja, a to u Hrvatskoj još uvijek nije osigurano. Stoga, moj najdobronamjerniji savjet i najpozitivniji savjet jest provesti godinu dana radeći s nastavnicima, ravnateljima, sa stručnim suradnicima, učenicima i njihovim roditeljima. Objasniti im o kakvim se promjenama radi, što je tu sve potrebno napraviti da dođe do stvarne promjene, ističe Jokić. Na pitanje što će se od jeseni događati u prvim, petim i sedmim razredima osnovnih škola u koje će ući frontalna primjena reforme Jokić kaže da se neće dogoditi ništa posebno, kao što se nije dogodilo ništa posebno sa sličnim promjenama u obrazovanju. -Sjetite se samo promjene sredinom 2000-ih pod nazivom HNOS. Također je najavljivana na ne znam kakav način, marketinški, međutim do stvarne promjene nije došlo. Nije došlo iz jednog razloga. Zato što se reforma nije dobro pripremila i nije postupno uvedena u škole, a nije bila dobro pripremljena zato što se ne vjeruje znanosti i ne vjeruje se tome da je u obrazovanju ključan ljudski odnos i rad s ljudima. Političari to ovdje ne mogu shvatiti i ne žele shvatiti jer se vode svojim kratkoročnim ciljevima, svojim imidžem u javnosti, a ne idejom općeg dobra i idejom promjene sustava obrazovanja – zaključuje Jokić.