U jeku godišnjih odmora, kada su vrata svih škola zatvorena, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. Nije riječ o dokumentu koji se tiče samo učitelja i nastavnika, već i roditelja 465 tisuća hrvatskih školaraca, a otvaranje javne rasprave o tako važnom pravilniku za vrijeme godišnjih odmora nastavnici su ocijenili u najmanju ruku neozbiljnim i neodgovornim. Najviše komentara nastavnika izazvao je prijedlog vezan za vremenik pisane provjere znanja kojim bi se na početku školske godine trebali odrediti točni datumi pisanih provjera znanja učenika, a od tih bi se datuma moglo odstupiti samo ukoliko to odobri Razredno vijeće i stručne službe. Sazivanje Razrednog vijeća zbog promjene datuma svakog pisanog testa pojedinačno nastavnici smatraju nemogućim, ali i nepotrebnim, jer kako pojašnjavaju nema smisla pisati vremenik za duži vremenski period iz razloga što se teško može pretpostaviti koliko će vremena učenicima trebati da usvoje neko gradivo, a i tijekom godine se često događaju promjene koje stalno utječu na vremenik. Slične kritike i sugestije u mjesec dana javne rasprave uputilo je 111 nastavnika, a na činjenicu da je javna rasprava u srpnju i kolovozu u najmanju ruku neodgovoran potez resornog ministarstva upozorava i predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić. Veća autonomija učitelja – Iako promjene koje se u pogledu ocjenjivanja predlažu nisu suštinske nego kozmetičke, neodgovorno je javnu raspravu o promjenama provoditi u vrijeme godišnjih odmora ali i »nov« način ocjenjivanja uvoditi naprasno, bez odgovarajuće pripreme provoditelja promjena na terenu. Također, nije prihvatljivo da se Pravilnikom o ocjenjivanju, bez ikakva dogovora sa sindikatima, značajno utječe na učiteljska i nastavnička zaduženja. Prijedlog izmjena Pravilnika o ocjenjivanju očekivano je, unatoč provedbi e-savjetovanja u vrijeme godišnjih odmora učitelja i nastavnika, izazvao poprilično zanimanje. Pristigle primjedbe se, s jedne strane, odnose na predložena rješenja, što se u javnoj raspravi i očekuje. S druge se pak strane primjedbama ukazuje i na neka od postojećih rješenja koja bi, unatoč tome što ih predlagač promjena zadržava, trebalo mijenjati, upozorava Stipić. Promjena koja će zasigurno izazvati najviše prijepora i nezadovoljstva, dodaje, jest uvođenje nove obveze svim predmetnim učiteljima i nastavnicima. I dok su do sada samo razrednici imali obvezu održavanja informativnih razgovora s roditeljima, sada to postaje obveza i svih predmetnih učitelja. Kako pojedini nastavnici, s tjednim zaduženjem od sat ili dva u razredu, rade s 300 pa i više učenika, jasno je kako će se raditi o zaduženju koje će itekako opteretiti učitelje i nastavnike. Unatoč tome što se stalno najavljuje veća autonomija učitelja, pojedinim se odredbama novog Pravilnika, dokida njihova samostalnost tako da učitelji više neće biti samostalni ni pri donošenju odluke o ponavljanju pisanih provjera znanja niti pri provođenju dopunske nastave za učenike koji su na testu postigli slab rezultat. Oni će se, oko oba ova pitanja, ubuduće morati u određenoj mjeri usuglašavati s razrednikom i stručnom službom škole. Limiti u broju testova – Ubuduće bi se ocjene iz kratkih provjera znanja, do 15 minuta, mogle upisivati i u rubrike predviđene za ocjene. Ovo rješenje treba pozdraviti jer se njime otvara mogućnost većeg broja ocjena. No, na žalost ostaju na snazi dosadašnji limiti u pogledu broja testova. I dalje će učenik moći pisati samo jedan test dnevno i najviše četiri testa tjedno. Ovi limiti zadaju veliku glavobolju učiteljima i razlog su nedostatnog broja ocjena. Ne predviđa se nikakva značajnija promjena u pogledu famoznih »vremenika«. Iako se iz različitih razloga, kao što je tematsko planiranje u Školi za život, očekivalo čak i ukidanje »vremenika«, predlagači promjena smatraju da treba zadržati ovu administrativnu prepreku koja umnogome otežava posao učiteljima, navodi Stipić. Također i dalje se ne žele čuti primjedbe iz zbornica da bi u posljednja dva tjedna nastave trebalo onemogućiti roditeljima dolazak na roditeljske sastanke ili informacije. Zadržano je postojeće rješenje kojim se ovo ograničenje odnosi samo na posljednji tjedan nastave, a kako ističe Stipić u mnogim školama i postojećeg rješenja nitko se ne pridržava. I dalje ostaje 10-minutno ograničenje u pogledu trajanja usmenog odgovaranja, a to je ograničenje problematično kada se radi o ispitivanju učenika sa slabijim znanjem, ali i učenicima s teškoćama integriranim u redovite razredne odjele. – Ovo rješenje najbolje ukazuje na opravdanost svih primjedbi koje se odnose na potrebu zasebnih rješenja za razrednu i predmetnu nastavu, za osnovne i srednje škole, za učenike s poteškoćama. U određivanju elemenata ocjenjivanja, valjda kao nekakva protuteža ograničavanja samostalnosti učitelja u pogledu ponavljanja testova i dopunske nastave, ubuduće će učitelji i nastavnici biti neovisni u odnosu na stručne aktive, zaključuje Stipić.

Formativno vrednovanje Kad bi Ministarstvo slušalo glas nastavnika onda bi se u nižim razredima osnovne škole uvelo formativno vrednovanje, jer velik broj učitelja upravo se za takvu vrstu ocjenjivanja založio u javnoj raspravi iako to nije ideja novog Pravilnika. Učitelji upozoravaju da učenici u nižim razredima osnovne škole ne mogu valorizirati svoj rad samo brojčano, njima je potrebno pojasniti svaki napredak jer se često uspoređuju s drugima. Ujedno dodaju da je to naročito vidljivo u odgojnim predmetima te se velik broj nastavnika zalaže za formativno vrednovanje odgojnih predmeta kroz cijelu razrednu nastavu, a jednako tako mišljenja su da se i obrazovni predmeti na isti način trebaju vrednovati u prva dva razreda osnovne škole.