07.12.2021.

Dvije su teme dominirale 4. sastankom pregovaračkih odbora koji je održan 7. prosinca: Sindikalni zahtjevi i analiza  kretanja plaća od 2015. do 2021. godine.  Na prethodno održanom sastanku predstavnika sindikata, na koji opet nije pozvan predstavnik Preporoda, usuglašeni su zahtjevi sindikalne strane koje je na sastanku iznio Vilim Ribić. Sastanak su vodili Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i ministar Josip Aladrović.

Među sindikalnim zahtjevima osobito mjesto se pridaje 13. plaći. Dobra situacija u proračunu i iskustva s isplatom 13. plaće u drugim zemljama – polazišne su točke sindikalnog zahtjeva. Kolika se važnost pridaje zahtjevu o isplati 13. plaće vidljivo je uz njeno povezivanje s povećanjem osnovice. Ukoliko bi se pristalo na njenu isplatu, sindikalna je strana spremna smanjiti svoja očekivanja u pogledu povećanja osnovice. Sindikatima je čak i prihvatljivo, istaknuo je Ribić, da se u 1. godini ide čak i samo s polovicom 13. plaće i da se s njenom isplatom odustane od isplate božićnice.  U slučaju prihvaćanja ovog našeg zahtjeva, u više se navrata čulo od Ribića, spremni smo na umanjenje našeg zahtjeva za korekciju osnovice za izračun plaće.  Rast osnovice u javnim službama pratio bi porast drugih plaća-zaključio je Ribić.

Ovisno o spremnosti Vlade, sindikati su predložili A i B model svojih zahtjeva.  A model bi se sastojao od isplate 13. plaće i korekcije osnovice, te povećanja iznosa za sistematske preglede i kvalitetnije rješenje naknade za prijevoz. B model bi bio sveobuhvatniji i sadržavao bi povećanje osnovice plaće, veću naknadu za sistematske preglede, bolja rješenja za prijevoz, povećanje naknada ta regres s 1500 kn na 3000 kn, dara u prigodi Dana sv. Nikole s 600 kn na 700 kn, osnovice za jubilarne nagrade s 1800 na 2500 kn, otpremnine u iznosu od 3 (18.133,53) umjesto 2 (12.089,02) osnovice, dopunskog osiguranja, toplog obroka i COVID dodataka.  Za posljednja 3 materijalna prava nisu se navodili iznosi.

Iz tri  izlaganja, koja su uslijedila, moglo se zaključiti da zahtjevi nisu naišli na razumijevanje. Zdravko Zrinušić, iz Ministarstva financija, naglašava da je „dobar dio sindikalnih zahtjeva neprihvatljiv“ te da se očekuje razumijevanje sindikata za stanje državnih financija. Stipe Mamić, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, naglašava „da nikada zahtjevi nisu bili tako visoko postavljeni, te da treba pregovarati „samo o onomu što je moguće“ i da tek treba sagledati financijske posljedice prihvaćanja sindikalnih zahtjeva. Mamić je u svom odgovoru još naglasio da mu se povećanje naknade za sistematske preglede čini realnim, ali da ga i dalje „žuljaju povlaštene otpremnine“ za koje misli da bi ih trebalo izjednačiti s otpremninama iz Zakona o radu. 

Nakon što je ministar Aladrović zatražio da sindikalna strana u pisanoj formi dostavi svoje zahtjeve, Matija Kroflin, iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, osvrnuo se na Mamićevu usputnu opasku da mu se sindikalni zahtjevi čine teški oko 7 mlrd. kn., konstatacijom kako se, prema njemu,  radi o upola manjem iznosu.  Nakon kraće polemike između Ribića sa sindikalne strane i više predstavnika sa strane Vlade o tomu je li Državni proračun „ekonomska ili politička kategorija“, krenulo se s prezentacijom pripremljene analize o kretanju plaća.

Iva Sabljak, iz Fine, predstavila je iscrpno izvješće o kretanju plaća između 2015. i 2021. godine. Izdvajanje za plaće je u državnom proračunu kroz ovih 6 godina poraslo za 38,55%, odnosno s 20 na oko 28 mlrd kn. U ukupnoj masi za plaće 43% odlazi na plaće u zdravstvu, 35% na plaće u obrazovanju i 13% na plaće u znanosti i visokom školstvu.  Završnim se zaključkom, koji se mogao i očekivati, isticalo da su ovom razdoblju plaće u javnim službama rasle više od plaća u privatnom sektoru.

Analiza je nastavak sastanka usmjerila u pravcu razmjene argumenata oko toga bi li zaključci bili drugačiji da se umjesto od 2015. godine plaće analiziralo od 2009.  Od Sanje Šprem se moglo čuti da bi jako važno bilo analizom obuhvatiti i 2014. zbog  posljedica ukidanja uredbi  3, 5, 7 i 9%  i 4, 8, i 10% i Matije Kroflina  da „kupovna moć može biti manja čak i u slučaju da plaća raste“.  Željko Stipić, iz Sindikata Preporod, osvrnuo se  na neučinkovitost zasad održanih sastanaka. Stipić je naglasio da kakva-takva suglasnost postoji jedino oko pitanja povećanja naknade za sistematske preglede. Od predstavnika Preporoda se moglo čuti još da se iz Finine analize doznalo ono što se i prije znalo te da bi se pri povećanju osnovice trebalo voditi isključivo porastom troškova života tijekom ove godine. Od Stipića se još moglo čuti da bi trebalo razmisliti o tomu da se svih 10-ak materijalnih prava povećaju u istom postotku, te da bi ubrzanju pregovora možda doprinijelo da na njima sudjeluju i drugi ministri, a ne samo ministar Aladrović.

U nastavku sastanka, a potaknuto podacima iz Analize o daleko najvišim plaćama u zdravstvu, uglavnom se raspravljalo o uzrocima značajno većih plaća u zdravstvu. U raspravi su sudjelovale uglavnom predstavnice sindikata koji djeluju u zdravstvu. Anica Prašnjak, iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestra–medicinskih tehničara  istaknula  je  uvjete rada u kojima rade radnici u zdravstvu i u njima  vidi razloge prekomjernog broja sati prekovremenog rada. Na nju se nadovezala Renata Čulinović-Čajić, predstavnica Hrvatskog liječničkog sindikata, obrazlažući povezanost između viših plaća u zdravstvu i uvjeta u kojima zdravstveni radnici rade. Zaključeno je da se na jednom od narednih sastanaka izađe i s analizom prekovremenog rada u zdravstvu. Iz Mamićevog izlaganja vrijedi još izdvojiti pitanje, koje nije, vjerojatno i zbog približavanja kraja sastanka, naišlo na reakciju: Zašto medicinska sestra ima plaću veću od srednjoškolskog profesora?

Na kraju sastanka zaključke je formulirao Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, jer je sastanak prethodno napustio ministar Aladrović: Sindikati će u pisanoj formi uputiti svoje zahtjeve, sindikatima će biti upućena prezentacija Finine analize o plaćama, na narednom će se sastanku prezentirati analiza prekovremenog rada u zdravstvu i  do idućeg će se sastanka izraditi izračun za cijeli paket sindikalnih zahtjeva.

Na samom kraju voditeljica sastanka sa sindikalne strane Sanja Šprem i voditelj sastanka sa strane predstavnika Vlade Dražen Opalić osvrnuli su se na pitanje statusa članova i nečlanova sindikata u pogledu ostvarivanja materijalnih prava proisteklih iz kolektivnih ugovora.  Kako je ovo važno pitanje tek „dotaknuto“, sveobuhvatnija rasprava o njemu očekuje se na idućem sastanku koji bi se trebao održati  14. prosinca.