Netko će se obogatiti. Opet.
I to će biti jedina korist od uvođenja informatike kao obaveznog školskog predmeta. Tipično za Hrvatsku: nekoliko sretnih i deseci tisuća nesretnih ljudi.
Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja, kritike ne čuje, informatika u osnovnim školama njezin je projekt i odlučna je provesti ga bez obzira što joj govorili. A govori struka, ljudi s terena, nastavnici i ravnatelji, i svi redom prstom upiru u ploču na kojoj kredom piše da se na ovakav način, samo zato što netko ima ideju, pa makar to bila i cijenjena gospođa ministarka, ne ide u promjene. Promjene, naime, treba pripremiti, treba pripremiti učitelje, treba pripremiti učionice, a treba, naposljetku, pripremiti i djecu.
Istina, šteta bi bila da propadnu milijuni što nam ih za ovu svrhu daje Europska unija, ali još veća bi šteta bila da zbog loše pripreme i još gore izvedbe propadne projekt koji je, to nitko ne dovodi u pitanje, Hrvatskoj potreban.
Četiri su točke koje u ovom trenutku dovode u pitanje uspjeh uvođenja informatike kao obaveznoga školskog predmeta i o svakoj bismo, eto kako su lako rješive, poseban tekst moglinapisati, Evo ih slučajno odabranim redoslijedom:
1. Nedostatak nastavnika
2. Manjak slobodnih učionica
3. Pretrpana satnica
4. Zastarjeli udžbenici
Željko Stipić, čelnik školskog sindikata “Preporod", tvrdi kako je priča o informatici isključivo politički motivirana. Sa strukom, veli, to nema veze, jer da ima, onda bi, dodaje, struku i pitali što im je činiti. Slaže se da je ministrica Divjak došla iz struke, dapače, njezini akademski rezultati su zavidni, no, napominje, sada je političarka i to se iz svakognjezina postupka i izjave vidi.
Meni je strašno kad ministrica kaže kako se s obaveznom informatikom kreće bez obzira što se zna da neke ili mnoge škole nisu adekvatno pripremljene za taj projekt. To je čak i protuustavno jer u Ustavu jasno piše da smo zemlja u kojoj su svi građani jednaki, a ona umjesto da se bori da to uistinu tako bude, da svi budemo isti, da sva djeca imaju jednake Šanse i mogućnosti, jer to je njezin osnovni posao, otvoreno priznaje kako će svoj naum provesti bez obzira što je svjesna da se sva djeca ne nalaze na istim početnim pozicijama. Njezina logika prema kojoj nikad nećemo stići na cilj ako budemo čekali i zadnju školu da nam se priključi nedopustiva je i društveno Štetna - oštro će Stipić.
Ništa ga, međutim, ne iznenađuje jer je, tvrdi, navikao da je kod nas sve naopako ili u najboljem slučaju polovično riješeno i da stručnjaci ostaju u sjeni političara. Tako će im, uvjerava Stipić, i uvođenje informatike poslužiti kao dokaz da su pokrenuli kurikularnu reformu iako se ona u biti ne miče s mrtve točke.
Premijer Plenković je očito prelomio, odlučio je podržati HNS i omogućiti im da se mogu hvaliti kako su stranka koja drži do svojih obećanja. “Mi smo krenuli, evo vam informatika kao dokaz, a ostalo će doći, polako, ali ne vidite da radimo", a zapravo se neće napraviti ništa jer Vladajući političari pravu želju za promjenama u obrazovanju i nemaju - veli Stipić.
A sad idemo točku po točku, brzo koliko to bude moguće, s napomenom da imamo i odgovore iz Ministarstva obrazovanja pa će ih biti zanimljivo usporediti sa stvarnim stanjem.
1. Nedostatak nastavnika
MINISTARSTVO: Procjenjujemo da je potrebno 10-postotno povećanje broja učitelja informatike, ali preciznije brojke bit će poznate nakon analize stanja u školama koja je upravo u tijeku.
STIPIĆ: Eto, jesam li vam rekao, prvo su donijeli odluku, pa tek zatim rade analizu. A stanje je takvo da djeci neće imati tko predavati. Kadrova nema i to je činjenica, pa se bojim da će sve
završiti kao i s nekim drugim predmetima, o čemu je i vaša kolegica Marijana Cvrtila nekidan pisala, te da će i informatiku po našoj uhodanoj praksi u nekim školama predavati nedovoljno kompetentne osobe. Pri čemu je s ovim predmetom to posebno osjetljivo jer bi se lako moglo dogoditi da s obzirom na razvoj tehnologije djeca vise znaju od nekih nastavnika. A opet, kako dovabiti kvalitetan kadar kad svaki iole bolji informatičar u struci može dobiti najmanje duplo veću plaću od one u školi.
2. Manjak slobodnih učionica
MINISTARSTVO: Provodimo sustavnu analizu stanja u školama u cilju pronalaska optimalnih rješenja. Uz to, već ove godine pristupa se dodatnom opremanju škola računalnom opremom što će školama pomoći u pripremama i osnaživanju za uvođenje obavezne informatike. Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo koje će se brinuti o ispunjavanju nužnih preduvjeta za uvođenje obvezne informatike u škole.
STIPIĆ: Opet isto, oni tek sad rade analizui traže rješenja, umjesto da su prvo riješili problem pa tek onda išli s uvođenjem informatike. A problem je uistinu velik jer imamo puno škola, u Dalmaciji posebno, koje rade u dvije ili čak tri smjene i tu prostora nema ma koliko god ga nekakvo Povjerenstvo tražilo.
3. Pretrpana satnica
MINISTARSTVO: Informatika je planirana satnicom od 70 sati godišnje odnosno dva sata tjedno što je ujedno satnica koju je i dosad imao predmet informatika u statusu izbornoga predmeta. Satnica niti jednog nastavnoga predmeta u školskoj godini 2018./19. neće se smanjivati.
STIPIĆ: Obavezni predmet i izborni nisu isto, poglavito što se u dijelu škola, upravo zbog nedostatka prostora, nastava iz izbornih predmeta održava u suprotnoj smjeni. Nažalost, djeca će uz informatiku biti opterećena do te mjere da će, recimo, petaši četiri dana tjedno imati sedam sati. Sada je, naime, stanje takvo da u petom razredu imamo 28 sati obaveznih predmeta, plus dva sata izbornih predmeta kao što su vjeronauki drugi strani jezik te jedan sat dopunske odnosno dodatne nastave, a ubuduće će, dakle, imati 33 sata tjedno. Valjda će tada napokon biti zadovoljni oni što kroz medije plasiraju spinove i stvaraju famu da naša djeca imaju premalo sati i da nastavnici premalo rade. Svaki takav napis ima svoju svrhu, a u njegovoj osnovi su laž i fabriciranje podataka jer pravi podaci kažu da djeca u Hrvatskoj imaju više od 700 sati godišnje, a ne jedva 400 kako se ciljano želi prikazati.
4. Zastarjeli udžbenici
MINISTARSTVO: Informatika će se raditi po novom kurikulumu, pri čemu nisu predviđena dodatna opterećenja za roditelje. Imamo pripremljene kurikularne dokumente koji su dorađeni prema primjedbama u javnoj raspravi. Dokumenti će također biti poslani na međunarodnu recenziju. To je suvremeni, novi program, za razvijanje digitalnih kompetencija za 21. stoljeće.
STIPIĆ: Ovo nije samo naš problem nego i svjetski jer tehnologija ide takvom brzinom naprijed da nema tog udžbenika koji je može pratiti. Uostalom, paradoks bi bio da nam nastavno sredstvo za informatiku bude knjiga. Kako bilo, vidljivo je da ni ovdje konkretnog rješenja Ministarstvo još nema, no ono što je sigurno jest činjenica da je informatizacija učionica, kao i čitav ovaj proces brzog a nepripremlj enog uvođenja predmetne informatike, unosan posao i da će netko na njemu dobro zaraditi.
Naslovna f