Piše: Ingrid Šestan Kučić, Novi list, 16.08.2021. Foto: ravnatelj W. Seymour Skinner izmišljeni lik u animiranom sitcomu Simpsonovi U odnosu na druge zemlje, imamo najmanji udio ravnatelja koji je sudjelovao u nekom obliku obrazovanja za stjecanje ravnateljskih kompetencija prije stupanja na dužnost zbog čega je prije tri godine u Rijeci pokrenut odgovarajući poslijediplomski specijalistički studij. Poznato je da se ravnatelji obrazovnih ustanova biraju bez ikakve provjere ključnih kompetencija, a programe osposobljavanja ravnatelji ili kandidati za ravnatelje upisuju isključivo temeljem osobne motivacije ili ekstrinzično motivirani željom da realiziraju napredovanje u struci te troškove školarine pokrivaju osobno. Istovremeno se kvaliteta rada ravnatelja sustavno ne vrednuje, a rezultati OECD-ova istraživanja iz 2018. godine pokazuju da je Hrvatska na začelju prema pokazatelju koji govori da u odnosu na druge zemlje imamo najmanji udio ravnatelja koji je sudjelovao u nekom obliku obrazovanja za stjecanje ravnateljskih kompetencija prije stupanja na dužnost. Jednogodišnji studij Mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija sadašnjih i budućih ravnatelja prije tri godine otvorio je riječki Filozofski fakultet pokretanjem poslijediplomskog specijalističkog studija za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova, za stjecanje akademskoga naziva sveučilišnog specijalista upravljanja i vođenja odgojno-obrazovnom ustanovom, a upravo je u tijeku upis druge generacije polaznika. Upisna kvota je 18 studenata, a radi se o jednogodišnjem studiju koji se izvodi kao studij na pola radnog vremena: polaznici upisuju polovinu programa, odnosno 30 ECTS-a godišnje. Najavljujući da će se studij odvijati vikendima kako bi se omogućio nesmetan dolazak na nastavu zaposlenim polaznicima, kao i polaznicima izvan Rijeke, voditeljica studija prof. dr. Vesna Kovač ističe da je ključni motiv za osmišljavanje i pokretanje ovog studija bilo donošenje Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije u kojoj je jedan od strateških ciljeva vezan upravo za unapređivanje prakse rukovođenja odgojno-obrazovnih ustanova. Razvijanje kompetencija – Realizacija tog cilja operacionalizirana je kroz više strateških mjera, a jedna od njih ističe da se od visokoškolskih ustanova očekuje da akreditiraju programe za inicijalno osposobljavanje ravnatelja. Filozofski fakultet u Rijeci učinio je taj korak, a slično su učinile i još neke visokoškolske ustanove u Hrvatskoj, odnosno Sveučilište u Zadru i Fakultet za odgojno-obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku. Radi se o studiju čiji je cilj razvijanje ključnih kompetencija koje su ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova potrebne za uspješno obavljanje njihovih profesionalnih dužnosti.  

Nužno vanjsko vrednovanje rada ravnatelja Hrvatska je uz Poljsku jedina zemlja u Europi koja ne provodi vanjsko vrednovanje rada ravnatelja. – Trendovi u drugim zemljama nisu ujednačeni, no ono što znamo jest da postoje preporuke, primjerice Europske komisije, koje naglašavaju potrebu i važnost njihova obrazovanja i vrednovanja. Struka se slaže da bi trebalo donijeti čvrsti pravni okvir koji će najprije promijeniti i regulirati proces regrutiranja, odnosno zapošljavanja ravnatelja. Sustav regrutiranja kandidata trebao bi se temeljiti na prethodnoj provjeri ravnateljskih kompetencija te obavezi pohađanja programa osposobljavanja ravnatelja prije stupanja na dužnost. Osim toga, valja osigurati sustav koji će ravnateljima omogućiti dodatno usavršavanje tih kompetencija osobito tijekom prvog mandata, ali i sustav vanjskog vrednovanja, odnosno licenciranja. Važno je ustrojiti i primjereni sustav vrednovanja kvalitete rada ravnatelja, kaže prof. dr. Kovač.

Od ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova očekuje se visoki stupanj poznavanja i primjene spoznaja o ključnim procesima koji se odvijaju u odgojno-obrazovnoj ustanovi: upravljanje odgojno-obrazovnim procesima, upravljanje ljudskim resursima, organizacija rada odgojno-obrazovne ustanove, analiza trendova obrazovne politike, upravljanje okruženjem odgojno-obrazovne ustanove, primjena osnovnih rukovodnih tehnika i vještina, primjena komunikacijskih i prezentacijskih vještina, osiguranje kvalitete odgojno-obrazovne ustanove, financijsko upravljanje, pravni aspekt rada ustanove, upravljanje kriznim situacijama i niz drugih. Imajući to na umu, osim uobičajenih dijelova programa operacionaliziranih kroz obavezne i izborne kolegije, u strukturu programa integriran je niz ravnateljskih praktikuma koji su osmišljeni kao mjesta za stjecanje složenih praktičnih vještina i kompetencija. Upravo ravnateljski praktikumi čine specifičnost ovog studija u odnosu na srodne koji se izvode na drugim visokoškolskim ustanovama, pojašnjava prof. dr. Kovač. Ujedno dodaje da se na ravnateljskim praktikumima stječu znanja i vještine veće razine složenosti i primjene, a aktivnosti na praktikumima mogu se dijelom realizirati i u ustanovama s kojima je Filozofski fakultet u Rijeci potpisao sporazume o suradnji. Stalna osvježenja – Specifičnost ovog studija čini i planirani način izrade završnog specijalističkog rada, koji se uz iskusnog mentora preporučuje izraditi u okviru provedbe akcijskog istraživanja s ciljem inoviranja određenog aspekta prakse upravljanja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove. Time se polaznicima dodatno nudi mogućnost prilagodbe tipu ustanove iz koje dolaze, suočavanje sa specifičnostima ustanove, potiče se neposredno rješavanje specifičnih potreba, problema, izazova i slično. Program se kontinuirano osvježava i prilagođava potrebama ravnatelja, pa je za novu generaciju polaznika osiguran dulji popis izbornih predmeta. Tako polaznici mogu više doznati o nekim temama: europskoj dimenziji u obrazovanju, strateškom upravljanju digitalno zrelim školama, savjetodavnom radu u odgojno-obrazovnoj ustanovi, partnerstvu s roditeljima, konstruktivnom upravljanju sukobima, scenarijima instrukcijskog školskog vođenja, evaluacijskim istraživanjima i slično, navodi prof. dr. Kovač. U izvođenju studija sudjeluju sveučilišni nastavnici s Filozofskog fakulteta u Rijeci, vanjski suradnici s drugih visokoškolskih ustanova te ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova.