Piše: Daniela Dujmović Ojvan, Direktno.hr, 22.10.2019. Štrajk u osnovnim i srednjim školama ušao je u treći tjedan, a još uvijek se ne nazire dogovor između Vlade i prosvjetarskih sindikata. Ministar rada i mirovinskog osiguranja Josip Alardović kojem je 'velikodušno' dodijeljen 'vrući kesten' vođenja pregovora sa sindikatima, izjavio je kako Vlada ima tri opcije: tražiti zabranu štrajka, donijeti odluku o njegovu neplaćanju ili ne učiniti ništa. Kakve su procedure u prva dva slučaja i tko pri tom dobiva, a tko gubi, za portal Direktno komentirali su odvjetnik Mladen Gajski koji je ujedno i pravni savjetnik školskih sindikata te čelnik sindikata Preporod Željko Stipić. Podsjetimo, sindikati školstva i dalje ostaju kod svog zahtjeva o povećanju koeficijenta složenosti poslova od 6,11 posto te poručuju kako premijerova ponuda o povećanju osnovice za plaće svim zaposlenima u državnim i javnim službama od 6,12 posto u idućoj godini ne rješava problem zaostajanja plaća u prosvjeti u odnosu na ostale javne službe. Tvrde kako je odaziv na štrajk u školama odličan te da imaju plan njegove provedbe do blagdana Svih svetih, a ako bude trebalo i do kraja prvog polugodišta. U četvrtak im se pridružuju i na fakultetima gdje u organizaciji Sindikata znanosti i visokog obrazovanja traže povećanje koeficijenata na plaću nenastavnom osoblju i predavačima. Odvjetnik Mladen Gajski  pojašnjava da Vlada može tužbom zatražiti od nadležnog suda, a to je u ovom slučaju Županijski sud u Zagrebu, zabranu štrajka. 'Svaki štrajk je zakonit' "Sud odlučuje je li štrajk zakonit ili ne, no ako nakon 12 dana od pokretanja štrajka Vlada nije uložila tužbu, mislim da ni neće. Uistinu bi bilo nelogično nakon toliko vremena štrajk proglašavati nezakonitim", ističe Gajski koji vjeruje da bi Vladina tužba bila odbijena "jer je svaki štrajk  zakonit, odnosi temelji se na Zakonu o radu". U pogledu svojevrsne prijetnje kako bi Vlada kao poslodavac mogla odlučiti kako neće platiti štrajk, Gajski smatra da bi se time otvorila 'Pandorina kutija' jer sate izgubljene zbog štrajka treba nadoknaditi zbog čega bi se zaposlenicima morali platiti prekovremeni sati. "Obično se takve poruke šalju u svrhu razbijanja štrajka jer je njegovo neplaćanje ekonomski udar na zaposlenike. Ne vjerujem da će Vlada iskoristiti tu mogućnost jer bi time prouzročila kontraefekt tim više što nijedan štrajk do sada nije vođen ovakvom energijom. Očito je ljudima prekipjelo", navodi naš sugovornik te upozorava da su svima poznate navedene mogućnosti, no da je ključno pitanje što se njima dobiva, a što i tko gubi. "Mislim da je Vlada propustila priliku i da se trebalo sjesti sa sindikatima i dogovoriti se. O problemu s koeficijentom složenosti poslova u osnovnom i srednjem školstvu upozorava se već duže vremena. Treba znati da sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja ima najveći broj visokoobrazovanih u javnom sektoru, a istodobno i najniže koeficijente", napominje Gajski i ponavlja kako nije samo stvar u novcu nego i u osjećaju dostojanstva koji je ugrožen kad ste potplaćeni i nepravedno zakinuti. Neshvatljiva odluka Željko Stipić, kao jedan od organizatora štrajka čiji sindikat ima članove i u osnovnom i u srednjem školstvu, napominje kako bi Vladin zahtjev za zabranom štrajka sada bio potpuno neshvatljiv. "Ako Vlada s tim računa, ako su uvjereni da je štrajk nezakonit, zašto to nisu učinili ranije da šteta bude manja?", pita taj sindikalni čelnik te pojašnjava da nakon zaprimanja zahtjeva o zabrani štrajka, nadležni sud mora u roku tri dana donijeti odluku o osnovanosti zahtjeva. "Mi smo uvjereni da je štrajk zakonit jer smo napravili sve što je potrebno da on to bude. Zakon o radu vrlo jasno propisuje zbog čega se može štrajkati kao i samu proceduru koja mu prethodi. Ponajprije, vaš  zahtjev mora biti ispravno formuliran, štrajk treba biti na vrijeme najavljen poslodavcu, a zatim slijedi postupak mirenja itd.", pojašnjava Stipić. Spremni za dugotrajan štrajk Upozorava  kako je ovo 14. štrajk od 1994. godine te da školski sindikati imaju "i znanja i iskustva te dovoljan broj ljudi na terenu koji su u stanju provesti dugotrajan štrajk". To bi, uvjeren je, u Vladi trebali znati. Dodaje kako ovdje nije riječ o štrajku u nekoj kompaniji ili tvornici gdje sudjeluje 100 ili 200 ljudi nego se radi o "desecima tisuća zaposlenika i  igrati se na kartu da je štrajk nezakonit nije baš pametno i mudro". "Od svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a riječ je o njih 1300, samo u možda njih desetak nema sindikalnih organizacija", otkriva. Komentirajući treću opciju koju navodi ministar Alardović, a to je da Vlada može jednostavno 'ne učiniti ništa', Stipić napominje da ako u Vladi računaju da će se štrajk sam od sebe osuti, onda griješe. "No, njihove krive procjene već su poslovične i to se sigurno neće dogoditi", uvjeren je. Odluka o neplaćanju 'neracionalna' U pogledu prijetnje neplaćanjem štrajka, Stipić podsjeća da su već bili u takvim situacijama za vrijeme ministra Vladimira Strugara i Željka Jovanovića i da su tada sindikati 'uskočili' s novcem iz štrajkaškog fonda. "Zanimljivo je da nam oba puta štrajk nije plaćen za vrijeme koalicijske vlasti i to nam nije novina", poručuje. Smatra kako bi odluka Vlade o neplaćanju štrajka bila vrlo 'neracionalna' jer "ako uskratite dnevnice ljudima kada su u štrajku onda ćete morati platiti njihov prekovremeni rad i rad subotom prilikom nadoknade izgubljenih sati, što je svakako skuplja varijanta", pojašnjava sindikalni čelnik svoju tvrdnju kako je plaćanje štrajka za Vladu 'najjeftinija' varijanta. Najbolji odaziv do sada Na naš upit bi li spomenute mogućnosti koje je izrekao ministar mogle poljuljati članstvo, Stipić odgovara da to neće biti slučaj.  Dodaje kako je ovo, osim prvog dana štrajka 2006. godine za vrijeme ministra Dragana Primorca, najbolji odaziv njegova članstva na neki štrajk. "Mi smo zadovoljni i kada nam se 60, 70 posto članstva odazove štrajku, a ovaj put se radi o odazivu od čak 80, 1 posto", otkriva. Zamolili smo čelnika Preporoda da komentira i optužbe kako su se sindikati dali iskoristiti od politike i kako sudjeluju s koalicijskim partnerom HNS-om u ucjenjivanju Vlade. Nepotrebna podrška stranke 'od dva posto' Stipić nam odgovara da ono što je do sada naučio u sindikalnom radu jest to da su svi ti ministri, stranke i 'strančice' 'potrošna roba'. "Kao predsjednik sindikata Preporod odgovorno tvrdim da s nikim iz politike nismo bili u kontaktu", dodaje i pojašnjava kako to uvijek donosi probleme. "Naši članovi pripadaju raznim političkim opcijama i ako se uz nekog svrstate to vam odmah netko drugi zamjeri, osobito kad vam netko kaže da iza vas stoji netko poput HNS-a koji je 'politička fatamorgana'. Ako netko već stoji iza nas onda neka to barem bude netko čiji se utjecaj ne svodi na trgovinu i ucjenjivanje", oštar je Stipić te ponavlja kako su školski sindikati dobro organizirani; imaju iskustvo, imaju ljude, pokrivaju teren, stoga podrška 'stranke od dva posto', tvrdi, uistinu nema smisla.