(Izvještaj s 5. sastanka Pregovaračkog odbora Vlade i Pregovaračkog odbora sindikata javnih službi)

Radi više od 3 sata trajanja sastanka netko bi mogao pomisliti da se te srijede, 26. dana mjeseca listopada, u dvorani Bana Josipa Jelačića odvijala prava drama a ne, što je ipak bliže istini - dramolet. Da će Vlada na 5. sastanku izaći s boljom ponudom jasno je bilo čim je stigao poziv na sastanak i čim se iz njega doznalo da će se na sastanku „ukazati“ On, predsjednik Vlade Andrej Plenković. Teško je i zamisliti, pa živimo u Hrvatskoj, drugačiji scenarij. No krenimo redom.

Nakon što je otvorio sastanak, premijer je u maniri uljuđenog domaćina , dao riječ sindikalnoj koordinatorici  Sanji Šprem, predsjednici SHU-a,  da obje strane još jednom čuju ono što ionako znaju – što to sindikati traže iliti zahtijevaju. Uslijedilo je, opet očekivano, premijerovo podsjećanje, usta moja hvalite me, na sve blagodati, srećom ne od stoljeća sedmog nego od 2017. kojih su se, njegovom naklonošću i naklonošću dviju njegovih vlada, nauživali radnici u javnim i državnim službama. Valjda da ne bi netko pomislio kako premijer samo skrbi o „svojima“, premijer je sve u obnovljenoj dvorani podsjetio i na brojke prema kojima bi nam struja bila 3 puta skuplja, plin 5 puta, a gorivo barem 2 kune skuplje da nije bilo ove vlade, da možemo biti svi sretni jer je inflacija samo 13 a ne 20 posto kao u nekim drugim zemljama, da… Sve je začinjeno podsjećanjem da su plaće u javnim službama unatrag 5 godina, dok se inflacija kretala oko 1-posto, porasle za čak 23-posto.  Politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalnih nemira – 3 su najvažnije odrednice kojima se vodi Vlada pri donošenju odluka – zaključio je premijer.

Da bi se ostalo na tragu onoga što smo čuli od premijera i da sve ostane u okvirima ponavljanja naučenog gradiva iz odgovora  Sanje Šprem premijeru doznali smo još jednom koliko su rasle plaće u privredi, s kojim su zahtjevom sindikati ušli u pregovore i za koliko su ga spustili.  Zdravko Lončar, predstavnik jednog od dvaju na sastanak pozvanih sindikata policije, premijeru je, ali i sindikalnim kolegama,  spočitao socijalnu neosjetljivost jer je novac trebalo raspodijeliti tako da svi dobiju jednako a to bi onda najviše osjetili oni s najmanjim plaćama.

Iz izlaganja ministra Marina Piletića, također nismo doznali ništa nova. Stekao se dojam da se on pravda pred šefom što su to on i još nekolicina ministara i još toliko državnih tajnika petljali sa sindikatima na čak 4 sastanka.  Doznali smo zašto je ponuda bila odmah tako jaka, zašto se nije željelo odugovlačiti s pregovorima, zašto je jednokratni dodatak preusmjeren prema povećanju božićnice, regresa i dara za djecu.

Ministar Marko Primorac je Piletićevo izlaganje nadopunio predviđanjima da će gospodarski rast u idućoj godini biti jedva 0.7 posto, da će ovogodišnja inflacija biti 9.4 posto. U 2023. se očekuje inflacija 5.7 posto. Još jednom smo čuli zašto je indeksacija osnovice, na kojoj su prethodno ustrajali sindikati, loše rješenje.

Prije nego što je šef izašao s ponudom Vlade još smo čuli od Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja zašto je važno očuvati kupovnu moć i zašto je cijena rada relativna kategorija, zašto se jedni iseljavaju jer nisu zadovoljni plaćama u javnom sektoru, a drugi jer nisu zadovoljni uslugama koje dobivaju od strane javnog sektora. Svoje izlaganje Ribić je završio podsjećanjem na to da povećanje plaća neće biti generator inflacije i da su neopravdani svi strahovi koji se temelje na suprotnim stavovima.

Umjesto 4 posto od 1. listopada mi nudimo  6 posto povećanje osnovice. Uz to ostajemo pri svojoj ponudi o povećanju iznosa ovogodišnje božićnice i božićnice u 2023. godini, regresa u 2023. godini te ovogodišnjeg dara za djecu i dara za djecu u 2023. godini – precizan je bio premijer iznoseći ponudu Vlade.

Nakon što se javio za riječ, od Željka Stipića iz Preporoda se čulo da  je ponuda Vlada na razini zahtjeva sindikata iz travnja ove godine, da  će osnovica u ovoj godini, ako Vladina ponuda bude prihvaćena,  ukupno porasti za 3.059,00 kn, dok je sindikalni zahtjev, utemeljen na rastu osnovice za 4 posto od 1. travnja, 2 posto od 1. srpnja i 2 posto od 1. listopada bio „težak“ 3.181,00 kn. Stipić je predložio da Vlada svoju ponudu „podeblja“ osobito u dijelu koji se odnosi na 2023. godinu.

Uslijedila je stanka koja je trebala biti pola sata, a koja se odužila na dva i pol sata. Za vrijeme stanke Sanja Šprem je više puta odlazila u prostoriju u koju su se povukli premijer, ministri i suradnici. Brzo je stigla povratna informacija da Vlada predlaže povećanje osnovicu za 2 posto od 1. travnja. Vlada je predlagala 1. svibnja, ali je lako pristala na pomicanje roka za mjesec dana unaprijed. Malo je teže išlo s dogovorom oko toga kad će se nastaviti pregovori. Sindikati su tražili da to bude što prije, već u proljeće, dok je Vlada tvrdokorno ustrajala da to bude tek u rujnu. Na kraju su se dvije strane, uz uočljivo negodovanja nekolicine pojedinaca na sindikalnoj strani, dogovorile oko formulacije da će se pregovori nastaviti najkasnije u 3. tjednu rujna 2023.

Pošto su se premijer i njegovi suradnici vratili u dvoranu, premijer je još jednom slavodobitno rekapitulirao dogovoreno. Odgovorio mu je Željko Stipić da u sadržaju dogovorenog nema ništa spektakularno, da će se cijena rada u javnim službama, nakon što je ove godine smanjena barem za 7 posto, nastaviti smanjivati i iduće godine, da će sindikati, kroz buduće pregovore, morati činiti velike napore da bi se cijena rada vratila na 2021. godinu, da bi za uspjeh izjašnjavanja, o ponudi Vlade, jako važno bilo da se prema van pošteno komunicira sadržaj sa sastanka.

Sastanak je zavrio dogovorom da će se, kako bi već plaća za listopad mogla biti isplaćena prema povećanoj osnovici, izjašnjavanje provesti u četvrtak i petak 27. i 28. listopada. Potpisivanje će, ukoliko se članstvo i tijela sindikata izjasne pozitivno, biti upriličeno u ponedjeljak  31. listopada.