Vijest je to koja se zakotrljala najavom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak još sredinom ožujka kada je javnosti obznanila da se pristupa izradi nove mreže škola, za što su upute osnivačima predstavljene u Zagrebu u veljači. Ovih je dana sve eskaliralo, piše Glas Slavonije.
Prema smjernicama osnivačima za izradu nove mreže škola, optimalnom se smatra škola koja ima između 300 i 500 učenika s razrednim odjelima od 20 do 24 učenika.
U pet slavonskih županija 61 osnovna matična škola s nedovoljnim brojem učenika ne opravdava samostalnost rada. No, opravdan razlog za strah imaju i neke slavonske srednje škole ispod "optimalne crte". Primjerice, Srednja škola Josipa Kozarca u Đurđenovcu ima samo 51 učenika, Srednja škola Dalj 78 učenika, Gimnazija Beli Manastir njih 106, javlja Glas Slavonije.
Situacija će se analizirati na sastanku pet slavonskih županija, u kojima smatraju kako gašenje škola nije racionalno rješenje te bi moglo samo pogoršati problem ionako loše demografrske slike u slavonskim selima i gradovima. Predlažu uštedu na drugim područjima, primjerice energentima.
- Ako se škole ugase ta će sela postati mrtva, što će te ljude zadržati, zašto smo ih sagradili? Ne govorim samo o našim područnim školama, nego i o drugim mjestima. Govorimo o mjestima u kojima nema trgovine, mjestima u kojima sve što se događa, događa se u školi. Kad su priredbe, cijelo selo dođe u školu, i tko ima djecu, i tko nema. Mislim da djeca nisu prostor i mjesto gdje bi se trebalo štedjeti - citira Glas Slavonije jednu od ravnateljica "spornih" škola Marinu Bilić.
Glas Slavonije izvodi zaključak kako bi gašenje škola u nekim slučajevima moglo i povećati troškove - primjerice školskih autobusa koji će djecu prevoziti u udaljenije krajeve.
No, u Ministarstvu znanosti su za Jutarnji, koji je prije nekoliko tjedana prvi pisao o planovima za izradu nove mreže škola, tada rekli da škole s manje od 150 učenika neće prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice, matična škola može postati područna, a 'sve će biti usuglašeno s osnivačima'. Također, promjena statusa škola iz matičnih u područne značila bi da one više ne bi imale ravnatelja i kadra u računovodstvu.
‘CIJELA SELA ĆE ZBOG OVOGA OSTATI MRTVA’ U Slavoniji strahuju da bi im Ministarstvo zbog nedovoljnog broja učenika moglo ugasiti više od 60 škola
Piše: Glas Slavonije, 12.04.2019.
Sve škole koje imaju manje od 150 učenika nisu optimalne i o njihovoj sudbini u sljedećih će nekoliko mjeseci morati odlučiti njihovi osnivači - županije, gradovi, općine.
Vijest je to koja se zakotrljala najavom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak još sredinom ožujka kada je javnosti obznanila da se pristupa izradi nove mreže škola, za što su upute osnivačima predstavljene u Zagrebu u veljači. Ovih je dana sve eskaliralo, piše Glas Slavonije.
Prema smjernicama osnivačima za izradu nove mreže škola, optimalnom se smatra škola koja ima između 300 i 500 učenika s razrednim odjelima od 20 do 24 učenika.
U pet slavonskih županija 61 osnovna matična škola s nedovoljnim brojem učenika ne opravdava samostalnost rada. No, opravdan razlog za strah imaju i neke slavonske srednje škole ispod "optimalne crte". Primjerice, Srednja škola Josipa Kozarca u Đurđenovcu ima samo 51 učenika, Srednja škola Dalj 78 učenika, Gimnazija Beli Manastir njih 106, javlja Glas Slavonije.
Situacija će se analizirati na sastanku pet slavonskih županija, u kojima smatraju kako gašenje škola nije racionalno rješenje te bi moglo samo pogoršati problem ionako loše demografrske slike u slavonskim selima i gradovima. Predlažu uštedu na drugim područjima, primjerice energentima.
- Ako se škole ugase ta će sela postati mrtva, što će te ljude zadržati, zašto smo ih sagradili? Ne govorim samo o našim područnim školama, nego i o drugim mjestima. Govorimo o mjestima u kojima nema trgovine, mjestima u kojima sve što se događa, događa se u školi. Kad su priredbe, cijelo selo dođe u školu, i tko ima djecu, i tko nema. Mislim da djeca nisu prostor i mjesto gdje bi se trebalo štedjeti - citira Glas Slavonije jednu od ravnateljica "spornih" škola Marinu Bilić.
Glas Slavonije izvodi zaključak kako bi gašenje škola u nekim slučajevima moglo i povećati troškove - primjerice školskih autobusa koji će djecu prevoziti u udaljenije krajeve.
No, u Ministarstvu znanosti su za Jutarnji, koji je prije nekoliko tjedana prvi pisao o planovima za izradu nove mreže škola, tada rekli da škole s manje od 150 učenika neće prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice, matična škola može postati područna, a 'sve će biti usuglašeno s osnivačima'. Također, promjena statusa škola iz matičnih u područne značila bi da one više ne bi imale ravnatelja i kadra u računovodstvu.
Vijest je to koja se zakotrljala najavom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak još sredinom ožujka kada je javnosti obznanila da se pristupa izradi nove mreže škola, za što su upute osnivačima predstavljene u Zagrebu u veljači. Ovih je dana sve eskaliralo, piše Glas Slavonije.
Prema smjernicama osnivačima za izradu nove mreže škola, optimalnom se smatra škola koja ima između 300 i 500 učenika s razrednim odjelima od 20 do 24 učenika.
U pet slavonskih županija 61 osnovna matična škola s nedovoljnim brojem učenika ne opravdava samostalnost rada. No, opravdan razlog za strah imaju i neke slavonske srednje škole ispod "optimalne crte". Primjerice, Srednja škola Josipa Kozarca u Đurđenovcu ima samo 51 učenika, Srednja škola Dalj 78 učenika, Gimnazija Beli Manastir njih 106, javlja Glas Slavonije.
Situacija će se analizirati na sastanku pet slavonskih županija, u kojima smatraju kako gašenje škola nije racionalno rješenje te bi moglo samo pogoršati problem ionako loše demografrske slike u slavonskim selima i gradovima. Predlažu uštedu na drugim područjima, primjerice energentima.
- Ako se škole ugase ta će sela postati mrtva, što će te ljude zadržati, zašto smo ih sagradili? Ne govorim samo o našim područnim školama, nego i o drugim mjestima. Govorimo o mjestima u kojima nema trgovine, mjestima u kojima sve što se događa, događa se u školi. Kad su priredbe, cijelo selo dođe u školu, i tko ima djecu, i tko nema. Mislim da djeca nisu prostor i mjesto gdje bi se trebalo štedjeti - citira Glas Slavonije jednu od ravnateljica "spornih" škola Marinu Bilić.
Glas Slavonije izvodi zaključak kako bi gašenje škola u nekim slučajevima moglo i povećati troškove - primjerice školskih autobusa koji će djecu prevoziti u udaljenije krajeve.
No, u Ministarstvu znanosti su za Jutarnji, koji je prije nekoliko tjedana prvi pisao o planovima za izradu nove mreže škola, tada rekli da škole s manje od 150 učenika neće prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice, matična škola može postati područna, a 'sve će biti usuglašeno s osnivačima'. Također, promjena statusa škola iz matičnih u područne značila bi da one više ne bi imale ravnatelja i kadra u računovodstvu.