Sindikat Preporod, 01.07.2020. Prije 4 godine, u jesen 2016. godine, na samom početku predizborne kampanje uoči parlamentarnih izbora, Sindikat Preporod se s upitnikom obratio svim važnijim političkim strankama. Upitnikom je strankama bilo postavljeno 8 pitanja koja se odnose na materijalni položaj i status radnika u školskim ustanovama.  Pitanja su bila konkretna i svako je pitanje „ispitanicima“ nudilo dva odgovora uz mogućnost pojašnjenja  izabranog odgovora.  Među zaprimljenim odgovorima bili su i odgovori dviju stranaka koje su nakon izbora formirale Vladu, Hrvatska demokratska zajednica i Mosta nezavisnih lista.  Resor obrazovanja pripao je HDZ-u, te je ministarsko zauzeo Pavo Barišić.  Nakon  preslagivanja vladajuće većine,  brigu o znanosti i obrazovanju preuzela je HNS-ova Blaženka Divjak.  Jedini  stranački odgovor na koji se, uoči novih parlamentarnih izbora,  vrijedi osvrnuti jest onaj koji je uoči posljednjih izbora stigao od Hrvatske demokratske zajednice. Naime HNS, stranka koja je Blaženku Divjak postavila na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja, na upitnik nije odgovorila. Iako resor obrazovanja nije 3 godine pripadao HDZ- u,  odgovornost većinskog partnera za sve što se u školstvu unatrag 4 godine događalo, ne može se ni umanjiti a kamoli  isključiti. Prva su se tri pitanja odnosila na  plaću,  odnosno na materijalni položaj radnika.

Prva tri pitanja koja je Sindikat Preporod postavio političkim strankama i koalicijama   pred izbore 2016.

1. Realizacija Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama?

a) Sporazum treba poštivati u cijelosti. b) Dogovoriti sa sindikatima-potpisnicima nove uvjete realizacije Sporazuma.       2. Smanjenje plaća učiteljima i nastavnicima s više od 20 godina staža? a) Rješenje koje treba hitno ispraviti. b) Postojeće  rješenje nema potrebe mijenjati.       3. Poslovi vezani uz državnu maturu i održavanje produžne nastave? a) To su tzv. ostali poslovi i nema potreba za njihovim dodatnim plaćanjem? b) Radi se o dodatnim poslovima i njihovo obavljanje treba posebno platiti.

HDZ je smatrao da se Sporazum o osnovici plaće  u javnim službama mora u cijelosti poštivati, odnosno da radnicima u 2016. godini osnovica plaće morala povećati za 6-posto.  Štoviše HDZ je u svome odgovoru pojasnio da treba izbjeći sudske sporove te tako izbjeći sudske troškove i kamate.  Četiri je godine HDZ ignorirao potrebu rješavanja ovog problema mirnim putem. Brojne  pilot-tužbe su uglavnom presuđene u korist radnika. Ukratko, HDZ je postupio potpuno suprotno od onoga što je predizborno proklamirao. Slijede nam posljedice na koje je HDZ upozoravao da ih treba izbjeći. Iako se opredijelio za ispravljanje nepravde zaposlenicima s 20 i više godina staža, odnosno založio se  da se njima plaće povećaju, HDZ nije učinio ništa da do ovoga i dođe. Iako su čak u dva navrata vođeni pregovori o  granskim kolektivnim ugovorima, ništa se nije učinilo po pitanju ispravljanja nepravde koju je za sobom ostavio SDP-ov ministar Željko Jovanović. Ništa se nije dogodilo niti po pitanju dodatnog plaćanja poslova vezanih uz državnu maturu i produžnu nastavu. Upravo za ovo rješenje se založio HDZ jer, tako ističu u svome obrazloženju, „ima više razloga zašto to treba dodatno platiti“. (drugi dio sutra)