Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
    • Prijavi se
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Isplata plaće za ožujak izvršit će se u četvrtak 9. travnja
31 March 2020
Ministrica Divjak o državnoj maturi i školi na daljinu: “Postoji nekoliko scenarija. Testovi nisu u kamenu klesani”
04 April 2020
Iz medija
Stipić za Direktno: Ova je školska godina izgubljena; kriza je prilika da uvedemo devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje
3. travnja 2020. by Sindikat Preporod in Iz medija
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je kako se državna matura ne može ukinuti te da se za nju razrađuje nekoliko scenarija kao i da se mora osigurati da ova školska godina završi regularno. Koliko je zadovoljan nastavom na daljinu, je li moguće u ovim okolnostima uopće realizirati državnu maturu; što je zapravo ključni problem oko kojeg trebamo biti zabrinuti i kako nam aktualna situacija može biti šansa za portal Direktno otkrio je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.  Piše:Daniela Dujmović Ojvan,  Direktno.hr  03.04.2020. Stipić je istaknuo da je pozitivno u nastavi na daljinu to što ona u postojećoj situaciji, kada su obrazovne ustanove i škole zatvorene zbog epidemije korona virusa, predstavlja određeni supstitut za redovnu nastavu. "Nastava na daljinu ipak omogućuje učenicima da ostanu u kontaktu sa svojim obvezama i zadaćama, a nastavnicima je omogućena neka vrsta nastavka rada", pojašnjava taj sindikalni čelnik te upozorava kako treba biti jasno da učenici ovim oblikom nastave ne mogu dobiti ono što je njima potrebno i nužno. "To je kao da nastavu na daljinu usporedimo s treningom sportaša koji zbog epidemije trenutno trčkaraju po dvorištu ili nekim parkovima. Jasno nam je da tu ne može biti riječ o ozbiljnim treninzima i utakmicama. U istoj je relaciji nastava na daljinu s redovnom nastavom", slikovito nam opisuje. Bolje išta nego ništa Kad bi nastava na daljinu mogla biti adekvatan supstitut redovnoj nastavi nitko ne bi držao tisuće objekata, školovao i plaćao toliki broj nastavnika i sve što uz to ide.  Stoga stvari treba nazvati pravim imenom, a to je da je u postojećoj situaciji 'bolje išta nego ništa', iskren je naš sugovornik. Napominje da je ovo polugodište izgubljeno za nastavu, da treba podsjetiti i da su hrvatski učenici u specifičnom položaju od europskih vršnjaka jer su se njima u ovoj godini dogodile sve one šeprtljavosti u 'Školi za život' na početku uz kašnjenje nekih udžbenika i tableta koje su neki tek nedavno dobili. "Ne zaboravimo i štrajk učitelja u trajanju od 36 dana, pa sada epidemija korona virusa i  još potres u Zagrebu i kada se sve to sagleda onda vidimo da je riječ o godini koja se ne može uspoređivati s niti jednom prijašnjom. Čak niti s onima iz ratnih godina", upozorava. Ključno pitanje "No mene muči jedno drugo pitanje, a to je što ćemo mi s ovom školskom godinom? Hoćemo li zatvoriti oči pred činjenicama da je sve u njoj bilo neregularno i problematično ili ćemo iz toga izvući određene zaključke pa onda i poteze te pokušati učiniti sve da šteta za naše učenike bude što je moguće manja?", pita javno taj sindikalni čelnik. "Ako ćemo zatvarati oči pred činjenicama i nekako zaključiti ocjene i pustiti da nam djeca prođu u idući razred, onda moramo biti svjesni da ćemo posljedice morati anulirati kroz iduće godine, jer obrazovanje je ciklus i sve se nastavlja jedno na drugo. Jer ako nešto niste napravili vi jednostavno ne možete dalje dok to ne napravite", pojašnjava. Izgubljena školska godina Smatra kako moramo biti iskreni i jasno reći da je ova školska godina izgubljena. Stoga je ključno pitanje, dodaje, kako nadoknaditi propušteno. Ako želimo to učiniti na pravi način, onda moramo, otkriva, napraviti strukturalne promjene u našem odgojnom procesu: "Dobro je podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja uz Tursku u Europi koja ima osmogodišnju osnovnu školu te da ćemo kad tad morati napraviti tu tranziciju u devetogodišnje osnovnoškolsko obvezno školovanje. Ta je činjenica vrlo bitna i zanimljiva za situaciju u kojoj se nalazimo jer bi objektivni problem s nadoknadom nastave mogli pretvoriti u priliku". "Ta tranzicija je već bila predviđena, no to je napušteno, i meni se čini da bi sada trebalo iskoristiti ovu situaciju kada smo ostali bez jedne godine kako bi napravili hrabar iskorak te svrstati Hrvatsku među sve zemlje EU-a koje imaju devetogodišnje osnovno obrazovanje", uvjeren je Stipić. Ozbiljan zahvat Svjestan je kako je riječ o ozbiljnom zahvatu stoga napominje da je u konzultaciji s ljudima koji su radili na prvom modelu devetogodišnjeg obrazovanja saznao da to nije nemoguće napraviti u nekoliko mjeseci. Taj zahvat bi, smatra, riješio i aktualni problem s nadoknadom nastave i napravio potrebnu tranziciju. Uz uvjet, dodaje, da politika shvati koliko je problem ozbiljan, ali da je i šansa jer ćemo kad tad devetogodišnji model morati uvesti, pa idemo to učiniti sada. Na naš upit koliko je realno održavanje državne mature u ovim okolnostima, Stipić ponavlja kako uvijek prvo treba uzeti u obzir da su naši maturanti izgubili u ovoj godini puno više od svojih europskih vršnjaka. Ne vidi druge mogućnosti nego da se temeljem dosadašnjeg znanja i ocjena napravi diferencijacija učenika prilikom upisa na fakultete. Na štetu učitelja i đaka "Za održavanje državne mature ipak treba biti fizički prisutan, jednostavno nije moguće imati državnu maturu kompletno 'online'. Ne treba 'snatriti' o tome.  Opet je od same državne mature veći problem što naši maturanti u ovoj godini nisu dobili ni trećinu potrebnog znanja. I to je važnije od samog održavanja državne mature", napominje. Najviše se, ističe, boji da će mjerodavni zatvarati oči pred tom činjenicom. "Mi se bez obzira na epidemiju nalazimo u predizbornom vremenu, i gotovo sam siguran da će se pronaći rješenje kako bi se taj problem jednostavno pogurao pod tepih, a sanacija posljedica će se, kao i uvijek, prepustiti budućnosti", upozorava. To pokazivanje 'kako je sve pod kontrolom' ići će ponajprije na štetu učitelja i naših đaka, poručuje na kraju Stipić.

Najnovije

  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
  • Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
    Kako gubitak znanja povezan s pandemijom koronavirusa pretvoriti u obrazovnu dobrobit
  • Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici
    Rezultati studije koju je provelo Sveučilište Harvard: Škole koje su prešle na online učenje naštetile su obrazovnim postignućima učenika u matematici

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok