Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je kako se državna matura ne može ukinuti te da se za nju razrađuje nekoliko scenarija kao i da se mora osigurati da ova školska godina završi regularno. Koliko je zadovoljan nastavom na daljinu, je li moguće u ovim okolnostima uopće realizirati državnu maturu; što je zapravo ključni problem oko kojeg trebamo biti zabrinuti i kako nam aktualna situacija može biti šansa za portal Direktno otkrio je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.  Piše:Daniela Dujmović Ojvan,  Direktno.hr  03.04.2020. Stipić je istaknuo da je pozitivno u nastavi na daljinu to što ona u postojećoj situaciji, kada su obrazovne ustanove i škole zatvorene zbog epidemije korona virusa, predstavlja određeni supstitut za redovnu nastavu. "Nastava na daljinu ipak omogućuje učenicima da ostanu u kontaktu sa svojim obvezama i zadaćama, a nastavnicima je omogućena neka vrsta nastavka rada", pojašnjava taj sindikalni čelnik te upozorava kako treba biti jasno da učenici ovim oblikom nastave ne mogu dobiti ono što je njima potrebno i nužno. "To je kao da nastavu na daljinu usporedimo s treningom sportaša koji zbog epidemije trenutno trčkaraju po dvorištu ili nekim parkovima. Jasno nam je da tu ne može biti riječ o ozbiljnim treninzima i utakmicama. U istoj je relaciji nastava na daljinu s redovnom nastavom", slikovito nam opisuje. Bolje išta nego ništa Kad bi nastava na daljinu mogla biti adekvatan supstitut redovnoj nastavi nitko ne bi držao tisuće objekata, školovao i plaćao toliki broj nastavnika i sve što uz to ide.  Stoga stvari treba nazvati pravim imenom, a to je da je u postojećoj situaciji 'bolje išta nego ništa', iskren je naš sugovornik. Napominje da je ovo polugodište izgubljeno za nastavu, da treba podsjetiti i da su hrvatski učenici u specifičnom položaju od europskih vršnjaka jer su se njima u ovoj godini dogodile sve one šeprtljavosti u 'Školi za život' na početku uz kašnjenje nekih udžbenika i tableta koje su neki tek nedavno dobili. "Ne zaboravimo i štrajk učitelja u trajanju od 36 dana, pa sada epidemija korona virusa i  još potres u Zagrebu i kada se sve to sagleda onda vidimo da je riječ o godini koja se ne može uspoređivati s niti jednom prijašnjom. Čak niti s onima iz ratnih godina", upozorava. Ključno pitanje "No mene muči jedno drugo pitanje, a to je što ćemo mi s ovom školskom godinom? Hoćemo li zatvoriti oči pred činjenicama da je sve u njoj bilo neregularno i problematično ili ćemo iz toga izvući određene zaključke pa onda i poteze te pokušati učiniti sve da šteta za naše učenike bude što je moguće manja?", pita javno taj sindikalni čelnik. "Ako ćemo zatvarati oči pred činjenicama i nekako zaključiti ocjene i pustiti da nam djeca prođu u idući razred, onda moramo biti svjesni da ćemo posljedice morati anulirati kroz iduće godine, jer obrazovanje je ciklus i sve se nastavlja jedno na drugo. Jer ako nešto niste napravili vi jednostavno ne možete dalje dok to ne napravite", pojašnjava. Izgubljena školska godina Smatra kako moramo biti iskreni i jasno reći da je ova školska godina izgubljena. Stoga je ključno pitanje, dodaje, kako nadoknaditi propušteno. Ako želimo to učiniti na pravi način, onda moramo, otkriva, napraviti strukturalne promjene u našem odgojnom procesu: "Dobro je podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja uz Tursku u Europi koja ima osmogodišnju osnovnu školu te da ćemo kad tad morati napraviti tu tranziciju u devetogodišnje osnovnoškolsko obvezno školovanje. Ta je činjenica vrlo bitna i zanimljiva za situaciju u kojoj se nalazimo jer bi objektivni problem s nadoknadom nastave mogli pretvoriti u priliku". "Ta tranzicija je već bila predviđena, no to je napušteno, i meni se čini da bi sada trebalo iskoristiti ovu situaciju kada smo ostali bez jedne godine kako bi napravili hrabar iskorak te svrstati Hrvatsku među sve zemlje EU-a koje imaju devetogodišnje osnovno obrazovanje", uvjeren je Stipić. Ozbiljan zahvat Svjestan je kako je riječ o ozbiljnom zahvatu stoga napominje da je u konzultaciji s ljudima koji su radili na prvom modelu devetogodišnjeg obrazovanja saznao da to nije nemoguće napraviti u nekoliko mjeseci. Taj zahvat bi, smatra, riješio i aktualni problem s nadoknadom nastave i napravio potrebnu tranziciju. Uz uvjet, dodaje, da politika shvati koliko je problem ozbiljan, ali da je i šansa jer ćemo kad tad devetogodišnji model morati uvesti, pa idemo to učiniti sada. Na naš upit koliko je realno održavanje državne mature u ovim okolnostima, Stipić ponavlja kako uvijek prvo treba uzeti u obzir da su naši maturanti izgubili u ovoj godini puno više od svojih europskih vršnjaka. Ne vidi druge mogućnosti nego da se temeljem dosadašnjeg znanja i ocjena napravi diferencijacija učenika prilikom upisa na fakultete. Na štetu učitelja i đaka "Za održavanje državne mature ipak treba biti fizički prisutan, jednostavno nije moguće imati državnu maturu kompletno 'online'. Ne treba 'snatriti' o tome.  Opet je od same državne mature veći problem što naši maturanti u ovoj godini nisu dobili ni trećinu potrebnog znanja. I to je važnije od samog održavanja državne mature", napominje. Najviše se, ističe, boji da će mjerodavni zatvarati oči pred tom činjenicom. "Mi se bez obzira na epidemiju nalazimo u predizbornom vremenu, i gotovo sam siguran da će se pronaći rješenje kako bi se taj problem jednostavno pogurao pod tepih, a sanacija posljedica će se, kao i uvijek, prepustiti budućnosti", upozorava. To pokazivanje 'kako je sve pod kontrolom' ići će ponajprije na štetu učitelja i naših đaka, poručuje na kraju Stipić.